Izvorni kôd stranice Geografija Hrvatske

{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija geografija države
| ime_genitiv               = Hrvatske
| slika                     = Satellite image of Croatia in September 2003.jpg
| kontinent                 = [[Evropa]]
| regija                    = [[Jugoistočna Evropa]]
| koordinate                = {{coord|45|10|N|15|30|E}}
| površina                  = {{plainlist|
* 56.542 km<sup>2</sup> ([[Spisak država po površini|124. po redu]])
* kopno 56.414 km<sup>2</sup>
* vode 128 km<sup>2</sup>
}}
| procenat_vode             = 
| po_površini_na_svijetu    = 
| dužina_obale              = {{plainlist|
* 5835 km
* kopnena 1777 km
* otočna 4058 km
}}
| granice                   = {{plainlist|
* {{nowrap|[[Bosna i Hercegovina]] (933 km)}}
* [[Mađarska]] (329 km)
* [[Slovenija]] (501 km)
* [[Srbija]] (241 km)
* [[Crna Gora]] (25 km)
}}
| najviša_tačka             = [[Dinara]] (1831 m)
| najniža_tačka             = [[Jadransko more]] (0 m)
| najduža_rijeka            = [[Sava]] (562 km)
| najveće_jezero            = [[Vransko jezero (Dalmacija)|Vransko jezero]] (30,7 km<sup>2</sup>)
| najveće_ostrvo            = [[Krk]]
| klima                     = 
| teren                     = 
| prirodni_resursi          = 
}}
'''Geografija [[Hrvatska|Hrvatske]]''' vrlo je raznovrsna sa krajolikom koji se proteže od prostranih ravnica [[Panonska nizija|Panonske nizije]] preko uskog područja visokih [[Dinaridi|Dinarida]] do impresivne obale [[jadransko more|Jadranskog mora]], jedne od najrazvedenijih na svijetu. Navedeni položaj pruža ugodne uvjete vlažne kontinentske klime u unutrašnjosti i sredozemne klime na primorskoj [[obala|obali]]. [[Hrvatska]] se polovinom svoje teritorije nalazi u panonsko-peripanonskom prostoru, trećinom u primorskom ili jadranskom dijelu, dok ostatak čini gorski ili dinarski prostor. Obalu dužine 5.835&nbsp;km sačinjavaju na moru 1246 [[ostrvo|ostrva]], ostrvca, [[hrid]]i i [[greben]]a, a na kopnu brojne [[uvala|uvale]], [[prevlaka|prevlake]], [[zaliv]]i i dva [[poluostrvo|poluostrva]], [[Pelješac]] i [[Istra]].

Plodna Panonska nizija pruža bogatstvo i mogućnosti za razvoj [[poljoprivreda|poljoprivrede]], dok jadranska obala omogućuje razvitak [[ribarstvo|ribarstva]], [[brodogradnja|brodogradnje]], a posebno [[turizam|turizma]]. Gorska Hrvatska nema toliko razvijene mogućnosti poput nizijske ili primorske Hrvatske, ali u posljednje vrijeme se tamo razvija zimski i seoski turizam. Najviša planina koja dijelom čini prirodnu granicu sa Bosnom i Hercegovinom jeste [[Dinara]] sa istoimenim najvišim vrhom od 1831 m.

Hrvatska graniči sa [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]], [[Mađarska|Mađarskom]], [[Slovenija|Slovenijom]] te [[Srbija|Srbijom]] i [[Crna Gora|Crnom Gorom]]. Hrvatska je politički podijeljena na 21 županiju (uključujući [[Zagreb|Grad Zagreb]] sa istim statusom) čije granice slijede kulturno i geografski. Historijskih regija, koje čine Hrvatsku, ima nekoliko, ali se značenjem ističu [[Slavonija]], sjevero-zapadna Hrvatska, [[Istra]] i [[Dalmacija]].

== Položaj ==
[[Hrvatska]] se nalazi na sjevernoj zemljinoj polulopti između 42° 23′ i 46° 33′ sjeverne geografske širine, te 13° 30′ i 19° 27′ istočne geografske dužine. Hrvatska sa površinom od 56.542&nbsp;km<sup>2</sup> pripada donjem dijelu ljestvice srednje velikih država [[Evropa|Evrope]], tj. u svijetu se nalazi na 124. mjestu. Udaljenost od [[Štrigova|Štrigove]] (krajnje sjeverne tačke) do [[Hrt Oštro|hrta Oštro]] (krajnje južne tačke na kopnu) iznosi 490 kilometara, a od [[Savudrija|Savudrije]] (krajnje zapadne tačke) do [[Ilok]]a (krajnje istočne tačke) iznosi 464 kilometara. Krajnja južna tačka Hrvatske je ostrvo [[Galijula]].

Ukupna dužina kopnenih [[granica]] je 2.028&nbsp;km, a [[Obalna linija|obalne linije]] 5.835&nbsp;km. Udaljenost od Savudrije do rta Oštro iznosi 527&nbsp;km, pa stoga [[koeficijent razuđenosti]] hrvatskog dijela jadranske obale iznosi vrlo visokih 11,1, što svrstava hrvatsku obalu među najrazvedenije na svijetu. 1233 jadranskih ostrva, ostrvca, hridi i grebena nalazi se u Hrvatskoj. Od tolikog broja njih 718 su ostrva od kojih je 66 naseljeno. Najveća ostrva su [[Cres]] i [[Krk]], oba sa površinom od 405,8&nbsp;km<sup>2</sup>.

