Izvorni kôd stranice Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine

{{Neutralnost}}{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija stranka
| ime_bosanski     = Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine
| logo             = Logo of the HDZ BiH.svg
| predsjednik      = [[Dragan Čović]]
| godina osnivanja = 18. august 1990.
| broj članova     = 35,000
| sjedište         = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]]
| ideologija       = [[Hrvatski nacionalizam]]<ref name="PEE">{{Cite web|url=http://www.parties-and-elections.eu/bosnia-herzegovina.html|title=Bosnia-Herzegovina|last=Nordsieck|first=Wolfram|date=2018|website=Parties and Elections in Europe|access-date=11. 10. 2018}}</ref><br>[[Konzervativizam]]<ref name="PEE"/><br>[[Nacionalni konzervativizam]]<ref name="PEE"/><br>[[Kršćanska demokratija]]<ref name="PEE"/><br>[[Federalizam]]<br>[[Proeuropejstvo]]
| boje             = {{colorbox|#0064AA}} Plava
| skupština1       = [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom BiH]]
| broj_mandata1    = {{Infokutija stranka/mandati|4|42|#0064AA}}
| skupština2       = [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda BiH]]
| broj_mandata2    = {{Infokutija stranka/mandati|3|15|#0064AA}}
| skupština3       = [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom FBiH]]
| broj_mandata3    = {{Infokutija stranka/mandati|15|98|#0064AA}}
| skupština4       = [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda FBiH]]
| broj_mandata4    = {{Infokutija stranka/mandati|16|80|#0064AA}}
| veb-sajt         = {{URL|http://www.hdzbih.org/}}
| osnivač          = [[Stjepan Kljuić]]
| adresa           = Kneza Domagoja bb
| mladi_ogranak    = [[Mladež HDZ BiH]]
| skraćenica       = HDZ BiH
| evropska_stranka = [[Evropska narodna stranka]] <small>(posmatrač)</small>
| međunarodno_članstvo = [[Međunarodna demokratska unija]] <small>(posmatrač)</small>
| politička_pozicija = [[Desnica]]<ref>{{cite book|last=Arnautović|first=Suad|date=2018|chapter=The Presidentialisation of Political Parties in Bosnia and Herzegovina: A Mitigated Presidentialism|editor-last=Passarelli|editor-first=Gianluca|title=The Presidentialisation of Political Parties in the Western Balkans|page=[https://books.google.com/books?id=YsFqDwAAQBAJ&pg=PA87 87]|publisher=[[Palgrave Macmillan]]|isbn=978-3-319-97352-4}}</ref>
| sestrinske_stranke = [[Hrvatska demokratska zajednica]]
| generalni_sekretar = [[Goran Božić]]
}}

'''Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine''' (HDZ BiH) je [[politička stranka]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Osnovana je [[1990]]. godine kao podružnica [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatske demokratske zajednice]] koja je došla na vlast u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] nakon prvih demokratskih izbora. Vrlo se brzo nametnula kao nacionalna stranka [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|hrvatskog naroda u BiH]], a zajedno s ostale dvije nacionalne stranke, [[Stranka demokratske akcije|SDA]] i [[Srpska demokratska stranka|SDS]], je pobijedila na prvim demokratskim izborima u BiH krajem 1990. godine i ušla u koalicijsku vladu.

== Historija ==

=== Osnivanje i prvi izbori 1990. ===
{{Glavni|Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.}}
Prvi inicijativni odbor (budućeg) HDZ-a za područje BiH sastao se 26. februara 1990. u [[Grude|Grudama]] u zapadnoj [[Hercegovina|Hercegovini]], a potom formiraju se općinske organizacije u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]], [[Ljubuški|Ljubuškom]], [[Posušje|Posušju]] i Duvnu (danas [[Tomislavgrad]]) pod "kapom" Koordinacijskog odbora HDZ BiH za zapadnu Hercegovinu.

