Izvorni kôd stranice Iranrud

{{Preuređivanje}}
[[Datoteka:Iran BMNG.png|mini|desno|[[Satelitsko snimanje|Satelitski]] prikaz [[Iran]]a s [[Kaspijsko more|Kaspijskim morem]] na sjeveru odnosno [[Omanski zaljev|Omanskim]] i [[Perzijski zaljev|Perzijskim zaljevom]] na jugu]]
'''Iranrud''' ([[Perzijski jezik|perz.]] ایرانرود, ''Irānrūd''<ref name="majlis13122005">{{fa simbol}} {{cite book|author=Majlis|title=نظر مرکز پژوهشهای مجلس پیرامون امکان اتصال آبهای شمال و جنوب ایران|publisher=مجلس شورای اسلامی|location=Tehran|url=http://rc.majlis.ir/fa/news/show/764439|date=13. 12. 2005|access-date=20. 5. 2014|archive-date=3. 12. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131203021454/http://rc.majlis.ir/fa/news/show/764439|url-status=dead}}</ref>, dosl. [[Iran]]ska [[Popis iranskih rijeka|rijeka]]; poznat i kao Kaspijsko-perzijski kanal<ref name="CSE2010CSPGCanal">{{en simbol}} {{cite book|last1=Zonn|first1=Igor S.|chapter=Caspian Sea – Persian Gulf – Canal|title=The Caspian Sea Encyclopedia|publisher=Springer-Verlag|location=Berlin|page=str. 128.|year=2010.|isbn=9783642115240|doi=10.1007/978-3-642-11524-0|oclc=503649566}}</ref>) je [[iran]]ski višenamjenski [[Navodnjavanje|irigacijsko]]-[[transport]]ni megaprojekt<ref name="KeshavarzKhanjani2006">{{fa simbol}} {{cite book|last1=Keshavarz|first1=Mehrdad|title=بررسي منابع آب مسير آبراه خليج فارس – درياي خزر و تأثير آن بر توسعه وآباداني مناطق شرقي كشور|chapter=Second National Conference on Watershed Management and Soil and Water Resources|publisher=Civilica|location=Tehran|url=http://www.civilica.com/Paper-WATERSHED02-WATERSHED02_136.html|year=2006.|issn=1735-5540}}</ref> koji uključuje sisteme cjevovoda za natapanje sjeveroistočne [[Iranska visoravan|Iranske visoravni]]<ref name="Kayhan1792013">{{fa simbol}} {{cite book|author=Kayhan|title=انتقال آب دریا ضروریترین نیاز برای نجات ایران از خشکسالی|chapter=br. 20592|publisher=Kayhan News|location=Tehran|url=http://www.kayhan.ir/920626/6.htm|date=17. 9. 2013|issn=1023-0289|access-date=20. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20131203073748/http://www.kayhan.ir/920626/6.htm|archive-date=3. 12. 2013|url-status=dead}}</ref> i predloženi pomorski kanal između [[Kaspijsko more|Kaspijskog mora]] na sjeveru i rubnih mora [[Indijski okean|Indijskog okeana]] na jugu<ref name="Khabar1242012">{{fa simbol}} {{cite book|author=Khabar|title=از خزر تا خلیج فارس با کشتی؟ رویا یاواقعیت؟|chapter=br. 207783|publisher=Khabar Online|location=Tehran|url=http://khabaronline.ir/detail/207783|date=12. 4. 2012}}</ref>. Povezivanje dviju obala preko [[Geografija Irana|iranskog teritorija]] ideja je iz [[19. vijek]]a i rasprava o gradnji vodi se od prvih stručnih studija iz [[1960-ih]] godina<ref name="Aftabir31102007">{{fa simbol}} {{cite book|author=Aftabir|title=جستاری درباره طرح اتصال دریای خزر به خلیج فارس|chapter=br. A81847|publisher=Aftabir|location=Tehran|url=http://www.aftabir.com/articles/view/economy_marketing_business/transportation/c2c1193826853p1.php/ایران-رود|date=31. 10. 2007}}</ref>. Za kanal su predložene [[#Trasa|dvije različite trase]] do [[Perzijski zaljev|Perzijskog]] ili [[Omanski zaljev|Omanskog zaljeva]] među kojima stručnjaci zbog niza [[#Prednosti|prednosti]] i [[#Nedostaci|nedostataka]] favoriziraju onu potonju. Prva faza irigacijskog dijela ovog projekta dovršena je u aprilu [[2012.]] godine<ref name="AFP1642012">{{en simbol}} {{cite book|author=AFP|title=Iran starts $1-bn project to bring water to desert|publisher=Agence France-Presse|location=Paris|url=http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5iu54d3dc6PbOpJIJJknZKk-QWoxA?docId=CNG.b3a51da26e7e858e1c7f73c604cd63e3.191|date=16. 4. 2012|access-date=20. 5. 2014|archive-date=26. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140226115114/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5iu54d3dc6PbOpJIJJknZKk-QWoxA?docId=CNG.b3a51da26e7e858e1c7f73c604cd63e3.191|url-status=dead}}</ref>.

== Historija ==

Ideja o povezivanju sjeverne i južne obale [[Iran]]a po prvi put se pojavila još tokom [[Kadžarska Monarhija|kadžarskog perioda]] odnosno za vrijeme vladavine [[Nasrudin-šah Kadžar|Nasrudin-šaha]] ({{nowrap|vl. [[1848.]] – [[1896.]]}})<ref name="Khabar1242012"/><ref name="Shafaf1242012">{{fa simbol}} {{cite book|author=Shafaf|title=آیا اتصال خزر به خلیج فارس شدنی است؟|chapter=br. 107209|publisher=Shafaf|location=Tehran|url=http://shafaf.ir/fa/news/107209/%D8%A2%DB%8C%D8%A7-%D8%A7%D8%AA%D8%B5%D8%A7%D9%84-%D8%AE%D8%B2%D8%B1-%D8%A8%D9%87-%D8%AE%D9%84%DB%8C%D8%AC-%D9%81%D8%A7%D8%B1%D8%B3-%D8%B4%D8%AF%D9%86%DB%8C-%D8%A7%D8%B3%D8%AA|date=12. 4. 2012|access-date=20. 5. 2014|archive-date=15. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140515191638/http://www.shafaf.ir/fa/news/107209/%D8%A2%DB%8C%D8%A7-%D8%A7%D8%AA%D8%B5%D8%A7%D9%84-%D8%AE%D8%B2%D8%B1-%D8%A8%D9%87-%D8%AE%D9%84%DB%8C%D8%AC-%D9%81%D8%A7%D8%B1%D8%B3-%D8%B4%D8%AF%D9%86%DB%8C-%D8%A7%D8%B3%D8%AA|url-status=dead}}</ref>, a ranih [[1950-ih]] favorizirale su je i [[SSSR|sovjetske vlasti]] jer im je kanal otvarao mogućnost pomorskog obilaženja [[SAD|proameričkih]] zemalja ([[Turska]]) na putu do tzv. toplih mora<ref name="Khabar1242012"/>. [[Iran]]ski inženjer [[Human Farzad|H. Farzad]] je [[1966.]] ({{nowrap|1345. [[Iranski kalendar|AP]]}}) prvi predstavio [[Navodnjavanje|irigacijsko]]-[[transport]]ni projekt s [[kanal]]om koji se trebao protezati istočnim dijelom zemlje<ref name="Aftabir31102007"/>, dok je tokom [[1970-ih]] na njegovom dizajnu sudjelovala grupa domaćih [[Hidrologija|hidroloških]] [[inženjer]]a<ref name="CSE2010CSPGCanal"/>. Od [[1979.]] nadalje studije su privremeno obustavljene zbog [[Iranska revolucija|Iranske revolucije]] i [[Iransko-irački rat|Iransko-iračkog rata]]<ref name="Aftabir31102007"/>.