== Politička geografija ==
{{Glavni|Županije u Hrvatskoj}}
Republika Hrvatska članica je Evropske Unije od 1. jula 2013. Nastala je nestankom [[socijalizam|socijalističkih]] sistema u Evropi, kada se bivša [[Jugoslavija]] raspala se nekoliko samostalnih država tokom [[1990]]. i [[1991]]. godine. Hrvatska je proglasila nezavisnost [[25. juni|25. juna]] [[1991]]. godine, istog dana kad i Slovenija, dok je međunarodno priznata [[15. januar]]a [[1992]]. godine. [[Hrvatski sabor]] je "božićnim" Ustavom iz 1990. godine organizirao Republiku Hrvatsku u 21 teritorijalno-upravnu jedinicu nazvanu "županija". Novim ''Zakonom o područjima županija, gradova i općina u RH'' (od [[30. januar]]a [[1997]]. godine) status grada dobilo je 47 [[općina]], 63 [[naselje|naselja]] status općine, a 13 općina postalo je naseljima. Tako danas Hrvatska ima 122 [[grad]]a i 416 općina. [[Grad Zagreb]], kojem se organizacija uređuje ''Zakonom o Gradu Zagrebu'', postao je posebna jedinstvena teritorijalna i upravna jedinica, odvojena od "zagrebačkog prstena" koji je postao zasebna [[Zagrebačka županija]].

'''Županije:'''
# [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]]
# [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]]
# [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]]
# [[Karlovačka županija|Karlovačka]]
# [[Varaždinska županija|Varaždinska]]
# [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]]
# [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]]
# [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]]
# [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]]
# [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]]
# [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]]
# [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]]
# [[Zadarska županija|Zadarska]]
# [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]]
# [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
# [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemska]]
# [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]]
# [[Istarska županija|Istarska]]
# [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]]
# [[Međimurska županija|Međimurska]]

Od stjecanja nezavisnosti i međunarodnog priznanja u granicama nekadašnje [[SFRJ|jugoslavenske republike]], Hrvatskoj je preostalo dogovoriti neke manje granične sporove sa Slovenijom, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom i Crnom Gorom.

[[geopolitika|Geopolitički]] i [[geostrategija|geostrateški]] položaj Hrvatske je vrlo složen, pogotovo nakon raspada bivše Jugoslavije i nestanka bipolarnog geopolitičkog sistema između [[kapitalizam|kapitalističkog]] Zapada pod vodstvom [[SAD]]-a i [[komunizam|komunističkog]] Istoka pod vodstvom bivšeg [[SSSR]]-a koji su u Evropi bili podijeljeni ''"[[željezna zavjesa|željeznom zavjesom]]"''. Od kraja 1990-ih Hrvatska prolazi kroz proces [[tranzicija|tranzicije]] i približava se novom monocentričnom svjetskom geopolitičkom sistemu. Ubrzano prestrukturiranje iz djelomično zatvorenog socijalističkog u otvoreno kapitalističko tržište zahtijeva integriranost Hrvatske u svjetskom tržištu.

Najbliže središte svjetske privredne moći, čiji je dio Hrvatska postala, je [[Evropska unija]], koja učestvuje sa 29% u ukupnom svjetskom [[BDP]]-u. Hrvatska slijedi procese [[globalizacija|globalizacije]] i stvaranja [[globalno selo|globalnog sela]]. Hrvatska je članica brojnih [[međunarodna organizacija|međunarodnih organizacija]] poput [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]], [[Međunarodni monetarni fond|Međunarodnog monetarnog fonda]], [[Svjetska banka|Svjetske banke]], [[Svjetska trgovačka organizacija|Svjetske trgovačke organizacije]] i drugih. Među najvažnijim su euroatlantske integracije (Članica NATO) a Hrvatska je nekoliko godina bila i članica ''[[Partnerstvo za mir|Partnerstva za mir]]'' i [[CEFTA]]-e.

== Regionalizacija Hrvatske ==
{{Glavni|Regije Hrvatske}}

Hrvatska se dijeli na tri osnovne ''prirodne cjeline'' koje se međusobno nadopunjuju, tj. čine [[komplementarnost prostora]].

* '''Nizijska''' ili '''panonska prirodna regija''' (obuhvata 55% teritorije i 66% stanovništva)
* '''Primorska''' ili '''jadranska prirodna regija''' (obuhvata 31% teritorije i 31% stanovništva)
* '''Gorska''' ili '''dinarska prirodna regija''' (obuhvata 14% teritorije i 3% stanovništva)

Također, različita prirodna, društveno - geografska i druga obilježja pojedinih njenih dijelova, razlog su podjele Hrvatske na nekoliko manjih regionalnih cjelina:
* [[Centralna Hrvatska]]
* [[Istočna Hrvatska]]
* [[Gorska Hrvatska]]
* [[Sjeverno hrvatsko primorje]]
* [[Južno hrvatsko primorje]] (Dalmacija)

Svaka od njih, osim Gorske Hrvatske, gravitacijski je usmjerena vlastitom makroregionalnom središtu, pa se u ''funkcionalnom smislu'' mogu izdvojiti četiri makroregije:
* '''Zagrebačka makroregija''' - obuhvata Centralnu Hrvatsku
* '''Osječka makroregija''' - obuhvata Istočnu Hrvatsku
* '''Riječka makroregija''' - obuhvata Sjeverno hrvatsko primorje
* '''Splitska makroregija''' - obuhvata Južno hrvatsko primorje

Jedino Gorska Hrvatska nema vlastito makroregionalno središte pa se pojedini njeni dijelovi gravitacijski orjentiraju prema [[Rijeka (grad)|Rijeci]], [[Zagreb]]u ili [[Split]]u.

== Reljef ==
=== Geologija i geomorfologija ===
Građa i sastav [[reljef]]a Hrvatske određeni su dugom [[geologija|geološkom]] prošlošću. Od najranijeg [[prekambrij]]a do sadašnjeg [[kenozoik]]a (tj. [[holocen]]a) na reljef Hrvatske uticale su endogene i egzogene sile i procesi u prostoru trokuta [[Azija]] - [[Evropa]] - [[Afrika]].

