Paša Gackić

Dodaj veze
S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Paša Gackić, (30. 07. 1947. - 5. 6. 2022.) bila je redovni profesor u penziji na Muzičkoj akademiji u Sarajevu.[1] Rođena je u Sarajevu, 30. 07. 1947. godine, gdje je završila osnovnu školu, i Srednju muzičku školu u Sarajevu na odsjecima za Solo pjevanje i Teoretsko-nastavnom odsjeku (1968.). Iste godine je upisala Muzičku akademiju u Sarajevu na Odsjek za solo pjevanje u klasi red. prof. Brune Špiler, gdje je diplomirala najvišom ocjenom 10 (1973.). Iste godine je upisala postdiplomski studij: Koncertni i Operski smjer na Muzičkoj akademiji u Sarajevu kod red. prof. Brune Špiler i završava oba smjera s najvišom ocjenom 10.

Umjetnička karijera Paše Gackić počinje u toku studija Solo pjevanja nastupima na javnim produkcijama, poluvečernjim koncertima, cjelovečernjim programima, koncertima pod nazivom „Veče mladih umjetnika“, „Nove nade“, i na koncertima u organizaciji Muzičke omladine BiH (Zenica, Mostar, Tuzla, Banja Luka, ...).

Kao student 4. godine debitirala je na sceni Opere Narodnog pozorišta u Sarajevu u zahtjevnoj ulozi Micaële u operi „CARMEN“ G. Bizeta, pod ravnanjem maestra Ivana Štajcera. 1973. godine dobiva angažman kao stalni član ansambla – solista gdje ostaje sve do 1993. godine. Ostvarila e niz vodećih uloga:

  • Micaëla (Carmen - G. Bizet),
  • Mimì (La Boheme - G. Puccini),
  • Cio-Cio San (Madama Butterfly - G. Puccini),
  • Mařenka (Prodana nevjesta – B. Smetana),
  • Grofica i Cherubino (Figarov pir - W. A. Mozart),
  • Leonora (Trubadur - G. Verdi),
  • Liù (Turandot - G. Puccini),
  • Đula (Ero s onoga svijeta - J. Gotovac),
  • Mačak (Mačak u čizmama - K. Trailesku) i mnoge druge.

Radila je i kao vokalni pedagog Hora Sarajevske opere, a od 1995. do odlaska u penziju bila je vvokalni pedagog solista Opere Narodnog pozorišta u Sarajevu. Nastupala je širom Bosne i Hercegovine, u brojnim festivalskim i kulturnim centrima bivše Jugoslavije kao što su „Sarajevska zima“, „Splitsko ljeto“, „Ohridsko ljeto“,

„Arena Pula“, „Ljubljana festival“, „SNG Ljubljana“, „HNK Zagreb“, „Dani muzike“ u Budvi,

Za Arhiv BHRTV snimila je oko 130 minuta klasične muzike za solo sopran sa djelima A. Vivaldija, G. B. Pergolesija, Ch. W. Glucka, W. A. Mozarta, G. Verdija, B. Smetane, J. Brahmsa, G. Puccinija, P. Konjovića, M. Špilera, M. Prebande, B. Bjelinskog, E. Cossetta i dr.

9.12.1993. zajedno s Amilom Bakšić, Gertrudom Munitić, Dušanom Bugarinom, Mladenom Urlićem i Duhačkim orkestrom BiH, u svojoj matičnoj kući nastupa na Svečanom novogodišnjem koncertu kojim, u opsjednutom Sarajevu, Narodno pozorište otvara vrata ljubiteljima opere i baleta.

Odmah po završetku studija postaje asistent u klasi red. prof. Brune Špiler gdje je i radila od 1974. – 1979. godine na Odsjeku za solo pjevanje Muzičke akademije u Sarajevu. 1990. godine biva imenovana u nastavno-umjetničko zvanje docent na Muzičkoj akademiji u Sarajevu za predmete Solo pjevanje, Metodika nastave solo pjevanja (od 1992.) i Osnovi vokalne tehnike. U tom periodu napisala je skriptu pod naslovom: Osnovi vokalne tehnike. 1997. godine izabrana je u zvanje vanrednog profesora, a 2003. redovnog, gdje ostaje sve do umirovljenja 30.09.2017. Skoro cijelih 25 godina bila je šefica Odsjeka za solo pjevanje na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu.

Od 1995. – 1999. godine, bila je direktor Opere i Baleta Narodnog pozorišta u Sarajevu[2] kada na scenu postavlja operne naslove tzv. željeznog repertoara („Tosca“, „Trubadur“, „Cavalleria rusticana“ i druge).

Iz njene klase izašao je niz uspješnih umjetnika, kao i vokalnih pedagoga.

Za svoj umjetnički i pedagoški rad dobila je niz značajnih nagrada i priznanja poput Nagrade Udruženja mladih umjetnika BiH 1980., Priznanje Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta FBiH za širenje muzičke kulture 1997., Zlatna plaketa na izboru Žena godine u oblasti kulture 1998., „Zlatna grančica“ na izboru Žena godine u oblasti umjetnosti 2000., Zahvalnica Odbora za obilježavanje 50 godina rada Baleta Narodnog pozorišta Sarajevo 2000., Priznanje Udruženja muzičkih pedagoga u FBiH 2006., Zlatna plaketa Muzičke akademije u Sarajevu za izuzetan doprinos razvoju Muzičke akademije, muzičke umjetnosti, nauke i pedagogije u BiH, povodom 50 godina djelovanja 2006., također i Nagradu Univerziteta u Sarajevu za najuspješnijeg profesora u akademskoj 2008/09. godini koju joj je dodijelio Senat Univerziteta u Sarajevu.

Od 1973. do 1993. solista Opere Narodnog pozorišta u Sarajevu. Ostvarene operne uloge:

  1. Cherubino (Figarov pir), W. A. Mozart – NPS, gostovanja: HNK Zagreb, Splitsko ljeto, Festival Ljubljana (Križanke) dirigent: Teodor Romanić
  2. Grofica (Figarov pir), W. A. Mozart – NPS dirigent: Marijan Fajdiga
  3. Micaëla (Carmen), G. Bizet – NPS dirigent: Miroslav Homen
  4. Mařenka (Prodana nevjesta), B. Smetana – NPS dirigent: Marijan Fajdiga
  5. Mimì (La Boheme), G. Puccini – NPS dirigent: Miroslav Homen
  6. Đula (Ero s onoga svijeta), J. Gotovac – NPS dirigenti: Marijan Fajdiga i Ognjen Bomoštar
  7. Mačak (Mačak u čizmama), K. Trailesku – NPS dirigent: Marijan Fajdiga
  8. Cio-Cio San (Madame Butterfly), G. Puccini – NPS dirigenti: Marijan Fajdiga i Ioan Iancu
  9. Anna (Nabucco), G. Verdi – NPS, gostovanja: Pula Arena, SNG Ljubljana dirigent: Miroslav Homen
  10. Leonora (Trubadur), G. Verdi – NPS dirigent: Miroslav Homen
  11. Liù (Turandot), G. Puccini – NPS dirigent: Miroslav Homen

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Paša Gackić | Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu". www.mas.unsa.ba. Pristupljeno 13. 6. 2022.
  2. ^ Ljubčić, Elma. "Odlazak Paše Gackić, operne umjetnice koja je 'živjela pjevanje'". balkans.aljazeera.net. Pristupljeno 13. 6. 2022.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Paša_Gackić&oldid=3423041"