Projekt je nanovo oživljen tokom [[Predsjednik Irana|predsjedničkog]] mandata [[Akbar Hašemi Rafsandžani|A. H. Rafsandžanija]]<ref name="Khabar1242012"/><ref name="Shafaf1242012"/>, a prilikom njegovog posjeta sjedištu [[UN]]-a internacionalnoj zajednici je [[1992.]] predstavljen transiranski kanal imenovan kao Iranrud<ref name="majlis13122005"/>. Istovremeno, iranske vlasti odobrile su [[budžet]] za izradu preliminarnih studija<ref name="Kayhan6112009">{{fa simbol}} {{cite book|last1=Parvinzadeh|first1=Mahdi|title=آموزگار کویر ؛ در گفتگو با استاد پرویز کردوانی|chapter=br. 221|publisher=Kayhan News|location=Tehran|url=http://www.hawzah.net/fa/article/articleview/83097|date=6. 11. 2009|issn=1023-0289|access-date=20. 5. 2014|archive-date=22. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210222001431/https://hawzah.net/fa/Article/View/83097/%D8%A2%D9%85%D9%88%D8%B2%DA%AF%D8%A7%D8%B1-%DA%A9%D9%88%DB%8C%D8%B1-%D8%AF%D8%B1-%DA%AF%D9%81%D8%AA%DA%AF%D9%88-%D8%A8%D8%A7-%D8%A7%D8%B3%D8%AA%D8%A7%D8%AF-%D9%BE%D8%B1%D9%88%DB%8C%D8%B2-%DA%A9%D8%B1%D8%AF%D9%88%D8%A7%D9%86%DB%8C|url-status=dead}}</ref> na kojima je između [[1995.]] i [[1997.]] sudjelovalo oko 130 domaćih stručnjaka<ref name="majlis13122005"/>. Istraživanja je poticao i sljedeći predsjednik [[Muhamed Hatami|M. Hatami]] za vrijeme čijeg je mandata projekt kanala doživio promjene na južnom dijelu trase<ref name="Aftabir31102007"/><ref name="Kayhan6112009"/>. Sam Hatami je [[2000.]] raspravljao o projektu sa 50-ak [[iran]]skih stručnjaka u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]<ref name="Aftabir31102007"/><ref name="Kayhan6112009"/>, a iste godine predstavljen je i srodan pomorski projekt o tzv. Lutskom kanalu koji bi [[Indijski okean|južna mora]] spojio s pustinjom [[Dašt-e Lut]], dok bi konačnim odredištem bio [[Dašt-e Kavir]] u [[Semnanska pokrajina|Semnanskoj pokrajini]]<ref name="majlis13122005"/>.

Godine [[2005.]] izvještaj na temu procjene izvedivosti spajanja sjevernih i južnih voda kojeg je izradio zavod za infrastrukturne studije predstavljen je [[Iranski parlament|parlamentu]]<ref name="majlis13122005"/>. Navedeni elaborati pokazali su da domaći stručnjaci posjeduju dovoljno znanja, iskustva i tehnologije za izgradnju odnosno da je projekt tehnički izvediv i [[Ekonomija Irana|ekonomski]] isplativ, te su odobrene daljnje detaljnije studije<ref name="majlis13122005"/>. Prva faza [[Navodnjavanje|irigacijskog]] dijela projekta svečano je pokrenuta u aprilu [[2012.]] u prisustvu tadašnjeg predsjednika [[Mahmud Ahmadinežad|M. Ahmadinežada]]<ref name="AFP1642012"/>. Ambiciozni megaprojekt kanala ima niz prednosti i ograničenja<ref name="majlis13122005"/>, pa tako i pobornika odnosno kritičara<ref name="Aftabir31102007"/>.