[[Datoteka:Bisevo-Andrija-Brusnik-Jabuka.jpg|mini|200px|Ostrva Brusnik, Svetac i Jabuka]]
U reljefu Hrvatske zastupljene su sve tri osnovne grupe stijena: ''taložne'' ili ''[[sedimentne stijene]]'' (čine 95% reljefa Hrvatske), ''preobrazne'' ili ''[[metamorfne stijene]]'' (čine 2-4% reljefa Hrvatske) i ''[[magmatske stijene]]'' (čine oko 1% reljefa Hrvatske).

Od sedimentnih stijena najzastupljenije su [[klastiti|klastične]] ([[pješčenjak|pješčenjaci]], [[konglomerat]]i, [[lapor]]i, [[breče]]) i [[organogene stijene]] ([[Krečnjak|vapnenci]] i [[dolomit]]i). Od metamorfnih stijena najčešći su [[mramor]]i, [[škriljavac|škriljavci]], [[gnajs]]ovi, dok su to kod magmatskih [[andenzit]]i i [[granit]]i.

Prema rasprostranjenosti i starosti stijena, najstarije stijene nalaze se u jezgrama "ostrvskih" planina [[Papuk]]a, [[Psunj]]a i [[Moslavačka gora|Moslavačke gore]]. Iz [[mezozoik]]a prevladavaju karbonatne stijene (dolomiti i vapnenci) u [[krš]]u i to najviše na [[Banovina (regija)|Banovini]], [[Kordun]]u, [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]], [[Velebit]]u, [[Lika|Lici]] i [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Najmlađe stijene su kenozojske starosti (klastični sedimenti) na području panonskog i peripanonskog prostora.

=== Planine ===
[[Datoteka:Velebit.jpg|mini|200px|Najduža hrvatska planina – [[Velebit]].]]
Veliki planinski lanci Hrvatske izdigli su se pod uticajem konvergencije (podvlačenja) dviju velikih svjetskih [[litosferna ploča|litosfernih ploča]]. Sa juga je to sjeveroafrička, a sa sjevera i istoka euroazijska litosferna ploča. Tercijarnom ili [[alpska orogeneza|alpskom]] [[orogeneza|orogenezom]] nastali su tako Dinaridi, najznačajniji planinski lanac u Hrvatskoj. Prostori iznad 1500 metara čine tek 0,11 posto ukupnog hrvatske teritorije. Među tim planinama nalaze se:
# [[Dinara]]	(Dinara 1831 m)
# [[Kamešnica]]	(Kamešnica 1810 m)
# [[Biokovo]]	(Sv. Jure 1762 m)
# [[Velebit]]	(Vaganski vrh 1758 m)
# [[Plješevica]] (Ozeblin 1657 m)
# [[Velika Kapela]] (Bjelolasica 1533 m)
# [[Risnjak]]	(Risnjak 1528 m)
# [[Svilaja]]	(Svilaja 1508 m)
# [[Snježnik]]	(Snježnik 1506 m)

=== Nizije ===
Hrvatska je uglavnom nizijski prostor (do 200 m nalazi se 54% ukupne teritorije). Najveći dio niske Hrvatske nalazi se u ravničarskom panonskom i [[brežuljak|brežuljkastom]] peripanonskom prostoru. Ostatak niske Hrvatske čine krške zaravni i [[fliš]]ne doline u [[Istra|Istri]], [[Ravni kotari|Ravnim kotarima]] i na nekim [[spisak ostrva u Hrvatskoj|ostrvima]].

== Jadransko more i obala ==
Obala [[Jadransko more|Jadranskog mora]] nastala je [[transgresija|transgresijom]] (izdizanjem) morske razine za gotovo 100 metara. Tako su [[sinklinala|sinklinale]] (udubljenja) postale [[morski kanal]]i, a [[antiklinala|antiklinale]] (uzvišenja) ostrva. Jedinstvenost oblika tako nastale obalne crte naziva se, stručnom terminologijom, [[dalmatinski tip obale]].

Hrvatska je poznata po svojoj pomorskoj tradiciji koju duguje Jadranskom moru. Hrvatska je međuostalom poznata po moru, [[turizam|turizmu]], [[brodogradnja|brodogradnji]], [[ribarstvo|ribarstvu]] i [[pomorstvo|pomorstvu]].

Površina Jadranskog mora iznosi 135.595&nbsp;km<sup>2</sup>, a od toga 31.067&nbsp;km<sup>2</sup> čini [[obalno more]] pod upravom Hrvatske (po Hrvatskoj). Hrvatskim nastojanjima da proglasi tzv. [[privredni pojas]] (dio [[epikontinentalno more|epikontinentalnog mora]]) protivi se Slovenija. Dužina Jadranskog mora iznosi 783&nbsp;km, a prosječna širina 248&nbsp;km.

[[Datoteka:Peninsula croatia.jpg|mini|220px|Hrvatska obala Jadranskog mora jedna je od najrazvedenijih u svijetu]]
Jadransko more se pruža longitudinalno sa smjerom Dinarida, tj. u smjeru sjeverozapad-sjeveroistok. Jadransko more zapravo je veliki [[zaliv]] mnogo većeg [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]]. Dvije trećine Jadranskog mora nije dublje od 200 metara, te predstavlja područje plićaka ili [[šelf]]a. Prosječna dubina mu je 173 metra, a najveća dubina od 1233 m izmjerena je u južnojadranskoj zavali. Jadransko more dijeli se u četiri regije:
* Sjeverozapadni plićak	(dubine do 50 metara)
* [[Jabuka (ostrvo)|Jabučka]] morska udolina	(do 243 m)
* [[Palagruža|Palagruški]] poprečni prag	(do 130 m)
* Duboka južnojadranska zavala	(najveća dubina 1233 m)

