Idi na sadržaj

Pesah

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Sto postavljen za Seder večeru.

Pesah, je najveći jevrejski praznik. Jedan je od triju hodočasničkih praznika kada svi Jevreji koji imaju mogućnost, hodočaste u Jerusalem. U vrijeme postojanja hrama svaki punoljetni muškarac bio je obavezan doći u Sveti grad. To je praznik koji se proslavlja u porodici, za vrijeme Seder večere - svi ukućani se okupljaju oko trpeze na kojoj su postavljena jela koja simbolično podsjećaju na robovanje Izraelaca u Egiptu i na njihovo izbavljenje. Ovaj praznik se obilježava u spomen spasenja Jevreja iz egipatskog ropstva.[1]

Veličina praznika je u tome što je jedinstveni čin oslobađanja jednog naroda iz ropstva spojen s drugim jedinstvenim vjerskim događajem - dobijanjem Tore - Deset Božijih zapovijedi. U početku je slavljen sedam dana, ali je zbog nepreciznosti starog jevrejskog kalendara usvojen običaj da se u zemljama galuta (dijaspora) slavi osam dana i to svake godine od 15. do 22. nisana, pri čemu su prva i posljednja dva dana puni praznici, a ostala četiri polupraznici.

Pesah je praznik koji se najduže u kontinuitetu obilježava u svijetu, već više od 2.500 godina, dok su ga u Sarajevu Jevreji prvi put obilježili prije 450 godina kada su došli na područje BiH.[2]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Sarajevski Jevreji obilježili Pesah". Arhivirano s originala, 6. 3. 2016. Pristupljeno 3. 4. 2015.
  2. ^ Jevreji večeras obilježavaju Pesah