== Trasa ==
[[Datoteka:Iranrood.png|mini|desno|280px|{{legenda-linija|lightblue solid 3px|Zapadna trasa (do [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]])}}{{legenda-linija|blue solid 3px|Istočna trasa (do [[Omanski zaljev|Omanskog zaljeva]])}}]]
Za projekt Iranrud predložene su dvije [[Geografija Irana|geografski]] različite trase kanala:
* '''Zapadna trasa''' – okvirno prateći najkraću zračnu udaljenost između dviju [[obala]], proteže se ukupnom duljinom od oko 950 [[km]] od krajnjeg sjevera [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]] do jugozapada [[Kaspijsko more|Kaspijskog mora]]<ref name="CSE2010CSPGCanal"/>. Kanal bi na jugu prolazio [[Arvand-Rud]]om, [[Karun]]om i [[Karhe|Karhom]] (~300 [[km]]), a na sjeveru [[Safid-Rud]]om (~50 [[km]])<ref name="CSE2010CSPGCanal"/>. Navedena [[Popis iranskih rijeka|riječna]] korita djelomično su plovna i bilo bi nužno uređenje toka. U centralnom dijelu, kanal bi se protezao kroz visoke [[Popis iranskih planina|planinske]] doline duljinom od oko 600 [[km]]<ref name="CSE2010CSPGCanal"/>. Generalne prednosti zapadne trase su kraća udaljenost među morima, prolazak kroz [[huzestan]]ske i [[gilan]]ske nizine, parcijalna plovnost rijeka, mogućnost korištenja više umjetnih jezera, te lakša vodoopskrba kanala zbog [[Vlažnost zraka|vlažne]] [[Geografija Irana#Klima|klime]] i [[Popis iranskih rijeka|brojnih vodotoka]]. Međutim, veliki nedostatak ove trase je prolaz preko lanaca [[Zagros]]a, [[Centralnoiranski masiv|Centralnoiranskog masiva]] i [[Alborz]]a, osobito u [[Kurdistanska pokrajina|Kurdistanskoj]] i [[Hamadanska pokrajina|Hamadanskoj pokrajini]] gdje je neizbježno penjanje na [[Nadmorska visina|visine]] iznad 1800 [[Metar|m]]. Zapadna trasa spominjana je isključivo kao mogućnost i za nju nisu izrađivane nikakve detaljnije studije s obzirom da stručnjaci daju veliku prednost fleksibilnijoj istočnoj trasi.
* '''Istočna trasa''' – proteže se od [[makran]]skih obala [[Omanski zaljev|Omanskog zaljeva]] do jugoistoka [[Kaspijsko more|Kaspijskog mora]] ukupnom duljinom od {{nowrap|1465 – 1600 [[km]]}}<ref name="Khabar1242012"/><ref name="Aftabir31102007"/>. Ovu trasu je [[1966.]] ({{nowrap|1345. [[Iranski kalendar|AP]]}}) prvi predložio inženjer [[Human Farzad|H. Farzad]], a predviđa pružanje kanala preko depresija [[Hamun-e Džaz-Murijan]]a, [[Dašt-e Lut]]a i [[Dašt-e Kavir]]a<ref name="Aftabir31102007"/>. Do kasnih [[1990-ih]] iranski inženjeri za krajnje južno odredište planirali su okolicu [[Bandar-e Abas]]a<ref name="Aftabir31102007"/><ref name="Kayhan6112009"/>, konkretnije dolinu [[Rud-e Minab|Minaba]], a potom je trasa pomaknuta istočno prema [[makran]]skim dolinama rijeke [[Rud-e Kašani|Kašani]] u [[Džaskanski okrug|Džaskanskom]] ili [[Rud-e Kahir|Kahir]] u [[Čabaharski okrug|Čabaharskom okrugu]]<ref name="Khabar1242012"/><ref name="Aftabir31102007"/><ref name="Kayhan6112009"/>. [[Rusija|Ruski]] stručnjaci, koji su [[2000-ih]] neovisno od [[iran]]skih razrađivali preliminarne planove za golemi transazijski kanal, također su kao konačnu [[Indijski okean|indijskookeansku]] točku vidjeli [[Bandar-e Abas]]<ref name="Ferghana26112008GeorgianDaily27112008">Vidi:<br />• {{en simbol}} {{cite book|last1=Volosevich|first1=Aleksei|title=Project of a super canal connecting the Kara Sea and the Persian Gulf presented in Tashkent|publisher=Ferghana Information Agency|location=Moscow|url=http://enews.fergananews.com/articles/2480|date=26. 11. 2008}}<br />• {{en simbol}} {{cite book|last1=Goble|first1=Paul|title=Moscow Proposes Building ‘Super Canal’ from Arctic to Persian Gulf|publisher=Georgian Daily|location=Tbilisi|url=http://georgiandaily.com/index.php?option=com_content&task=view&id=8623&Itemid=74|date=27. 11. 2008|access-date=20. 5. 2014|archive-date=3. 12. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131203005007/http://georgiandaily.com/index.php?option=com_content&task=view&id=8623&Itemid=74|url-status=dead}}</ref>. Doline obaju navedenih rijeka sijeku [[Bašakerdski masiv]] i vode do [[Hamun-e Džaz-Murijan]]a, krajnjeg jugoistočnog dijela [[Iranska visoravan|Iranske visoravni]] odnosno [[Geološka depresija|depresije]] čija se istočna i sjeverna obrubna zona predviđena za trasu nalazi na oko {{nowrap|600 [[Metar|m]] [[Nadmorska visina|n. v.]]}} Kanal bi na ovom dijelu prolazio okolicom grada [[Iranšaher]]a, a jedan od važnih izvora snabdijevanja bila bi mu rijeka [[Rud-e Bampur|Bampur]].
:Na 28°15'[[Geografska širina|N]] između planina [[Kuh-e Konaru|Konaru]] i [[Kuh-e Gandž|Gandž]] gdje je najuži dio [[Bareški masiv|Bareškog masiva]], kanal bi prolazio kroz usjek duljine 10 [[km]] odnosno maksimalne dubine 600 [[Metar|m]] i nastavljao sjeverno prema [[Dašt-e Lut]]u dolinom rijeke [[Rud-e Gišu|Gišu]]. Alternativni put ovom dijelu trase nalazi se između [[Bazman]]a i [[Istočnoiranski masiv|Istočnoiranskog masiva]], no unatoč manjim maksimalnim [[Nadmorska visina|visinama]] terena zbog duljine iziskuje kompleksnije [[Građevinarstvo|građevinske]] zahvate u obliku veće količine iskapanja tla ili promjene plovidbene razine. Sljedećih 700 [[km]] prema sjeveru kanal bi se protezao u rubnom pojasu između [[Dašt-e Lut|Lutske depresije]] i krajnjih istočnih obronaka [[Centralnoiranski masiv|Centralnoiranskog masiva]], neposredno uz gradove poput [[Muhamedabad (Kermanska pokrajina)|Muhamedabada]], [[Bam]]a i [[Šahdad]]a. Čitavom ovom duljinom [[nadmorska visina]] je istovjetna i kreće se od {{nowrap|600 – 700 [[Metar|m]]}} pa opsežniji građevinski zahvati nisu nužni sve do 50 [[km]] sjeverozapadno od [[Tabas]]a između planina [[Kale-je Godar-e Kabr|Godar-e Kabr]] i [[Kuh-e Bogabandž|Bogabandž]] gdje se teren djelomično penje do {{nowrap|1000 [[Metar|m]] [[Nadmorska visina|n. v.]]}} i potom ponovo spušta prema [[Dašt-e Kavir]]u<ref name="Aftabir31102007"/>. Istočna područja ove pustinje duljine 150 [[km]] na istoj su visini kao [[Hamun-e Džaz-Murijan|džaz-murijanski]] i [[Dašt-e Lut|lutski]] dijelovi planirane trase, no na 35°45'[[Geografska širina|N]] kod obronaka planine [[Kuh-e Čah-Zardu|Čah-Zardu]] prelaze na {{nowrap|800 [[Metar|m]] [[Nadmorska visina|n. v.]]}} Krajnji sjeverni dio trase na [[Iranska visoravan|Iranskoj visoravni]] duljine je 200 [[km]] odnosno {{nowrap|800 – 1000 [[Metar|m]] [[Nadmorska visina|n. v.]]}}, a većim dijelom proteže se dolinom rijeke [[Kal-e Šur-e Džadžarm|Džadžarm]]<ref name="Kayhan6112009"/>.
:Za efikasan prijelaz kanala preko [[Alborz]]a s vrhovima višim od 2000 [[Metar|m]] potrebni su prokopi dubine najmanje 500 [[Metar|m]]<ref name="Khabar1242012"/>. Najlakši takav prijelaz moguće je izvesti na potezu {{nowrap|[[Abr]] – [[Aliabad-e Katul]]}} gdje se širina masiva sužava na manje od 10 [[km]], no uzimajući u obzir maksimalnu planiranu razinu kanala od {{nowrap|1070 [[Metar|m]] [[Nadmorska visina|n. v.]]}}<ref name="Kayhan6112009"/> i takav zahvat iziskuje kolosalne količine iskopanog materijala planine [[Kuh-e Sarhan (Semnanska pokrajina)|Sarhan]] (najmanje 1,5 [[km³]]). Konačno, [[golestan]]skom nizinom kanal bi se duljinom od 80 [[km]] nastavio do luke [[Bandar-e Turkaman]] na obali [[Kaspijsko more|Kaspijskog mora]] ({{nowrap|–28 [[Metar|m]] [[Nadmorska visina|n. v.]]}})<ref name="Khabar1242012"/><ref name="Aftabir31102007"/>. Kao alternativni sjeverni ogranak preko [[Alborz]]a razmatran je i potez {{nowrap|[[Šahrud]] – [[Sari (grad)|Sari]]}} odnosno dolina rijeke [[Rud-e Neka|Neke]]<ref name="Khabar1242012"/><ref name="Aftabir31102007"/>. Topografija masiva s [[kanjon]]ima i uskim dolinama pogodna je za izvedbu [[Brodska prevodnica|prevodnica]] nužnih za svladavanje plovidbenih razina<ref name="Khabar1242012"/>. Planovi predviđaju dvosmjeran kanal širine od 100 [[Metar|m]]<ref name="Shafaf1242012"/> kojim bi plovili [[teretni brod]]ovi i [[tanker]]i<ref name="Aftabir31102007"/>, a minimalna [[dubina]] iznosila bi 5,0 [[Metar|m]]<ref name="Shafaf1242012"/><ref name="Kayhan6112009"/>. Snabdijevanje bi se vršilo pomoću stalnih i sezonskih [[Popis iranskih rijeka|vodotoka]], te [[pumpa]]njem vode iz [[Kaspijsko more|Kaspijskog mora]] i [[Indijski okean|Indijskog okeana]]<ref name="KeshavarzKhanjani2006"/>.