[[Temperatura]] jadranskog mora kreće se od 22 i 25&nbsp;°C ljeti i 5 do 15&nbsp;°C zimi. [[Prozirnost]] i modrina daleko su veće od drugih mora{{Izvor}}, te prozirnost iznosi i do 56 metara. [[morska mijena|Morske mijene]] su pojačane zbog plimnog vala iz Sredozemnog mora kojem treba 12 sati da obiđe cijeli Jadran. [[morska struja|Morske struje]] su slabog intenziteta i kreću se uz [[Grčka|grčku]], [[Albanija|albansku]], [[Crna Gora|crnogorsku]], [[Bosna i Hercegovina|bosansku]] i [[Hrvatska|hrvatsku]] obalu, a vraćaju se uz [[italija]]nsku. Na svom ulasku u Jadran morske su struje duž hrvatske obale tople, dok su uz italijansku hladne. [[Slanoća]] ili salinitet Jadranskog mora iznosi 38‰ što je više od svjetskog prosjeka. Jadran je bogat brojnim hemijskim sastojcima od kojih su neki korisni ([[silikat]]i, [[nitrat]]i, [[fosfat]]i, [[magnezij]], [[kalij]] ...), a neki ekološki štetni ([[deterdžent]]i, [[amonijak]], [[ulje|ulja]], [[masnoća|masnoće]] ...). Za život u moru najvažnija je koncentracija [[kisik]]a koja je veća od prosjeka.

Jadransko more obiluje [[biljke|biljnim]] i [[životinje|životinjskim svijetom]]. Brojne vrste [[ribe|riba]], [[sisari|sisara]], [[mekušci|mekušaca]], [[plankton]]a, [[alge|algi]], [[rakovi|rakova]], [[spužve|spužvi]] i brojnih drugih vrsta. Zbog svega toga Jadransko more pruža mogućnosti za razvoj turizma i ribarstva.

== Ostrva ==
[[Datoteka:Brela, Southern Dalmatia, Croatia.jpg|mini|180px|Plaža u [[Brela|Brelima]]]]
Hrvatska sa pravom nosi naziv "''zemlja hiljadu ostrva.''" Od 1233 jadranskih [[ostrvo|ostrva]], ostrvca, [[hrid]]i i [[greben]]a u hrvatskom dijelu jadranske obale nalazi se njih 1185. Od tih 1185 ostrva, ostrvca, hridi i grebena njih 718 su ostrva od kojih je 66 nastanjeno. Najveća ostrva su:
# [[Krk]]	(405,78&nbsp;km<sup>2</sup>)
# [[Cres]]	(405,78&nbsp;km<sup>2</sup>)
# [[Brač]]	(394,57&nbsp;km<sup>2</sup>)
# [[Hvar]]	(299,66&nbsp;km<sup>2</sup>)
# [[Pag (ostrvo)|Pag]]	(284,56&nbsp;km<sup>2</sup>)
# [[Korčula (ostrvo)|Korčula]]	(276,03&nbsp;km<sup>2</sup>)
# [[Dugi otok]]	(114,44&nbsp;km<sup>2</sup>)
# [[Mljet]]	(100,41&nbsp;km<sup>2</sup>)
# [[Vis]]	(90,84&nbsp;km<sup>2</sup>)
# [[Rab]]	(90,26&nbsp;km<sup>2</sup>)

[[Datoteka:Brücke Krk-Festland.JPG|mini|180px|Krčki most spaja kopno i najveće hrvatsko ostrvo]]
Ostrvo sa najvišom nadmorskom visinom je Brač sa [[Vidova gora|Vidovom gorom]] visokom 780 m, a nakon njega slijede Cres (639 m) i Hvar (628 m). Najdužu obalu imaju Pag (269,2&nbsp;km), Hvar (254,2&nbsp;km) i Cres (247,7&nbsp;km).

== Rijeke i jezera ==
Rijeke u Hrvatskoj pripadaju dvama [[sliv]]ovima: crnomorskom i jadranskom slivu. Oko 62% rijeka Hrvatske pripada crnomorskom, dok ostatak od 38% pripada jadranskom slivu. Granicu između ta dva sliva čini [[razvodnica]] ili [[vododjelnica]] koja ide vrhovima dinarskih planina. Deset najdužih rijeka u Hrvatskoj su:
# [[Dunav]]	(ukupno 2857&nbsp;km; u Hrvatskoj 188&nbsp;km)
# [[Sava]]	(ukupno 945&nbsp;km; u Hrvatskoj 562&nbsp;km)
# [[Drava]]	(ukupno 707&nbsp;km; u Hrvatskoj 505&nbsp;km)
# [[Mura]]	(ukupno 438&nbsp;km; u Hrvatskoj 53&nbsp;km)
# [[Kupa]]	(ukupno 296&nbsp;km; u Hrvatskoj 296&nbsp;km)
# [[Neretva]]	(ukupno 225&nbsp;km; u Hrvatskoj 20&nbsp;km)
# [[Una]]	(ukupno 212&nbsp;km; u Hrvatskoj 120&nbsp;km)
# [[Bosut]]	(ukupno 186&nbsp;km; u Hrvatskoj 151&nbsp;km)
# [[Korana]]	(ukupno 134&nbsp;km; u Hrvatskoj 134&nbsp;km)
# [[Bednja]]	(ukupno 133&nbsp;km; u Hrvatskoj 133&nbsp;km)

Dunav je druga po dužini evropska rijeka koja izvire u [[Schwarzwald]]u (Crna šuma), a utiče u [[Crno more]]. Osim Hrvatske Dunav povezuje još 7 država i čini jedan od glavnih riječnih plovnih putova u Evropi. Glavna hrvatska riječna luka na Dunavu je [[Vukovar]], koji u zadnje vrijeme sve više razvija mogućnosti riječne luke, tj. riječnog prometa.

