Polifenija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Brezova grba (Biston betularia): gusjenica na grančicama breze (lijevo) vrbe (desno) demonstrira polifeniju boje tijela.[1]

Polifenija je pojava više prepoznatljuvih fenotipova u okviru ekspresije istog genotipa, najčešće pod uticajem različitih ololišnih uvjeta. Ona je specijalni slučaj „plastičnosti fenotipa“. Polifenizam je biološki mehanizam koji uzrokuje da osobine organizama budu polifenične, tj da se ispoljavaju u dvije ili više fenotipskih varijanti.[2][3][4][5][6]

Kada polifeni oblici postoje u isto vrijeme u istom panmiksijskoj (inbriding) populaciji mogu se porediti sa genetičkim polimorfizmom.[7]

Prekidač-regulator polifenizma je životna sredina, su genetički polimorfizmima određivanje genetički određeni. Za oba ova slučaja je zajedničko da je više od jedne fenotipske forme istovremeno prisutno u populaciji u bilo koje vrijeme. To je prilično razlikuje od slučajeva u kojima jedna morfa predvidljivo slijed drugu u toku jedne godine (sezonski, na primjer). U suštini ovo drugo je normalna ontogeneza gdje mladi oblici mogu i imaju različite oblike, boje i navike u poređenjeu sa odraslima.

Diskretna priroda polifenih osobina ih razlikuje od onih kao što su težina i visina, koje također ovise o uvjetima okoline, ali kontinuirano variraju. Polifenizam je način izraz okoliša, koji uzrokuje da organizam razvije uz posebnu reakciju, što rezultira različitom morfologijom. Dakle, odgovor na uzrok iz okoliša je po principu "sve ili ništa." Priroda ovih ekoloških uvjeta znatno varira, a uključuje sezonsku dinamiku, kao što su variranje temperature i vlage, feromona, kairomona (signala za međusobno prepoznavanje pripadnika iste vrste) i nutritivnih znakova.

Primjeri polifenije[uredi | uredi izvor]

Spolno određena polifenija omogućava uspješniju reprodukciju, a uzrokuje neravnomjeran brojni odnos spolova. Ovo može biti korisno za vrstu jer visok brojnii odnos ženka-mužjak maksimizira reproduktivnu sposobnost. Međutim, spol može ovisiti i o temperaturi (kao što se vidi kod krokodila).

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Noor M. A., Parnell R. S., Grant B. S. (2008). Humphries, Stuart, ur. "A Reversible Color Polyphenism in American Peppered Moth (Biston betularia cognataria) Caterpillars". PLoS ONE 3 (9): e3142. PMC 2518955. PMID 18769543. doi:10.1371/journal.pone.0003142. 
  2. ^ Woodward D. E., Murray J. D. (1993): On the effect of temperature-dependent sex determination on sex ratio and survivorship in crocodilians. Proc. R. Soc. Lond. [B] 252:149-155.
  3. ^ Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.
  4. ^ Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 978-9958-9344-8-3.
  5. ^ Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-3-4.
  6. ^ Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.
  7. ^ Ford E. B. (1975): Ecological genetics. 4th ed. Chapman & Hall, London.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]