[[Datoteka:Iranrood Section.png|mini|centar|1000px|Razvedeni presjek Iranruda]]

== Prednosti ==
[[Datoteka:Volga-Don Canal -a.jpg|mini|desno|280px|Postojeći ruski [[kanal Volga – Don]] otvara mogućnost povezivanja Iranruda s [[Crno more|Crnim morem]] i [[Evropa|Evropom]]]]
Prednosti izgradnje kanala su:

* '''Transportne spone:'''
:* [[Indijski okean|Indijskookeanska]] – prvenstveno [[arapske zemlje Perzijskog zaljeva|arapske zemlje]] [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]] i [[Indijski potkontinent]], također ostatak [[Azija|Azije]], [[Istočna Afrika]] i [[okeanija]].
:* [[Kaspijsko more|Kaspijska]] – kontinentalne zemlje [[Azerbajdžan]], [[Turkmenistan]] i [[Kazahstan]], južna [[Rusija]]<ref name="KeshavarzKhanjani2006"/>, nadalje:
::* [[Volga|Volška]] – kontinentalna evropska [[Rusija]] (uključujući [[Moskva|Moskvu]] preko [[Moskovski kanal|kanala]]) i zemlje [[Baltičko more|Baltičkog mora]] preko [[Volško-baltički kanal|volško-baltičkog kanala]]<ref name="CSE2010CSPGCanal"/>.
::* [[Crno more|Crnomorska]] – direktna kaspijska veza je ostvarena [[Kanal Volga – Don|kanalom Volga – Don]]<ref name="Aftabir31102007"/> i [[Azovsko more|Azovskim morem]] odakle se preko [[Dnjepar|Dnjepra]] nastavlja do [[Ukrajina|Ukrajine]] i [[Bjelorusija|Bjelorusije]], preko [[Dunav]]a do [[Balkan]]a odnosno [[Kanal Rajna – Majna – Dunav|kanalom Rajna – Majna – Dunav]] do [[Centralna Evropa|Centralne Evrope]] i [[Sjeverno more|Sjevernog mora]]<ref name="CSE2010CSPGCanal"/>, te [[Bospor]]om i [[Dardaneli]]ma do [[Mediteran]]a.

* '''Potencijalne spone:'''
:* Proširena [[Crno more|crnomorska]] – uz postojeći [[Kanal Volga – Don|kanal]], [[Rusija]] planira usporedni [[kanal Volga – Don 2]] s povećanim kapacitetima, kao i izgradnju tzv. [[Evroazijski kanal|Evroazijskog kanala]] preko [[Kumsko-manička depresija|Kumsko-maničke depresije]] čime bi ukupni plovidbeni put između [[Kaspijsko more|Kaspijskog]] i [[Crno more]] bio skraćen i propusna moć dodatno proširena u odnosu na riječne.
:* [[Arktički okean|Arktička]] – godine [[2008.]] ruski stručnjaci predložili su projekt kolosalnog [[Azijski kanal|Azijskog kanala]] koji bi se duljinom od 6000 [[km]] protezao od [[Arktički okean|arktičkog]] [[Karsko more|Karskog mora]] preko [[Ob]]a u [[Rusija|Rusiji]], [[Kazahstan]]a, [[Uzbekistan]]a i [[Turkmenistan]]a do [[Kaspijsko more|Kaspijskog mora]], a potom Iranrudom do [[Indijski okean|Indijskog okeana]]<ref name="Ferghana26112008GeorgianDaily27112008"/>. Izgradnjom ovog kanala, čija bi gradnja trajala {{nowrap|15 – 25}} godina uz troškove od {{nowrap|100 – 150}} milijardi [[USD]]<ref name="Ferghana26112008GeorgianDaily27112008"/>, ostvarila bi se najkraća pomorska veza sa [[Sjeverna Amerika|Sjevernom Amerikom]] uz dobijanje alternativnih ruta za [[Sjeverna Evropa|Sjevernu Evropu]] i [[Daleki Istok]] preko [[Sjeverni morski put|sjevernog morskog puta]].
:* [[Iranska visoravan|Unutrašnja iranska]] – postoji mogućnost gradnje manjih sporednih kanala do drugih [[Popis gradova u Iranu|gradova]] na [[Iranska visoravan|Iranskoj visoravni]] poput [[Kerman]]a, [[Kašan]]a, [[Jazd]]a i [[Kom]]a<ref name="Aftabir31102007"/>.

