Izvorni kôd stranice Mljet

[[Datoteka:Great Lake, Island of Mljet, Croatia.JPG|mini|desno|300px|Veliko jezero na Mljetu]]
{{Drugo_značenje|Mljet (čvor)}}

'''Mljet''' je [[ostrvo]] u [[Jadransko more|Jadranskom moru]].

'''Mljet''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Melita'', [[Italijanski jezik|ital.]] ''Meleda'') je osmi po veličini otok u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], jedan od najvećih [[Dalmacija|južnodalmatinskih]] [[otok]]a te ujedno najjužniji i najistočniji od većih hrvatskih otoka. Pripada dubrovačkom [[arhipelag]]u. Dug je 37&nbsp;km, a širok 3&nbsp;km. Jednako kao i danas, Mljet je svu svoju historiju gravitirao isključivo ovom području. Nalazi se u neposrednoj blizini [[Dubrovnik]]a, [[Korčula|Korčule]], Elafitskih otoka, a od [[poluostrvo|poluostrva]] [[Pelješac|Pelješca]] ga dijeli [[Mljetski kanal]].

Zbog jednakog naziva u [[rim]]skim, a kasnije u spisima na latinskom jeziku, Mljet je kroz [[Historija|historiju]] vrlo često bio zamjenjivan otokom [[Malta|Maltom]] te se danas dvije svjetski poznate [[Legenda|legende]] o brodolomima [[Homer]]ovog [[Odisej]]a te [[Sveti Pavle|sv. Pavla]] (bez obzira na navod u Djelima apostolskim 27.39-28.11 u kojem se nedvosmisleno kaže kako se brodolom dogodio dok su plovili Adriom i bez obzira što na Malti nikad nisu postojale [[Zmija|zmije otrovnice]], a na Mljetu su istrebljene dovođenjem [[mungos]]a) pripisuju većoj i svjetski poznatijoj Malti. Kao podsjetnik da bi drevna Ogigija mogao biti i Mljet, danas na otoku postoje Odisejeva špilja te [[hrid]] sv. Pavla kao i zavjetna crkvica u istočnom dijelu otoka. Jednako tako, bez obzira što hrvatski kinolozi i historičari [[Veterina|veterine]] smatraju kako [[maltezer]] potječe s Mljeta, što priznaje većina kinoloških stručnjaka <ref name="Matoš">Matoš, Antun Gustav. ''Sabrana djela [[Antun Gustav Matoš|Antuna Gustava Matoša]]'', Mladost, Zagreb, 1973., str. 221.</ref><ref name="Pugnetti">Pugnetti, Gino; Orban, Ratimir (urednik) ''Sve o psima'', Mladinska knjiga (Ljubljana) i Mladost (Zagreb), 1983., rbr. 291.</ref><ref name="Rudić">[http://dogsnordic.net/index.php?option=com_content&task=view&id=277&Itemid=26 Mljetski psić - Maltezac; izvadak iz knjige 'Sve o psima'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090531190959/http://dogsnordic.net/index.php?option=com_content&task=view&id=277&Itemid=26 |date=31 Maj 2009 }}, ''dogsnordic.net, Senada Rudić, Osijek''</ref><ref name="Orban">Orban, Ratimir. ''Malteški pas je zapravo naš mljetski psić'', Moj pas i njegovi prijatelji : stručno informativna revija za kinologiju, Hrvatski kinološki savez, Zagreb, 1992., trobroj 7-8-9, str. 14. i 15.</ref><!-- citirano prema Špoljarić, Boris. ''Hrvatska kinološka baština'', Hrvatski kinološki savez, Zagreb, 2007., str. 342. --><ref name="Pugnetti"/><ref name="Turković">Pugnetti, Gino; Turković, Ksenija (prijevod) ''Sve o psima'', Mladinska knjiga, Zagreb, 1993.</ref><ref name="HJP">[http://hjp.srce.hr/index.php?show=search_by_id&id=e1xlWRk%3D Hrvatski jezični portal - Direktni link za pristup napomeni] : maltézer {{citat|maltézer m kinol. kućni patuljasti pas svilene bijele dlake; mljetski psić (jer potječe s otoka Mljeta, a ne s Malte)}}</ref><ref>[http://hjp.srce.hr/index.php?show=search_by_id&id=e1xlWRI%3D Hrvatski jezični portal - Direktni link za pristup napomeni] : Malta {{citat|pr. (etnik): Maltež (Zadar, sred. Dalmacija)}}</ref><ref name="Gondrexon">Gondrexon, Anna; Browne, Ives. [preveo Vlatko Šarić]. ''Mala enciklopedija pasa : s opisom 343 različite pasmine'', Prosvjeta, Zagreb, 1975., str. 294.</ref> koji se pozivaju na Kalimaha Kirenjanina, Plinija Starijega i Stjepana Bizantinca i to se danas češće pripisuje Malti.

Mljet je otok šarolikog životinjskog svijeta i izvornih [[šuma]] [[Alepski bor|alepskog bora]], [[Pinija|bora pinije]] i [[Hrast crnika|hrasta crnike]]. Smatra se najpošumljenijim i najzelenijim hrvatskim otokom, čiji je zapadni dio zaštićen kao prvi [[Jadransko more|jadranski]] [[nacionalni park]], a istočni dio kao rezervat prirodnih rijetkosti.

Većih naselja na Mljetu nema naročito zbog loše ekonomske razvijenosti otoka što je rezultiralo permanentnim iseljavanjem mlađeg stanovništva. Stanovnici otoka Mljeta zovu se '''Mljećani''' i '''Mljećke''' (često se krivo navodi izraz ''Mljećanke''). Prema popisu stanovnika iz [[2001]]. godine, 99% stanovnika su [[Hrvati]] <ref>[http://www.dzs.hr/hrv/censuses/census2001/Popis/H01_02_01/H01_02_01_zup19.html]</ref>, 96% stanovnika su [[katolici]] <ref>[http://www.dzs.hr/hrv/censuses/census2001/Popis/H01_02_04/H01_02_04.html]</ref> te su jedini otočani (uz stanovnike Elafita) koji govore [[Štokavsko narječje|štokavskim narječjem]] i to [[Ijekavski govor|ijekavskim govorom]].
== Historija ==

Mljet je prvobitno bio pod [[Kraljevina Bosna|bosanskom]] vlašću, ali je zbog dobrih i prijateljskih odnosa sa Dubrovnikom, predat [[Dubrovačka Republika|Dubrovačkoj Republici]]. Jedno vrijeme je bio pod vlašću [[Mletačka Republika|Mletaka]].

== Geografija ==

Upravno središte Mljeta je [[Babino Polje]], a od ostalih naselja poznatija su: Polače, Pristanište, Pomena, Sobra. Sjeverozapadni dio otoka Mljeta je proglašen nacionalnim parkom.

== Reference ==
{{reference}}

{{Stub-geog}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Mljet}}
*[http://mljet.hr Zvanični sajt]

{{Naseljena ostrva u Hrvatskoj}}

[[Kategorija:Ostrva u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Mljet|*]]
[[Kategorija:Ostrva u Jadranskom moru]]