Dana 18. avgusta 1990. u [[Sarajevo|Sarajevu]] je održan Prvi opći sabor HDZ BiH gdje su usvojeni Programska deklaracija i Statut stranke. Za prvog predsjednika stranke izabran je [[Davorin Perinović]] (koji biva smijenjen sa funkcije 7. septembra, a na njegovo mjesto stiže [[Stjepan Kljuić]]).

HDZ BiH odmah potom kreće u kampanju za prve višestranačke izbore u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]] koji su održani 18. oktobra. HDZ BiH dobija većinu glasova [[Hrvati|Hrvata]] i od 7 članova Predsjedništva osvaja 2 mjesta (rezervisana za hrvatski narod) za Stjepana Kljuića i [[Franjo Borasa|Franju Borasa]].

HDZ BiH kao predstavnik [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvata u BiH]] ulazi u novu vladajuću koaliciju sa [[Stranka demokratske akcije|Strankom demokratske akcije]] - koja predstavljala [[Muslimani (narod)|muslimanski narod]] i [[Srpska demokratska stranka|Srpskom demokratskom strankom]] - koja predstavlja [[Srbi u Bosni i Hercegovini|srpski narod u BiH]], koje su izbacila sa vlasti bivše komuniste iz [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]]-[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]]-a i [[Savez reformskih snaga Jugoslavije|SRSJ]]-a.

Po koalicionom dogovoru za predsjednika [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva SR BiH]] je izabran [[Muslimani (narod)|Musliman]] [[Alija Izetbegović]], za predsjednika [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine SR BiH]] Srbin [[Momčilo Krajišnik]], a Hrvat [[Jure Pelivan]] (iz HDZ-a) postaje [[Predsjednik vlade Republike Bosne i Hercegovine|predsjednik vlade]].

=== Uloga u ratu i Herceg-Bosna ===
{{Glavni|Rat u Bosni i Hercegovini|Bošnjačko-hrvatski sukob|Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatsko vijeće odbrane|Armija Republike Bosne i Hercegovine}}
Početkom 1991. sve veća težnja [[nezavisnost]]i [[Slovenija|slovenskog]] i [[Hrvatska|hrvatskog]] rukovodstva u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]] dovodi do eskalacije [[Rat u Hrvatskoj|sukoba u Hrvatskoj]], odnosno rat između paravojnih jedinica Zbora narodne garde (ZNG, kojima je komandovao [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske|MUP Hrvatske]]) i [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]].

[[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Bosanskohercegovački Hrvati]] (poduprijeti od strane [[Zagreb]]a) prvi počinju anti-jugoslavensko djelovanje u BiH i dolazi do prvih sukoba sa JNA već u maju 1991., a potom 30. septembra dolazi do napada JNA na selo [[Ravno]] nakon provokacija od strane hrvatskih paravojnih bandi.

Muslimansko rukovodstvo je zastupalo jako [[Centrizam|centralističku politiku]] (koncept "građanske" a ne etničke države), međutim još uvijek nije bilo spremno na ideju [[Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine|nezavisnosti BiH]]. U međuvremenu Kljuić biva marginalizovan (a potom smijenjen sa funkcije predsjednika HDZ-a) zbog svoje bliskosti politici SDA.

HDZ BiH radikalizuje svoj položaj (prateći nacionalističku politiku Tuđmanovog režima) i 18. novembra proglašava ''[[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu]]'' (HZHB) kao političku cjelinu unutar BiH. Za predsjednika je izabran [[Mate Boban]] (koji je za razliku od Kljuića bio [[Federalizam|federalista]]).

U oktobru 1991. predstavnici srpskog naroda (mahom iz SDS-a) su napustili sve institucije BiH-a protiveći se centralizmu Sarajeva. Muslimani i Hrvati potom kreću u pripreme za nezavisnost i 1. marta 1992. se proglašava referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine, koji su Srbi bojkotovali i koji je rezultovao odvajanjem od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]].

Dana 8. aprila glavnom zaslugom HDZ-a BiH osnovano je [[Hrvatsko vijeće odbrane]] (HVO) kao zvanična oružana formacija HZHB.