* '''Geopolitičke pogodnosti:'''
:* Neovisno o odabranoj trasi, kanal se punom duljinom proteže preko [[iran]]skog [[Geografija Irana|teritorija]] čime [[Teheran]] zadržava potpunu političku kontrolu i ostvaruje veći utjecaj na [[Svijet|globalnoj]] razini<ref name="majlis13122005"/><ref name="Aftabir31102007"/>.
:* Dobija se najkraća pomorska veza između [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]] i [[Indija|Indije]] na jednoj strani s [[Istočna Evropa|Istočnom]], [[Centralna Evropa|Centralnom]] i [[Sjeverna Evropa|Sjevernom Evropom]] na drugoj, čime Iranrud postaje konkurencija [[egipat]]skom [[Sueski kanal|Sueskom kanalu]]. Posebnu geopolitičku korist od kanala imala bi [[Rusija]] ostvarujući izlaz na [[Indijski okean]] uz izbjegavanje [[Bospor]]a, [[Dardaneli|Dardanela]] i [[Sueski kanal|Sueza]] koji su pod kontrolom dugogodišnjih [[SAD|američkih]] saveznika [[Turska|Turske]] odnosno [[Egipat|Egipta]]<ref name="Khabar1242012"/>. Iranrud bi također bio i pomorska konkurencija samom [[Sjeverni morski put|sjevernom morskom putu]] s obzirom da [[Evropa|evropskim]] ruskim lukama nudi identično dugu vezu do [[Kina|Kine]] i [[Japan]]a.
:* Mogućnost kraćeg i bržeg transfera civilnih i [[Oružane snage Irana|ratnih brodova]] iz [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]] u [[Kaspijsko more]] ili obrnuto<ref name="Kayhan1792013"/>, ovisno o političkom zaoštravanju u nekoj od dvije [[Nafta|naftom]] bogate regije. U trenutačnim uvjetima ovo je izvedivo isključivo uz 8500 [[km]] dugo oplovljavanje preko [[Arapsko more|Arapskog mora]], [[Adenski zaljev|Adenskog zaljeva]], [[Crveno more|Crvenog mora]], [[Mediteran]]a, [[Egejsko more|Egejskog]], [[Mramorno more|Mramornog]], [[Crno more|Crnog]], [[Azovsko more|Azovskog mora]], [[Don]]a, [[Kanal Volga – Don|volško-donskog kanala]] i [[Volga|Volge]], kao i neizbježan prolazak kroz vode [[Egipat|Egipta]], [[Turska|Turske]] i [[Rusija|Rusije]].
:* Fizičko razdvajanje [[Geografija Irana|teritorija]] kanalom i pregledna trasa presjekli bi krijumčarske staze preko kojih se iz [[Afganistan]]a i [[Pakistan]]a transportira ilegalna [[roba]] i [[Droga|narkotici]]<ref name="majlis13122005"/><ref name="Kayhan1792013"/><ref name="Aftabir31102007"/>.

* '''Ekonomske prednosti:'''
[[Datoteka:Iran’s largely uninhabited Dasht-e Kavir, or Great Salt Desert.jpg|mini|desno|[[Navodnjavanje]] pustinje [[Dašt-e Kavir]] jedna je od višestrukih prednosti Iranruda]]
:* Prihvatljiva [[cijena]] izgradnje i dugoročna [[profit]]abilnost zbog stalnih [[prihod]]a od kanalarine i popratnih projekata<ref name="majlis13122005"/><ref name="Aftabir31102007"/>, te privlačenje izravnih stranih [[Investicija|ulaganja]]<ref name="Kayhan1792013"/><ref name="Aftabir31102007"/>.
:* Drastično povećanje količine prevezene [[Roba|robe]] na domaćoj i internacionalnoj razini<ref name="KeshavarzKhanjani2006"/> (početno 70 milijuna [[tona]] godišnje<ref name="majlis13122005"/>), daljnja mogućnost konkuriranja vodećim svjetskim [[luka]]ma poput [[Dubai]]ja, [[Hong Kong]]a i [[Singapur]]a zbog redefiniranih pomorskih veza<ref name="Aftabir31102007"/>.
:* Ušteda [[Energija|energije]] u kopnenom transportu<ref name="KeshavarzKhanjani2006"/> i rasterećenje državnih [[prometnica]] ([[Autocesta 5 (Iran)|AC 5]], [[Cesta 37 (Iran)|C 37]], [[Cesta 65 (Iran)|65]], [[Cesta 71 (Iran)|71]], [[Cesta 91 (Iran)|91]] i [[Cesta 95 (Iran)|95]]) odnosno [[Željeznica|željezničkih]] pruga do [[Ahvaz]]a i [[Bandar-e Abas]]a<ref name="Khabar1242012"/>.
:* Dugoročno otvaranje dva milijuna novih [[Ljudski rad|radnih mjesta]] na izgradnji i održavanju<ref name="Aftabir31102007"/>, te drugim razvojnim projektima vezanim uz kanal<ref name="majlis13122005"/><ref name="Kayhan1792013"/>.
:* Revitalizacija izoliranih krajeva istočnog [[Iran]]a popratnom [[Infrastruktura|infrastrukturom]] uključujući izgradnju novih modernih [[luka]] u [[Bam]]u i [[Tabas]]u sa slobodnim ekonomskim zonama, [[Brodogradilište|brodogradilišta]] i [[Popis aerodroma u Iranu|aerodroma]]<ref name="Aftabir31102007"/>, te [[Popis iranskih planiranih gradova|planiranih gradova]] zbog ravnomjerne [[Geografija Irana|prostorne]] distribucije stanovništva<ref name="majlis13122005"/><ref name="Kayhan1792013"/>.
:* Razvoj drugih [[Ekonomija Irana|ekonomskih]] grana – [[Turizam|turizma]]<ref name="Kayhan1792013"/>, [[Poljoprivreda|poljoprivrede]] (zbog oplemenjivanja sušnih krajeva [[navodnjavanje]]m)<ref name="majlis13122005"/><ref name="KeshavarzKhanjani2006"/><ref name="Kayhan1792013"/>, te [[Ribarstvo|ribarstva]]<ref name="majlis13122005"/><ref name="Kayhan1792013"/> (duž 3000 [[km]] obale kanala predviđa se nicanje [[Ribogojstvo|ribogojilišta]]<ref name="Khabar1242012"/>: sjeverni dio kanala bio bi napajan [[Kaspijsko more|kaspijskim]] vodama pogodnim za uzgoj [[jesetre]] odnosno proizvodnju [[kavijar]]a, a južni bi se snabdijevao slanijim [[Indijski okean|indijskookeanskim]] vodama pogodnim za razne vrste [[riba]] i [[Penaeus|škampe]]<ref name="Aftabir31102007"/>).