Sava je najznačajnija i najduža hrvatska rijeka (prema ukupnoj dužini vodotoka u RH). Karakterizira je kišni ili pluvijalni [[riječni režim|režim]], a zbog velike protočnosti od skoro 2000&nbsp;km<sup>3</sup>/s pogodna je za plovidbu od [[Sisak|Siska]] nizvodno. Za poboljšanje hrvatskog riječnog plovnog puta trebao bi se izgraditi već isplanirani plovni kanal Sava-Dunav između [[Šamac|Šamca]] i Vukovara.

Drava od svog izvorišta u italijanskim [[Dolomiti]]ma povezuje [[Austrija|Austriju]], [[Slovenija|Sloveniju]], [[Hrvatska|Hrvatsku]] i [[Mađarska|Mađarsku]]. Ima snježno-kišni ili nivalno-pluvijalni režim. Zbog bogatstva vodom koristi se za opskrbu [[elektroenergestki sistem|elektroenergetskog sistema]] energijom iz nekoliko [[hidroelektrana]]. Plovna je od [[Donji Miholjac|Donjeg Miholjca]], a glavna luka je [[Osijek]]. Drava je na svom utoku u Dunav stvorila prirodni rezervat [[Kopački rit]] koji je stanište brojnih vrsta [[ptice|ptica]].

Najvažnije rijeke jadranskog sliva jesu Neretva i [[Cetina]]. Neretva je poznata po svojoj plodnoj [[Riječna delta|delti]] u kojoj uspijeva [[južno voće]], dok je Cetina poznata po hidroelektrani "Peruća" i umjetno stvorenom [[Perućko jezero|Perućkom jezeru]]. Ostale rijeke su u Istri ([[Dragonja]], [[Mirna]], [[Raša (rijeka)|Raša]] i [[Boljunčica]]) i Dalmaciji ([[Zrmanja]], [[Krka]], [[Čikola]], [[Jadro]]).

Poseban su fenomen rijeke [[ponornica|ponornice]] ([[Pazinčica]], [[Lika (rijeka)|Lika]], [[Gacka (rijeka)|Gacka]], [[Krbava (rijeka)|Krbava]]) koje poniru u pukotinama u vapnencu, a završavaju u moru gdje stvaraju [[vrulja|vrulje]] (područje na morskoj površini koje izgleda kao da voda vrije).
[[Datoteka:Šudrana Ivanovec.jpg|mini|235px|U [[Međimurska županija|Međimurskoj županiji]] postoje brojna vještačka jezera nastala na otvorenim kopovima gdje se vadio šljunak, kao što je jezero kod naselja [[Ivanovec]]]]

Hrvatska ne obiluje [[jezero|jezerima]], pa su stoga napravljena brojna [[umjetno jezero|umjetna jezera]] radi ribarstva ([[ribnjak|ribnjaci]]) ili iskorištavanje hidroenergije. Najpoznatiji ribnjaci su [[Jasinje]] ili [[Jelas]] kod [[Slavonski Brod|Broda]] (20&nbsp;km<sup>2</sup>), [[Sišćani]] kod [[Čazma|Čazme]] (18&nbsp;km<sup>2</sup>), [[Končanica]] kod [[Grubišno Polje|Grubišnog Polja]] (oko 14&nbsp;km<sup>2</sup>). Najveće umjetno jezero je akumulacija [[Perućko jezero]] (oko 13&nbsp;km<sup>2</sup>). Ostala poznatija umjetna jezera su [[Butoniga (jezero)|Butoniga]] u Istri, [[Lokvarsko jezero|Lokvarsko]] i [[Fužinsko jezero]] u Gorskom kotaru, [[Krušćičko jezero|Krušćičko]] u Lici, [[Dubravsko jezero]] na Dravi. Najveće prirodno jezero je Vransko jezero kod Biograda (30,7&nbsp;km<sup>2</sup>). Važno prirodno jezero na Cresu je [[Vransko jezero (Cres)|Vransko jezero]] površine 6&nbsp;km<sup>2</sup>. Ostala značajnija prirodna jezera su [[Prokljansko jezero]], [[Visovačko jezero]], [[Veliko jezero|Veliko]] i [[Malo jezero]] na [[Mljet]]u, [[Baćinska jezera]] kod [[Ploče|Ploča]], [[Crveno jezero|Crveno]] i [[Modro jezero]] kod [[Imotski|Imotskoga]]. Naljepša i najpoznatija jezera su [[Plitvička jezera]], koja su najstariji [[nacionalni park]] u Hrvatskoj, a uvrštena su u [[svjetska prirodna baština|svjetsku prirodnu baštinu]] [[UNESCO]]-a.

== Klima ==
Hrvatska se nalazi u umjerenom klimatskom pojasu sjeverne polutke [[Zemlja|Zemlje]]. Zbog takvog položaja klimatske su prilike povoljne i umjerene bez ikakvih temperaturnih ekstrema. Pravilna je izmjena svih četiriju [[godišnje doba|godišnjih doba]], a glavni čimbenici koji utiču na [[klima|klimu]] Hrvatske jesu [[Atlantski okean]], [[zapadni vjetrovi]], [[zračna masa|zračne mase]], [[ciklona|ciklone]] i [[anticiklona|anticiklone]].

Izdvajamo 3 osnovne klimatsko-vegetacijske zone. To su: 1. Mediteranska klimatsko-vegetacijska i ekološka zona, 2. Panonska i peripanonska klimatsko-vegetacijska i ekološka zona, 3. Gorska klimatsko-vegetacijska i ekološka zona.

U jesen i zimi stvaraju se islandske i genovske ciklone koje donose vlažno i nestabilno vrijeme, dok u ljeti azorska i sibirska anticiklona uzrokuju stabilno vrijeme.