Krajem 1992. raspada se muslimansko-hrvatski savez i počinje sukob, a zatim otvoreni rat između jedinica [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] i [[Hrvatsko vijeće odbrane|HVO]] (uz političku podršku Tuđmanog režima i vojnu podršku [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske Vojske]]). Dana 24. augusta 1993. HZHB se pretvara u nezavisan subjekat i prekida sve odnose sa instiucijama BiH-a proglašavanjem Hrvatske Republike Herceg-Bosne (HRHB).

Hrvatsko-muslimanski sukob okončan je 18. marta 1994. potpisivanjem [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]] između [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]]. Sporazum je ukinuo HRHB i stvorio Bošnjačko-Hrvatsku Federaciju (kasnije [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BiH]]) unutar države [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].

Za novog predsjednika HDZ-a BiH izabran je [[Dario Kordić]] (kasnije osuđen za ratne zločine: [[Masakr u Ahmićima]],[[etničko čišćenje u Lašvanskoj dolini]] i napada na [[Busovača|Busovaču]]). Nakon Kordićevog odlaska na [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] u [[Den Haag|Haag]]<nowiki/>u 12. januara 1996. predsjednika stranke postaje [[Božo Rajić]], a 9. marta formalno su ugašene sve institucije HRHB i uspostavljena je nova Federacija.

=== Poslijeratni period ===
Na prvim poslijeratnim [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|izborima 1996.]] HDZ BiH dobija ponovno podršku većine Hrvata kao i apsolutnu vlast u četiri kantona i ulazi u federalnu i državnu vlast dok kadar HDZ-a [[Krešimir Zubak]] postaje hrvatski član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]]-a.

U maju 1998. [[Ante Jelavić]] (uz podršku veterana HVO-a) postaje predsjednik stranke, iako protivno volji [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] koji je za tu funkciju htio [[Božo Ljubić|Božu Ljubića]]. Krešimir Zubak nakon toga napušta stranku i osniva [[Nova hrvatska inicijativa|Novu hrvatsku inicijativu]] kao partiju [[Srednjobosanski kanton|srednjobosanskih]] i [[Posavski kanton|posavskih]] Hrvata. Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998.|općim izborima 1998.]] HDZ ponovo je glavna politička organizacija Hrvata.

=== Sukob sa OHR-om ===
{{Glavni|Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine}}
Godine 2000. [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|visoki predstavnik]] smjenjuje niz zvaničnika hrvatskog naroda i utječe da HDZ ne bude u strukturi vlasti Federacije BiH 2000 - 2002. (Alijansa za promjene koja je formirala federalnu vlast). Na općinskim izborima održanim 8. aprila 2000. godine HDZ BiH je zastupljena u 79 općinskih vijeća, od ukupno 1993 odbornička mjesta osvojila je 392. Za člana Predsjedništva BiH ponovo je izabran [[Ante Jelavić]].

Položaj hrvatskog naroda postaje sve teži, a posebno intervencije visokih predstavnika dovode Hrvate do novog zahtjeva o restrukturiranju BiH kao federalne države. Jelavić izjavljuje da HDZ ne može prihvatiti princip građanske većine. HDZ BiH inicijira osnivanje [[Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine|Hrvatskog narodnog sabora BiH]] i ''Hrvatsku samoupravu''.

Pod pritiskom visokog predstavnika Ante Jelavić i još pet članova Predsjedništva HDZ BiH u maju 2002. podnose ostavke kako bi se stranka smela registrovati na izbore u BiH.

=== Od raskola u stranci do danas ===
Sve do pred [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|izbore 2006.]], HDZ BiH bio je glavna stranka hrvatskog naroda u zemlji. No, dolazi do raskola između pristalica [[Dragan Čović|Dragana Čovića]] i [[Božo Ljubić|Bože Ljubića]] (koji napušta stranka i osniva [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|Hrvatsku demokratsku zajednicu 1990]]). Raskol dva HDZ-a prouzrokovalo je ''[[de facto]]'' gubitak hrvatskog predstavnika u Predsjedništvu BiH, jer je u ime hrvatskog naroda izabran [[Željko Komšić]] iz [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratske partije BiH]].