* '''Ekološke prednosti:'''
:* Kontrola kaspijske razine – zbog [[NASA]]-inih predviđanja o podizanju [[Kaspijsko more|kaspijske razine]] za {{nowrap|3,0 – 5,0 [[Metar|m]]}} kroz sljedeća četvrt [[vijek]]a<ref name="Kayhan1792013"/>, [[Navodnjavanje|irigacijski]] dio projekta bi [[pumpa]]njem 500 milijuna [[m³]]<ref name="Khabar1242012"/> u [[Iranska visoravan|iransku unutrašnjost]] ublažio negativne učinke ovog [[fenomen]]a ([[poplave]] [[Gilan]]a, [[Mazandaran]]a i [[Golestan]]a<ref name="Kayhan1792013"/>) za oko 20[[%]].
:* Kontrola dezertifikacije – trasa kanala pružala bi se uz rubne dijelove [[Dašt-e Lut]]a i [[Dašt-e Kavir]]a stvarajući barijeru širenju [[pustinja]] prema plodnim područjima<ref name="Khabar1242012"/>. U aprilu [[2012.]], prilikom puštanja u rad prve faze irigacijskog dijela projekta, tadašnji predsjednik [[Mahmud Ahmadinežad|M. Ahmadinežad]] izričito je spomenuo kontrolu [[Dezertifikacija|dezertifikacije]] kao razlog gradnje sistema<ref name="Khabar1242012"/><ref name="AFP1642012"/>.
:* Oplemenjivanje biotopa – povećanje [[Vlažnost zraka|vlažnosti zraka]] i količine [[padalina]] uzrokovane [[hlapljenje]]m kanala doprinijeli bi obogaćenju [[Flora|flore]] i [[Fauna|faune]] na [[Iranska visoravan|Iranskoj visoravni]]<ref name="Kayhan1792013"/>, a sama voda kanala sadržavala bi razne vrste [[riba]] i drugih [[organizam]]a<ref name="Aftabir31102007"/>.

* '''Tehnološke pogodnosti:'''
:* Stručne studije pokazale su da [[Iran]] raspolaže stručnjacima, iskustvom, tehnologijom i resursima za samostalnu provedbu kompleksnog projekta<ref name="majlis13122005"/>.
:* Projekt je višenamjenskog karaktera i cjelokupni sistem bi bio korišten za pomorski [[transport]], [[navodnjavanje]] i [[Vodovod|vodoopskrbu]]<ref name="KeshavarzKhanjani2006"/>.
:* Mogućnost etapne izgradnje [[kanal]]a – prvo [[Navodnjavanje|irigacijski]] sistemi<ref name="Shafaf1242012"/>, potom jednostavniji dio trase od [[Omanski zaljev|Omanskog zaljeva]] do [[Dašt-e Kavir]]a<ref name="majlis13122005"/>, te konačno složeni prokop [[Alborz]]a i nastavak do [[Kaspijsko more|Kaspijskog mora]]<ref name="Khabar1242012"/>.

* '''Spojivost sa srodnim megaprojektima:'''
:* Kaspijski irigacijski sistem – sastavni je dio projekta Iranrud odnosno njegova prva faza<ref name="Khabar1242012"/><ref name="Shafaf1242012"/>, a u funkciji je od aprila [[2012.]] godine<ref name="AFP1642012"/>. Sistem [[Pumpa|crpi]] vodu iz [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]] ([[Salinitet|sal.]] 13,1[[‰]]<ref name="IranicaCaspIGeo">{{en simbol}} {{cite book|ref=IranicaCaspIGeo|last1=Planhol|first1=Xavier (de)|title=Caspian Sea|chapter=i. Geography|chapter=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/caspian-sea-i|date=15. 12. 1990}}</ref>), zatim je [[Desalinizacija|desalinizira]] u obalnim postrojenjima pokraj [[Sari (grad)|Sarija]], te konačno [[Hidraulička pumpa|pumpa]] u [[cjevovod]]e snabdijevajući [[Semnanska pokrajina|Semnansku pokrajinu]] gdje se koristi za [[navodnjavanje]], [[Pitka voda|piće]] i [[Industrija|industriju]]<ref name="AFP1642012"/>. Cijena izvedbe prve faze irigacijskog dijela projekta za transport 200 milijuna [[m³]] vode godišnje iznosila je između 1,0<ref name="AFP1642012"/> – 2,0 milijarde [[USD]]<ref name="Khabar1242012"/><ref name="Shafaf1242012"/>, dok će implementacijom sljedećih dviju faza količina narasti na 500 milijuna [[m³]]<ref name="AFP1642012"/>.
:* Pustinjska umjetna jezera – projekt predviđa da se u trenutna [[Godišnje doba|sezonska]] [[Popis iranskih jezera|slana jezera]] na [[Hamun-e Džaz-Murijan]]u, [[Dašt-e Lut]]u i [[Dašt-e Kavir]]u pumpama akumulira golema količina [[Morska voda|morske vode]] s ciljem obogaćivanja [[Hidrološki ciklus|hidrološkog ciklusa]] odnosno povećanja [[Vlažnost zraka|vlažnosti zraka]], broja [[Oblak|oblačnih]] dana i količine [[padalina]]<ref name="Kayhan1792013"/>. Sedam velikih [[Umjetno jezero|umjetnih jezera]], među kojima bi najveći bio 100 [[km]] duljine i do 60 [[km]] širine<ref name="Kayhan1792013"/>, mogli bi se koristiti i za plovidbeni put kanala čime bi [[Građevinarstvo|građevinski]] radovi prokopavanja trase bili znatno skraćeni.
:* Cijepanje Alborza – budući da masiv predstavlja prirodnu barijeru između vlažnog sjevernog i suhog južnog pojasa, postoje dugogodišnji planovi za ublaživanje ovog [[klima]]tskog kontrasta izradom umjetnih [[kanjon]]a na najužim dijelovima [[Alborz]]a<ref name="Kayhan6112009"/>. Sukladno studijama, ovi prokopi uzrokovali bi dovod velikih količina [[Vlažnost zraka|vlažnog zraka]] na [[Stepa|stepska]] prostranstva [[Teheranska pokrajina|Teheranske]] i [[Semnanska pokrajina|Semnanske pokrajine]]<ref name="Kayhan6112009"/>. Dva megaprojekta mogu funkcionirati u sprezi na način da za kanal bude prokopan dovoljno dubok usjek<ref name="Kayhan1792013"/>, dok bi takav zahvat istovremeno olakšao plovidbeni put zbog ublažavanja visinskih razlika odnosno manje potrebe za [[ustava]]ma i [[Brodska prevodnica|prevodnicama]].