Važan uticaj imaju i regionalni i lokalni orografski modifikatori, tj. položaji [[planinski lanac|planinskih lanaca]]. [[Alpe]] i Dinaridi sprječavaju daljnji prodor zračnih struja sa juga prema unutrašnjosti. Stoga dijelovi uz samo podnožje planinskih lanaca primaju najveću količinu [[padavine|padavina]].

Prosječno trajanje [[insolacija|insolacije]] u Hrvatskoj smanjuje se od zapada k istoku i od sjevera prema jugu. Najmanju insolaciju imaju najviši vrhovi planina i sjeveroistok Hrvatske dok najveću insolaciju imaju dalmatinska ostrva (Hvar 2674 sati) i južna Hrvatska.

Prosječni iznosi i godišnji hod temperatura zraka razlikuju se u Hrvatskoj od regije do regije. Umjerenost klime rezultat je ne tako hladnih zima i ne previše vrućih ljeta. Najhladniji mjesec je [[januar]] sa prosječnim temperaturama od -2 u gorskoj do 5&nbsp;°C u primorskoj Hrvatskoj. Najtopliji mjesec je [[juli]] sa prosječnim temperaturama od 15 u gorskoj do 24&nbsp;°C u primorskoj Hrvatskoj.

Temperature i padavine ovise o uticaju [[maritimnost]]i, odnosno [[kontinentalnost]]i. Temperature se povećavaju od zapada prema istoku i od sjeverozapada prema sjeveroistoku. Dok se padavine povećavaju obrnuto sa temperaturom. Najviše padavina primaju planinski lanci, a najmanje unutrašnjost Hrvatske.

== Tlo i vegetacija ==
U Hrvatskoj postoje prirodna i antropogena tla. U primorskoj Hrvatskoj važna su crvena ([[crvenica|crvenice]]) i smeđa tla, a ponegdje se mogu pronaći i skeletna tla. U gorskoj Hrvatskoj prevladavaju lesivirana ili isprana tla, dok se pojavljuje i reliktna crvenica i planinska [[crnica]]. U nizijskoj Hrvatskoj postoje razni tipovi tala. Uglavnom su to crnice, a ponegdje [[černozem]]i. Uz vlažna područja nalaze se močvarne crnice, odnosno močvarna ilovasta tla. Na gorama nizijske Hrvatske nalaze se isprane crnice, a pod uticajem čovjeka nastaju tzv. antropogena tla.

Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja sa bogatim i raznovrsnim šumskim fondom koji prekriva 37% ukupnog teritorija. Najviši postotak [[šuma]] na jedinici površine ima gorska Hrvatska. Prema osnovnim vegetacijskim vrstama najveći dio hrvatskih šuma čine [[bjelogorica|bjelogorične]] šume ili [[listače]] (oko 80% svih šuma), manji dio čine [[četinjače]] (oko 13% svih šuma), dok najmanji dio čine mješovite šume (oko 7% svih šuma). U primorskoj Hrvatskoj karakterističan je degradirani šumski pokrov, pa je najvećio dio površina pod [[makija|makijom]], [[garig]]om, [[šikara]]ma i [[kamenjar]]om.

== Demografija ==
Kroz historiju broj stanovnika Hrvatske je varirao. Prvim [[popis stanovništva|popisom stanovništva]] Hrvatske iz 1857. godine utvrđeno je 2.181.499 stanovnika. Od tada je broj stanovnika rastao do danas, uz izuzetke poratnih godina ([[Prvi svjetski rat|Prvi]] i [[Drugi svjetski rat]], [[Domovinski rat]]) kada je popisom utvrđen pad broja stanovništva. Posljednjim popisom stanovništva iz 2001. utvrđeno je 4.437.460 stanovnika koji žive u Hrvatskoj. Prosječna gustoća naseljenosti u Hrvatskoj iznosi 78,4 st./km<sup>2</sup>.

Prostor Hrvatske nije ravnomjerno naseljen. Zbog procesa [[deruralizacija|deruralizacije]] ta se razlika sve više povećava. Osim demografske diferencijacije u odnosu [[selo]]-[[grad]]u, uočljive su i razlike među regijama Hrvatske. Najgušće je naseljena središnja Hrvatska (115 st./km<sup>2</sup>), a najmanje gorska Hrvatska (13 st./km<sup>2</sup>).

Demografska se struktura nakon Domovinskog rata pogoršava sve jače i jače. [[Prirodni priraštaj]] je doživio velik poremećaj. Znatno je veća stopa smrtnosti ili [[mortalitet]]a u odnosu na stopu rodnosti ili [[natalitet]]a.

Hrvatska je proživjela [[demografska tranzicija|demografsku tranziciju]] poput većine [[razvijene zemlje|razvijenih zemalja]]. Ona se odvijala brzo, pogotovo njena druga etapa, pa Hrvatska nije uspjela napraviti veću eksploziju stanovništva tokom svoje [[historija|historije]].

Ostali trendovi koji potiču pad broja stanovništva jesu i smanjenje broja sklopljenih [[brak]]ova, kao i smanjenje [[fertilni kontingent|fertilnog kontingenta]] (broj žena u starosnoj grupi od 15 do 44 godine).

Najbolji pokazatelj budućnosti stanovništva je dobno-spolna struktura (tzv. "piramida"). Ona je u Hrvatskoj gotovo obrnuta naglavačke, što pokazuje starenje i odumiranje stanovništva. Najidealniji tip je piramida sa širokom bazom (najveći postotak čine mlado stanovništvo) i uskim vrhom (mali postotak starog stanovništva). Sve nepovoljniji trendovi procesa [[senilizacija|senilizacije]] stanovništva vode k smanjenju [[radni kontingent|radnog kontingenta]] što ne uzrokuje samo [[demografija|demografske]], već i [[ekonomija|ekonomske]] probleme.

