Nursultan Nazarbajev

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Nursultan Nazarbajev
Нұрсұлтан Назарбаев
1. predsjednik Kazahstana
Vrijeme na vlasti
16. decembar 1991 – 20. mart 2019.
NasljednikKasim-Žomart Tokajev
Rođenje
Nursultan Abišuli Nazarbajev

(1940-07-06) 6. juli 1940 (83 godine)
Šamalgan, SSSR
(Sada: Kazahstan)
Politička strankaAmanat
Porodica
SuprugaSara Konakajeva
Djeca3

Nursultan Abišuli Nazarbajev (kaz. Нұрсұлтан Әбішұлы Назарбаев) bivši je predsjednik Kazahstana od 1991. do 2019. godine. Vladao je autoritarnim režimom, jer su kršenja ljudskih prava bila teška, neslaganje je potisnuto, a izbori nisu bili slobodni i pošteni. Nosio je specijalnu titulu Elbasi (što znači "Vođa nacije") od 2010. do 2022. godine.[1] Nazarbajev je bio jedan od najduže vladajućih nekraljevskih lidera na svijetu, koji je vodio Kazahstan skoro tri decenije, isključujući predsjedavanje Vijećem sigurnosti nakon završetka njegovog predsjedavanja. Često je spominjan kao diktator zbog uzurpacije vlasti i autokratske vladavine.

Rođen je 6. jula 1940. u Šamalganu, Kazahstan, tada SSSR, a nakon visokih pozicija u doba SSSR-a u unutar partijskim borbama uspio je 1989. pobjediti Genadija Kolbina i postati komunistički lider Kazahstana. Nakon nezavisnosti, ranije sovjetske titule je zamijenio sa onom predsjednika Kazahstana. Kako bi ostao na vlasti nakon isteka drugog mandata parlament je 2007. godine donio odluku o ustavnom amandmanu po kojem samo on može biti biran neograničen broj puta, to jest njegovi nasljednici će i dalje biti limitirani sa 2 mandata.

2011. godine je pokrenuta procedura za promjenu ustava kako bi Nazarbajev ostao predsjednik do 2020. godine, bez potrebe da izlazi na izbore. Na tu ideju o referendumu, a nakon revolucija u Tunisu i Egiptu, Nazarbajev je stavio veto i pozvao na nove vanredne predsjedničke izbore.[2] Nekoliko dana prije te odluke od 1. februara 2011. godine u televizijskom obraćanju naciji, izjavio je kako mu je cilj doživotno vladati Kazahstanom, ili po njegovim vlastitim riječima "Dok mu zdravlje to dopusti."[3]

U martu 2019. podnio je ostavku na mjesto predsjednika usred antivladinih skupova, a naslijedio ga je Kasim-Žomart Tokajev, njegov bliski saveznik, koji je velikom većinom pobijedio na vanrednim predsjedničkim izborima u junu 2019. godine. Nazarbajev je bio imun od bilo kakvog krivičnog gonjenja sve dok mu nisu oduzete privilegije nakon ustavnog referenduma 2022. i nastavio je da obavlja dužnost predsjedavajućeg Skupštine naroda Kazahstana i Nur Otana do 2021. Nazarbajev je također bio predsjedavajući Vijeća sigurnosti do smjene sa te pozicije kao odgovor na nemire 2022. godine.[4] Bio je počasni član Senata Kazahstana i član Ustavnog vijeća do oduzimanja ove titule početkom januara 2023. godine.[5]

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]