Henrik Ibsen

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Henrik Ibsen
Rođenje (1828-03-20) 20. mart 1828.
Skien, Norveška
Smrt23. maj 1906(1906-05-23) (78 godina)
Kristiania, Norveška
ZanimanjePisac
Jeziknorveški
NacionalnostNorvežanin
Poznata djela
  • Peer Gynt (1867)
  • Lutkina kuća (1879)
  • Sablasti (1881)
  • Narodni neprijatelj (1882)
  • Divlja patka (1884)
  • Hedda Gabler (1890)
Potpis

Henrik Johan Ibsen (20. mart 1828 – 23. maj 1906) bio je veliki norveški dramski pisac i pjesnik. Često se naziva "otac realizma" i jedan je od osnivača modernizma u pozorištu.

Rani period života[uredi | uredi izvor]

Rođen je 20. marta 1828. godine, u trgovačkoj porodici Knuda Ibsena i Marichene Altenburg, u malom lučkom gradu Skienu. Kada je Henrik imao oko sedam godina porodični posao je propao zbog čega je porodica bila prisiljena prodati većinu glavnih Altenburgovih zgrada u centru Skiena te se preseliti u malu vikendicu u Venstøpu, koja se nalazila izvan grada.[1] Finansijska propast njegovog oca ostavila je jak utjecaj na Ibzenovog kasniji rad. Likovi iz njegovih drama često su ogledalo njegovih roditelja, a njegove teme se često bave pitanjima financijskih poteškoća kao i moralnim sukobima koji proizlaze iz mračnih tajni skrivenih od društva. Centralna tema Ibsenovih predstava je prikaz patnji žena, ponavljajući u tome svoju majku Marichenu Altenburg. Ibsenove simpatije prema ženama se mogu naći u njegovim dramama kao što su Lutkina kuća i Rosmersholm.[1]

U petnaestoj godini života napušta školovanje i preseljava se u mali grad Grimstad gdje radi kao pomoćnik apotekara i počinje pisati drame. Sa 18 godina postaje otac vanbračnog dječaka za čiji odgoj do odrastanje mora plaćati alimentaciju iako nikada nije vidio svog sina. Poslije se seli u Christianiju, današnji Oslo.

Svoju prvu tragediju Catilina iz 1850. godine objavljuje pod pseudonimom "Brynjolf Bjarme", kada je imao samo 22 godine. Glavna Ibzenova inspiracija u ranom periodu stvaralaštva, sve do djela Peer Gynt, očigledno je bio norveški autor Henrik Wergeland i kao teme iz norveških narodnih priča koje se prikupili Peter Christen Asbjørnsen i Jørgen Moe. U doba Ibsenove mladosti, Wergeland je bio najpriznatiji i daleko najčitaniji norveški pjesnik i dramski pisac.

Život i karijera[uredi | uredi izvor]

Nekoliko godina Ibsen provodi u nacionalnom pozorištu u Bergenu gdje je bio uključen u izvođenje više od 145 pozorišnih predstava, u različitom svojstvu, bilo kao autor, režiser ili producent. U tom periodu napisao je 5 novih, širem krugu čitalaca uglavnom nepoznatih drama.

1858. odlazi u Oslo gdje obavlja ulogu direktora pozorišta u Oslu. Tu se ženi sa Suzannah Thoresen 18. juna 1858. godine a 23. decembra 1859. godine dobija sina Sigurda. Porodica živi u vrlo lošim finansijskim okolnostima a Ibsen je vrlo razočaran takvim načinom života u Norveškoj. Stoga, 1864. godine napušta Oslo i odlazi u Sorrento u Italiju. U narednih 27 godina se neće vratiti u svoju rodnu zemlju.

Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

Djela[uredi | uredi izvor]

  • Catilina (Catilina, 1850)
  • Norma ili političareva ljubav (Norma eller en Politikers Kjaerlighed, 1851)
  • Gospođa Inger iz Oestraata (Fru Inger til Østeraad, 1854)
  • Olaf Liljekrans (Olaf Liljekrans, 1856)
  • Ratnici na Helgolandu (Hærmændene paa Helgeland, 1858)
  • Komedija ljubavi (Kjærlighedens Komedie, 1862)
  • Pretendenti na prijestolje (Kongs-Emnerne, 1864)
  • Brand (Brand, 1866)
  • Peer Gynt (Peer Gynt, 1867)
  • Savez mladih (De unges Forbund, 1869)
  • Cezar i Galilejci (Kejser og Galilæer, 1873)
  • Stupovi društva (Samfundets Støtter, 1877)
  • Nora ili Lutkina kuća (Et Dukkehjem, 1879)
  • Sablasti (Gengangere, 1881)
  • Narodni neprijatelj (En Folkefiende, 1882)
  • Divlja patka (Vildanden, 1884)
  • Romersholm (Rosmersholm, 1886)
  • Žena s mora (Fruen fra Havet, 1888)
  • Hedda Gabler (1890)
  • Graditelj Solness (Bygmester Solness, 1892)
  • Mala Eyolf (Lille Eyolf, 1894)
  • Jon Gabriel Borkman (1896)
  • Kad se mi mrtvi probudimo (Naar vi døde vågner, 1899)

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Michael Meyers. Henrik Ibsen, Prvo poglavlje
  2. ^ "Selections from Peer Gynt, Op23". runyanprogramnotes.com. Pristupljeno 29. 11. 2022.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]