== Nedostaci ==
[[Datoteka:Parviz Kardavani-Semnan.jpg|mini|desno|[[Iran]]ski geograf [[Parviz Kardavani|P. Kardavani]] jedan je od glavnih kritičara Iranruda i srodnih megaprojekata]]
Nedostaci izgradnje kanala su:
* '''Duljina kanala''' – najkraća zračna udaljenost između [[Kaspijsko more|Kaspijskog mora]] i [[Indijski okean|Indijskog okeana]] iznosi 725 [[km]], mjereno od [[Novšaher]]a na sjeveru do [[Dejlamski zaljev|Dejlamskog zaljeva]] (dio [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]]) na jugu. Dok je za neprihvaćenu zapadnu trasu spominjana udaljenost od 950<ref name="CSE2010CSPGCanal"/> do 1000 [[km]]<ref>{{en simbol}} {{cite book|last1=Croissant|first1=Michael P.|title=Oil and Geopolitics in the Caspian Sea Region|publisher=Praeger|location=Westport, Connecticut|page=str. 77.|year=1999.|isbn=9780275963958|oclc=41184995}}</ref>, za istočnu trasu predviđena je [[duljina]] od čak {{nowrap|1465 – 1600 [[km]]}}<ref name="Khabar1242012"/><ref name="Aftabir31102007"/> čime bi Iranrud bio višestruko duži od [[Sueski kanal|Sueskog]] ({{nowrap|[[Duljina|d]] {{=}} 193,3 [[km]]}}) i [[Panamski kanal|Panamskog kanala]] ({{nowrap|[[Duljina|d]] {{=}} 77,1 [[km]]}}). Jedini postojeći pomorski [[kanal]] u [[svijet]]u usporedive duljine jest [[Veliki kineski kanal]] ({{nowrap|[[Duljina|d]] {{=}} 1770 [[km]]}})<ref name="Aftabir31102007"/><ref name="Kayhan6112009"/>, a od planiranih [[Azijski kanal]] ({{nowrap|[[Duljina|d]] {{=}} 6000 [[km]]}})<ref name="Ferghana26112008GeorgianDaily27112008"/>. U irigacijskom kontekstu, s Iranrudom bi po duljini i propusnosti bila usporediva samo [[Velika umjetna rijeka]] u [[Libija|Libiji]].
* '''Visinske razlike''' – od [[Kaspijsko more|Kaspijskog mora]] ({{nowrap|–28 [[Metar|m]] [[Nadmorska visina|n. v.]]}}) kao najniže točke do vrhova [[Alborz]]a kao najviše, ukupna visinska razlika iznosi iznad 2000 [[Metar|m]]<ref name="Khabar1242012"/>. S obzirom da je maksimalna predviđena razina kanala {{nowrap|1070 [[Metar|m]] [[Nadmorska visina|n. v.]]}}<ref name="Kayhan6112009"/>, projekt implicira ne samo goleme prokope masiva već i svladavanje dosad neizvedivih plovidbenih razlika u visini (~1100 [[Metar|m]])<ref name="Khabar1242012"/><ref name="Aftabir31102007"/>. Kritičari projekta poput geografa [[Parviz Kardavani|P. Kardavanija]] ukazuju da ova razlika kod [[Panamski kanal|Panamskog kanala]] iznosi svega 26 [[Metar|m]], uz korištenje po tri uzlazne i silazne [[Brodska prevodnica|prevodnice]]<ref name="Kayhan6112009"/>. Kod [[Veliki kineski kanal|Velikog kineskog kanala]] ova razlika iznosi 42 [[Metar|m]], kod [[Volško-donski kanal|Volško-donskog]] 88 [[Metar|m]] uz devet prevodnica, dok kod [[Sueski kanal|Sueskog]] ne postoji. Za svladavanje visinskih razlika Iranruda bilo bi sveukupno potrebno najmanje 55 [[Brodska prevodnica|prevodnica]] raspoređenih u kaskadama na najmanje četiri lokacije<ref name="Shafaf1242012"/>, i to uzimajući u obzir maksimalistička rješenja najdubljih prevodnica poput [[Carrapatelo|Carrapatela]] ({{nowrap|[[Visina|h]] {{=}} 35 [[Metar|m]]}}) u [[Portugal]]u ili [[Hidroelektrana Oskemen|Oskemena]] ({{nowrap|[[Visina|h]] {{=}} 40 [[Metar|m]]}}) u [[Kazahstan]]u. Samo na sjevernim padinama [[Alborz]]a nužno je u jednoj seriji kaskada svladati oko 1100 [[Metar|m]] polovicom navedenih prevodnica, dok je najkompleksnije takvo rješenje danas na [[Kina|kineskoj]] brani [[Brana Tri kanjona|Tri kanjona]] gdje pet prevodnica svladava 113 [[Metar|m]] (približno 1/10 razlike Iranruda). Alternativa [[Brodska prevodnica|prevodnicama]] su vertikalni brodski [[Brodski lift|liftovi]] ili [[Brodska uspinjača|uspinjače]] na rampama koji se rabe za veće razlike, ali i u slučaju ovog izbora za Iranrud bi bilo potrebno barem 20 najvećih sistema koji trenutno postoje u svijetu – npr. [[Belgija|belgijska]] uspinjača [[Brodska uspinjača Ronquières|Ronquières]] ({{nowrap|[[Visina|h]] {{=}} 67,73 [[Metar|m]]}}), lift [[Brodski lift Strépy-Thieu|Strépy-Thieu]] ({{nowrap|[[Visina|h]] {{=}} 73,15 [[Metar|m]]}}) ili kineski lift [[Brana Tri kanjona|Tri kanjona]] ({{nowrap|[[Visina|h]] {{=}} 113 [[Metar|m]]}}). Također, maksimalna nosivost ovih sistema je 3000 [[tona]] što nije kompatibilno s planovima o Iranrudovom prihvatu većih [[Teretni brod|teretnih brodova]] i [[tanker]]a. Svako od navedenih rješenja iziskuje velika sredstva i dug period izvedbe, visoku cijenu održavanja, te usporava plovidbenu protočnost.
* '''Mala dubina''' – minimalna predviđena [[dubina]] kanala iznosi 5,0 [[Metar|m]]<ref name="Shafaf1242012"/><ref name="Kayhan6112009"/> što podrazumijeva da bi bio korišten samo za [[brod]]ove relativno plitkog gaza, dok bi većini [[tanker]]skih klasa transport bio onemogućen. Iranrud stoga ne bi potpuno mogao konkurirati [[Sueski kanal|Sueskom kanalu]] koji propušta brodove gaza do 20 [[Metar|m]]. Realizacija veće dubine podrazumijeva višu cijenu projekta i kompleksnija tehnološka rješenja poput većih [[Brodska prevodnica|prevodnica]]. Promatran u kontekstu segmenta predloženog [[Azijski kanal|Azijskog kanala]] za koji je predviđena dubina od 15 [[Metar|m]]<ref name="Ferghana26112008GeorgianDaily27112008"/>, Iranrudom mogli bi prometovati brodovi klase ''[[handymax]]'', ''[[handysize]]'', ''[[q-max]]'' i ''[[panamax]]'', ali ne i ''[[new panamax]]'' ili ''[[suezmax]]''. Iranrud je u trenutačnim okolnostima ograničen i drugim kanalima<ref name="KeshavarzKhanjani2006"/> poput [[Volško-donski kanal|Volško-donskog]] o kojem je ovisan za prolaz u [[Crno more]]. Ovaj kanal prima brodove maksimalne duljine 140 m, širine 16,6 m, dubine 3,5 [[Metar|m]], te kapaciteta 5000 [[tona]]. S druge strane, za predloženi alternativni [[Evroazijski kanal]] predviđena je [[dubina]] od 6,5 [[Metar|m]].