Taj scenario se ponovio i na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|izborima 2010.]] nakon kojih su oba HDZ-a izbačeni iz vlasti Federacije BiH-a (od strane Platforme [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]]-[[Stranka demokratske akcije|SDA]]-[[Narodna stranka Radom za boljitak|NSRB]]-[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP]]). Godine 2012. nakon skoro dvogodišnje političke krize za predsjedavajućeg [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara BiH]]-a dolazi [[Vjekoslav Bevanda]] iz HDZ-a BiH.

Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|općim izborima 2014.]] HDZ BiH je povratio funkciju hrvatskog člana Predsjedništva na koju je ponovo izabran [[Dragan Čović]] i osvojio apsolutnu većinu hrvatskih glasova sa svojom koalicijom okupljenom oko Hrvatskog narodnog sabora.

== Spisak predsjednika ==
{| class="wikitable"
! rowspan="2" |#
! rowspan="2" |Ime i prezime
<br><small>(rođenje - smrt)</small>
! rowspan="2" |Portret
! colspan="3" |Mandat
|-
!Od
!Do
!Trajanje
|-
!1
|[[Davorin Perinović]]<br><small>(1949 – )</small>
|[[Datoteka:Unknown person.jpg|bez okvira|90px]]
|18. august 1990.
|7. septembar 1990.
|20 dana
|-
!2
|[[Stjepan Kljuić]]<br><small>(1939 – )</small>
|[[Datoteka:Unknown person.jpg|bez okvira|90px]]
|7. septembar 1990.
|2. februar 1992.
|1 godina, 4 mjeseca
i 26 dana
|-
!3
|[[Milenko Brkić]]<br><small>(1944 – 2017)</small>
|[[Datoteka:Milenko Brkić.jpg|bez okvira|90px]]
|2. februar 1992.
|14. novembar 1992.
|287 dana
|-
!4
|[[Mate Boban]]<br><small>(1940 – 1997)</small>
| 
|14. novembar 1992.
|10. juli 1994.
|1 godina, 7 mjeseci
i 27 dana
|-
!5
|[[Dario Kordić]]<br><small>(1960 – )</small>
|[[Datoteka:Unknown person.jpg|bez okvira|90px]]
|10. juli 1994.
|2. decembar 1995.
|1 godina, 4 mjeseca
i 23 dana
|-
!6
|[[Božo Rajić]]<br><small>(1943 – )</small>
|[[Datoteka:Unknown person.jpg|bez okvira|90px]]
|2. decembar 1995.
|17. maj 1998.
|2 godine, 7 mjeseci
i 16 dana
|-
!7
|[[Ante Jelavić]]<br><small>(1963 – )</small>
|[[Datoteka:Unknown person.jpg|bez okvira|90px]]
|17. maj 1998.
|4. maj 2002.
|3 godine, 11 mjeseci
i 18 dana
|-
!8
|[[Bariša Čolak]]<br><small>(1956 – )</small>
|[[Datoteka:Bariša Čolak (cropped).jpg|bez okvira|90px]]
|4. maj 2002.
|5. juni 2005.
|3 godine, 2 mjeseca
i 2 dana
|-
!9
|[[Dragan Čović]]<br><small>(1956 – )</small>
|[[Datoteka:Dragan Čović (2023-12-05) (cropped).jpg|bez okvira|90px]]
|5. juni 2005.
|''trenutno''
|{{ayd|2005|6|5}}
|}

== Također pogledajte ==
* [[Hrvatska demokratska zajednica]]
*[[Spisak političkih stranaka u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.hdzbih.org/ Zvanična stranica]

[[Kategorija:Političke stranke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|*]]
[[Kategorija:Hrvatska demokratska zajednica|Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Političke stranke osnovane 1990.]]
[[Kategorija:Hrvatski nacionalizam]]
[[Kategorija:Hrvatski nacionalizam u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Hrvatske nacionalističke stranke]]
[[Kategorija:Hrvatske političke stranke]]
[[Kategorija:Hrvatske političke stranke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Nacionalističke stranke u Bosni i Hercegovini]]