U ekonomiji Hrvatske važan je udio aktivnog, uzdržavanog i umirovljenog stanovništva. [[Aktivno stanovništvo]] učestvuje sa 42 posto, [[uzdržavano stanovništvo|uzdržavano]] sa 35 posto, a [[umirovljeno stanovništvo]] sa 23 posto u ukupnom stanovništvu. Hod zaposlenosti u Hrvatskoj ima silaznu putanju. Prema osnovnim sektorima djelatnosti, najveći udio od 33,7 posto ima [[sekundarni sektor]], oko 30 posto čini [[tercijarni sektor|tercijarni]], [[kvartarni sektor|kvartarni]] zauzima oko 25 posto, dok najmanji udio ima [[primarni sektor]] sa samo 11 posto.

Za privredni razvitak posebno je značajna razina školovanosti stanovništva koja je u Hrvatskoj relativno nepovoljna. Oko 40% stanovništa ima završenu samo [[osnovna škola|osnovnu školu]] (od njih polovina nema potpuno osnovno školsko obrazovanje), 47% ima završenu [[srednja škola|srednju školu]] (uključujući [[gimnazija|gimnaziju]]), dok [[viša škola|više]] i [[visoka škola|visoko školovanje]] ima samo 12% ukupnog stanovništva.

[[nacija|Nacionalna]] i [[religija|religijska]] struktura u Hrvatskoj je raznolika zbog brojnih historijskih tokova i [[migracije|migracija]]. Hrvatska sve više postaje multinacionalno društvo, poput mnogih zemalja u Evropi i svijetu. Uz taj proces odvija se i povećanje homogenosti većinskog naroda. U ukupnom stanovništvu [[Hrvati]] čine 89,6 posto, dok su iza njih [[Srbi]] sa 4,5%. Ostalih ([[Italijani]], [[Mađari]], [[Slovenci]]...) ima 3,1 posto u ukupnom stanovništvu.

Prema religijskom sastavu najviše je [[rimokatolik]]a (87,8%), [[pravoslavac]]a (4,4%) i [[musliman]]a (1,3%). [[agnosticizam|agnostici]], [[ateizam|ateisti]] i ostali zastupljeni su sa 6,5 posto. Jezična struktura uglavnom prati nacionalnu strukturu, pa je stoga [[hrvatski jezik|hrvatski književni jezik]] kao službeni najzastupljeniji. Pripadnici [[nacionalna manjina|nacionalnih manjina]] po zakonu imaju pravo na svoj [[materinski jezik]], pa je tako u Istri dozvoljen [[italijanski jezik]] za upotrebu pripadnicima italijanske manjine. Hrvatski jezik čine tri narječja ([[štokavsko narječje|štokavsko]], [[kajkavsko narječje|kajkavsko]], [[čakavsko narječje|čakavsko]]) koji su prostorno diferencirani.

== Naselja ==
[[Datoteka:Zagreb at night.jpg|mini|300px|[[Zagreb]] - glavni grad i najvažnije središte Hrvatske]]
U Hrvatskoj je izražena monocentrična orijentacija naselja sa glavnim središtem [[Zagreb]]om. Zagreb je prema širini gravitacijskog područja i jedno od makroregionalnih središta. Ostala makroregionalna središta su prema veličini iza Zagreba, a to su [[Split]], Rijeka i [[Osijek]]. U Hrvatskoj, dakle, postoje četiri osnovne [[urbana makroregija|urbane]] [[makroregija|makroregije]] ([[nodalno-funkcionalna regija|nodalno-funkcionalne regije]]). Oko 35 posto ukupne teritorije i oko 47 posto ukupnog stanovništva zauzima zagrebačka ili centralna makroregija. Tu je koncentrirano 62 posto ukupnog kapitala, a Zagreb je [[privreda|privredno]], [[kultura|kultuno]], [[društvo|društveno]], [[obrazovanje|obrazovno]], [[nauka|naučno]] središte Hrvatske. Ostala regionalna središta zagrebačke makroregije su [[Karlovac]], [[Varaždin]], [[Sisak]] i [[Bjelovar]]. Splitska ili južna makroregija obuhvata prostor [[Dalmacija|Dalmacije]], a zauzima 26 posto teritorija i 21 posto stanovništva. Makroregionalno središte je [[Split]], a regionalna središta su [[Zadar]], [[Šibenik]] i [[Dubrovnik]]. Riječka ili zapadna makroregija sa središtem u [[Rijeka (grad)|Rijeci]] obuhvata 18 posto ukupne teritorije i 13 posto ukupnog stanovništva. Uz Rijeku se ističe regionalno središte [[Pula]]. Ova makroregija jedna je od najvitalnijih hrvatskih regija. Osječka ili istočna makroregija obuhvata [[Slavonija|Slavoniju]], odnosno zauzima 21 posto ukupne teritorije i 20 posto stanovništva. Osim [[Osijek]]a kao makroregionalnog središta, ostala regionalna središta su [[Slavonski Brod]], [[Požega]], [[Vinkovci]] i [[Vukovar]].

Ukupno je u Hrvatskoj 423 općina i 123 grada koji su grupirani u 20 županija i Grad Zagreb.