* '''Upitna ekonomičnost''' – procijenjeni troškovi izgradnje kanala kreću se između {{nowrap|6,5 – 7,0}} milijardi [[USD]]<ref name="CSE2010CSPGCanal"/><ref name="Khabar1242012"/><ref name="Shafaf1242012"/>, što kritičari opisuju skupim i rizičnim<ref name="Khabar1242012"/>. Pobornici projekta cijenu smatraju prihvatljivom zbog višestrukih [[Ekonomija Irana|ekonomskih]] pogodnosti<ref name="Aftabir31102007"/>. Usprkos tome što je [[salinitet]] [[Kaspijsko more|Kaspijskog mora]] trostruko manji od svjetskog prosjeka<ref name="IranicaCaspIGeo"/>, određeni stručnjaci kritiziraju i njegov irigacijski dio jer tvrde da će cijena [[Desalinizacija|desalinizacije]] golemih količina vode za [[navodnjavanje]] ili [[Vodovod|vodoopskrbu]] i dalje biti relativno visoka<ref name="Shafaf1242012"/>.
* '''Irigacijski problemi''' – [[tlo]] u određenim rubnim i centralnim zonama [[Semnanska pokrajina|Semnanske pokrajine]] predviđene za [[navodnjavanje]] sastoji se od [[Pijesak|pijeska]] i [[Glina|gline]] pa nije pogodno za [[ratarstvo]]<ref name="Khabar1242012"/><ref name="Shafaf1242012"/>, dok se [[Morska voda|voda]] koja nije [[Desalinizacija|desalinizirana]] može koristiti samo za plantaže [[Halofiti|halofita]]<ref name="Khabar1242012"/>. Također, postoji opasnost i od prekomjernog [[Sol|zaslanjivanja]] tla<ref name="Kayhan6112009"/>.
* '''Depopulacija''' – prolazak trase kanala kroz plodne doline [[Popis iranskih rijeka|rijeka]] implicira neizbježno raseljavanje određenih područja<ref name="Shafaf1242012"/>, osobito na sjevernim segmentima u [[Golestan]]u koja su relativno gusto naseljena.
* '''Ekološki problemi''' – kanal širine 100 [[Metar|m]]<ref name="Shafaf1242012"/> razdvojio bi brojne [[biotop]]e [[Makran]]a, [[Iranska visoravan|Iranske visoravni]] i [[Alborz]]a na dva dijela čime se ugrožava [[bioraznolikost]]<ref name="Kayhan1792013"/><ref name="Khabar1242012"/> odnosno opstanak određenih [[Kritično ugrožena vrsta|kritično ugroženih vrsta]] poput [[Azijski gepard|azijskih geparda]] u [[Dašt-e Kavir]]u. Masivna hidrotehnička postrojenja također ugrožavaju [[Kaspijsko more|kaspijski]] biotop<ref name="Khabar1242012"/> čija se [[fauna]] sastoji od 2000 odnosno [[flora]] od 700 [[vrsta]]<ref name="Trend1242012">{{en simbol}} {{cite book|last1=Naghiyev|first1=Arzu|title=Caspian Sea-Persian Gulf canal contradicts international standards|publisher=Trend News Agency|location=Baku|url=http://en.trend.az/news/politics/2013838.html|date=12. 4. 2012|access-date=20. 5. 2014|archive-date=3. 12. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131203014357/http://en.trend.az/news/politics/2013838.html|url-status=dead}}</ref>. Veliki problem predstavljalo bi i [[zagađenje zraka]]<ref name="Khabar1242012"/>, kao i [[deforestacija]] hirkanijskih šuma na [[Alborz]]u<ref name="Khabar1242012"/>.
* '''Arheološki problemi''' – u slučaju odabira zapadne trase, proširenje [[Popis iranskih rijeka|riječnih]] tokova u [[Huzestan]]u i [[Luristan]]u ugrožava više [[Arheologija|arheoloških]] lokaliteta iz [[elam]]skog i drugih [[Stari vijek|starovjekovnih]] perioda, dok dijelovi istočne trase mogu ugroziti određene lokalitete novootkrivene [[Džiroftska kultura|Džiroftske kulture]].
* '''Prirodne opasnosti''' – [[Iran]] se nalazi u [[Potresi u Iranu|zoni s učestalim potresima]] zbog čega građevinski projekt (osobito na sjevernim dijelovima uz [[Alborz]]) zahtjeva udovoljavanje visokih standarda seizmičke sigurnosti<ref name="Shafaf1242012"/>. Također, neki [[Geologija|geolozi]] i [[Geofizika|geofizičari]] tvrde da bi se akumulacija velikih količina vode odrazila pritiskom na [[Potresi u Iranu#Rasjedi|rasjede]] čime bi se seizmička opasnost povećala<ref name="Kayhan1792013"/>.
* '''Politički sporovi''' – prekomjerno snabdijevanje vodama [[Kaspijsko more|Kaspijskog mora]] moglo bi izazvati političke prigovore njegovih obalnih zemalja<ref name="Kayhan1792013"/><ref name="Shafaf1242012"/>. Države poput [[Azerbajdžan]]a s kojima se [[Iran]] spori oko razgraničenja kaspijskih voda kritizirale su najavljeni projekt tvrdeći da se „kosi s [[Međunarodno pravo|internacionalnim pravom]]“<ref name="Trend1242012"/>.

== Također pogledajte ==
* [[Geografija Irana]]
* [[Kaspijsko more]]
* [[Perzijski zaljev]]
* [[Transport u Iranu]]
* [[Hidrotehnika u Iranu]]
* [[Spisak iranskih kanala]]
* [[Azijski kanal]], predloženi ruski megakanal
* [[Veliki kineski kanal]], sličan transportni kanal u Kini
* [[Velika umjetna rijeka]], sličan irigacijski kanal u Libiji

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Commonscat-inline|Iranrood}}

[[Kategorija:Hidrotehnika u Iranu]]
[[Kategorija:Saobraćaj u Iranu]]
[[Kategorija:Kaspijsko more]]
[[Kategorija:Indijski okean]]
[[Kategorija:Kanali]]