Ljetopis Matice srpske

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Letopis Matice srpske)
Jump to navigation Jump to search
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Letopis Matice srpske
Glavni urednik Jovan Janjić
Godina osnivanja 1824.
Prvo izdanje 1825.
Zemlja Jugoslavija, Srbija
Jezik srpski

Ljetopis Matice srpske je književni časopis koji je pokrenut 1824. godine. Iako je pretežno književnog karaktera, Ljetopis se bavi i drugim umjetničkim, kao i naučnim i društvenim temama. On tretira historijska pitanja, jezik, nauku o književnosti i srodne discipline. Po vlastitom razumjevanju je ogledalo nacionalnog, kulturnog i naučnog života srpskog naroda. Programsku orijentaciju Ljetopisa utvrđuje i ostvaruje Uredništvo, a potvrđuje upravni odbor. Upravni odbor imenuje uredništvo na četiri godine (prema statutu Matice srpske, član 49).

Historija[uredi | uredi izvor]

Ovo je najstariji srpski časopis među onima koji i danas izlaze. Pokrenuo ga je 1824. godine Georgije Magarašević. Prva knjiga pod nazivom Serbske letopisi izašla je krajem 1824. godine sa oznakom za 1825. Časopis je uređivan u Novom Sadu, a štampan u Budimu. Odziv publike je bio slab, tako da je Magarašević najavio obustavljanje časopisa ako mu rodoljubivo građanstvo ne pritekne u pomoć. Ovaj apel je bio povod da se u Pešti osnuje književno društvo Matica srpska koje je, između ostalog, na sebe preuzelo brigu oko daljeg izdavanja Ljetopisa. Poslije Magaraševićeve smrti 1830. godine, uredništvo preuzima Jovan Hadžić (Miloš Svetić) i časopis postaje stvarni organ Matice srpske i književne grupe oko nje.

U peštanskom periodu (1830—1864) Ljetopis je negovao slovensku književnu i kulturnu uzajamnost, ali je sve više pažnje posvećivao srpskoj i ostalim južnoslovenskim književnostima, naročito pod uredništvom Jakova Ignjatovića (1854—1856), koji je pokušao da ga modernizuje i od njega napravi tribinu savremenog književnog stvaralaštva. Pod uticajem moćnih i konzervativnih patrona Jovana Hadžića i Save Tekelije, Ljetopis je štampan starim pravopisom. Nije izlazio 1835. i 1836. godine jer je Matica srpska tada bila ukinuta. Za obnovu Matice i Ljetopisa veoma je zaslužan Teodor Pavlović, koji je bio urednik časopisa od 1832. do 1841. godine. U ovom periodu časopis nekoliko puta mijenja ime (Serbskij letopis, Novij serbskij letopis). Poslije preseljenja Matice srpske u Novi Sad 1864. godine, Ljetopis sve više postaje historijski i književno-historijski, a tekući književni život se manifestuje kroz druge časopise. Po dolasku u Novi Sad, Ljetopis uvodi novi pravopis, a 1873. godine mijenja i ime u Letopis Matice srpske. U ovom periodu uređivala su ga tri urednika: Antonije Hadžić, Jovan Bošković i Milan Savić.

Za vrijeme Prvog svjetskog rata Ljetopis je obustavljen, a obnovljen je 1921. godine pod uredništvom Vase Stajića. Do 1924. izlazi neredovno i stalno mijenja urednike. Marko Maletin ga uređuje od 1924. do 1929. godine i uspijeva da od Ljetopisa načini aktuelnu mjesečnu publikaciju koja prati književni, kulturni, ekonomski i politički život. Od 1933. godine uređuje ga Nikola Milutinović sve do Drugog svjetskog rata. Poslije rata redakciju preuzima Živan Milisavac. Godine 1953. časopis je pokrenuo pitanje srpskohrvatskog književnog jezika, što je rezultiralo Novosadskim dogovorom iz 1960. godine i radom na sastavljanju zajedničkog srpsko-hrvatskog pravopisa.

Urednici[uredi | uredi izvor]

Georgije Magarašević (1825—1830), Jovan Hadžić (1830—1831), Pavle Stamatović (1831—1832), Teodor Pavlović (1832—1841), Jovan Subotić (1841—1848), Sima Filipović (1848), Jovan Subotić (1850—1853), Jakov Ignjatović (1854—1856), Subota Mladenović (1856—1857), Jovan Đorđević (1857—1859), Antonije Hadžić (1859—1871), Jovan Bošković (1871—1875), Antonije Hadžić (1876—1895), Milan Savić (1896—1911), Tihomir Ostojić (1912—1914), Vasa Stajić (1921), Kamenko Subotić (1922—1923), Marko Maletin (1923—1929), Stevan Ćirić (1929), Svetislav Banica (1929), Radivoje Vrhovac (1930), Todor Manojlović (1931), Žarko Vasiljević (1932), Nikola Milutinović (1933—1935), Vasa Stajić (1936), Nikola Milutinović (1936—1941), Živan Milisavac (1946—1957), Mladen Leskovac (1958—1964), Boško Petrović (1965—1969), Aleksandar Tišma (1969—1973), Dimitrije Vučenov (1974—1979), Momčilo Milankov (1979), Boško Ivkov (1980—1991), Slavko Gordić (1991—2004), Ivan Negrišorac (2004—danas).

Aktuelna redakcija[uredi | uredi izvor]

Autori[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]