== Privreda ==
[[Datoteka:Brodogradiliste uljanik.JPG|mini|200px|Brodogradilište Uljanik bilo je najuspješnije je hrvatsko brodogradilište, a poznato je i u svijetu]]
Hrvatska je kroz historiju cijelo vrijeme bila rubni dio srednjoevropskih država. Stoga se razvijala brže od istočnoevropskih zemalja, ali zbog svoje rubnosti nije nikad uspjela iskoristiti vlastite kapacitete. Razvoj privrede Hrvatske kroz historiju možemo podijeliti u pet razdoblja: razdoblje početne transformacije [[obrt]]a ([[ceh]]ova) do 1870-ih, [[manufaktura|manufakturno]]-[[industrija|industrijska]] ([[željeznica|željeznička]]) razvojna etapa do [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], međuratno razdoblje od [[1918]]. do [[1945]]. godine, period [[realsocijalizam|realsocijalističkog]] razvoja od [[1945]]. do [[1990]]. i razdoblje prestrukturiranja ili [[tranzicija|tranzicije]] od [[1991]]. do danas. Hrvatska privreda trenutno je obilježeno snažnim procesima [[industrijalizacija|industrijalizacije]], [[deagrarizacija|deagrarizacije]], [[deruralizacija|deruralizacije]] i [[urbanizacija|urbanizacije]]. Jedan od najvećih problema koji se dogodio nakon prelaska na kapitalistički model je velik broj [[nezaposlenost]]i, koji se polagano smanjuje.

Struktura proizvodnje i potrošnje [[energija|energije]] u Hrvatskoj je uglavnom raznolika, pa je najviše zastupljena [[nafta]] i [[zemni plin]], a manje [[hidroenergija]], [[ugalj]], [[drvo]] i [[nuklearna energija]]. Ležišta nafte i [[naftno polje|naftna polja]] brojna su u [[Podravina|Podravini]] gdje ima jednako i zemnog plina. Plin je otkriven i u [[podmorje|podmorju]] sjevernog Jadrana, gdje su postavljene [[naftna platforma|platforme]] za iskorištavanje tog potencijala. Za Hrvatsku je važna i [[NE Krško|nuklearna elektrana]] [[Krško]] (NEK) u kojem podjednak udio kao i [[Slovenija]].

Hrvatska nije bogata [[ruda]]ma, ali su važnija ležišta [[nemetal]]a ([[šljunak]], [[pijesak]], [[cement]]ni [[lapor]], [[kaolin]], [[glina (tlo)|vatrostalna glina]]). Na obali su za proizvodnju [[morska so|morske soli]] važne [[solana|solane]] u [[Pag]]u, [[Nin]]u i [[Ston]]u. U [[kamenolom]]ima se vade [[granit]], [[pješčenjak]], [[vapnenac]] (brački kamen). Najvažnija sirovina u Hrvatskoj, osim kamena, je drvo kojeg ima u golemim i prostranim šumama koje zauzimaju 37 posto ukupnog teritorija. Najvažnije šume nalaze se u Gorskom kotaru i Slavoniji.

Važne ekonomske grane u Hrvatskoj su [[poljoprivreda]] i [[turizam]]. Više od 90 posto turizma odvija se u primorskoj Hrvatskoj, a razvile su se i pojedinačne grane: primorski, planinski, kulturni, tranzitni, vjerski, nautički, nudistički, skijaški i seoski (ruralni) turizam, te turizmi toplica i gradova. Turizam donekle pokriva velik [[trgovački deficit]] ostvaren u međunarodnoj robnoj razmjeni. Najrazvijenija i najznačajnija hrvatska turistička regija je [[Istra]].

== Međunarodni sporazumi ==
Hrvatska je članica nekoliko međunarodnih sporazuma koji se odnose na zaštitu okoliša i klime, a najvažniji od njih su:

{| width="100%" bgcolor="#fff4f4"
!align="center" colspan="2"|Ugovori i sporazumi
|-align="center"
!align="left" valign="top"| Specifične regije i [[more]]
|align="left" valign="top"|<small>[[Pomorsko pravo]], brodsko zagađivanje ([[MARPOL 73/78]])</small>
|-align="center"
!align="left" valign="top"| [[Zemljina atmosfera|Atmosfera]] i [[klima]]
|align="left" valign="top"|<small>[[onečišćenje zraka]], onečišćenje zraka-[[sumpor]] 94, onečišćenje zraka-dugotrajni organski zagađivači (potpisan, ali nije ratificiran), [[Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime|klimatske promjene]], [[Protokol iz Kyota]] (potpisan, ali nije ratificiran), [[Protokol iz Montreala|zaštita ozonskog omotača]], [[Sporazum o zabrani djelimičnog testiranja|zabrana nuklearnog testiranja]]</small>
|-align="center"
!align="left" valign="top"| [[Bioraznolikost]], [[Prirodni okoliš|okoliš]] i [[šuma|šume]]
|align="left" valign="top"|<small>[[Konvencija Ujedinjenih naroda za borbu protiv dezertifikacije|dezertifikacija]], [[Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje flore i faune|ugrožene vrste]], [[Ramsarska konvencija|močvare]]</small>
|-align="center"
!align="left" valign="top"| [[Otpad]]
|align="left" valign="top"|<small>[[Baselska konvencija|opasni otpad]]</small>
|}

== Također pogledajte ==
* [[Krajnje tačke Hrvatske]]
* [[Geologija Hrvatske]]
* [[Klima Hrvatske]]
* [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode]]
* [[Jugoistočna Evropa]]
* [[Srednja Evropa]]
* [[Sredozemlje]]
* [[Rt Oštra]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Geography of Croatia}}
* http://commons.wikimedia.org/wiki/Atlas_of_Croatia
* http://www.openstreetmap.org/browse/relation/214885
* https://www.webcitation.org/68PdnHIik?url=http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=F352D8B7-0206-40C4-9C36-D419147EEFE1
* http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2011/SLJH2011.pdf
* https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/hr.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200515110629/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/hr.html |date=15. 5. 2020 }}
* http://www.encyclopedia.com/doc/1E1-TrianonTr.html
* http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=84078
* http://books.google.com/books?id=ORSMBFwjAKcC

{{Dunav}}
{{Geografija Evrope}}
{{Sava}}

[[Kategorija:Geografija Hrvatske| ]]