Razlika između verzija stranice "Sud Bosne i Hercegovine"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
m Poništene izmjene koje je napravio Law bosnia (razgovor), vraćeno na zadnju verziju koju je sačuvao Luckas-bot
Red 5: Red 5:
Sud Bosne i Hercegovine je nadležan za krivična djela utvrđena zakonom države Bosne i Hercegovine kad se tim zakonom određuje nadležnost Suda za ta krivična djela<ref>[http://www.mpr.gov.ba/userfiles/file/Biblioteka/zakoni/bh/ZAKON%20O%20SUDU%20BiH%2016-02/Zakon%20o%20sudu%20BiH%20-%2016-02.pdf Zakon o Sudu BiH, član 13/1]</ref>.
Sud Bosne i Hercegovine je nadležan za krivična djela utvrđena zakonom države Bosne i Hercegovine kad se tim zakonom određuje nadležnost Suda za ta krivična djela<ref>[http://www.mpr.gov.ba/userfiles/file/Biblioteka/zakoni/bh/ZAKON%20O%20SUDU%20BiH%2016-02/Zakon%20o%20sudu%20BiH%20-%2016-02.pdf Zakon o Sudu BiH, član 13/1]</ref>.


Nadležnosti Suda BiH su propisane Zakonom o Sudu BiH i odnose se na: krivičnu, upravnu i apelacionu nadležnost.

U okviru svoje krivične nadležnosti Sud BiH postupa u predmetima koji se odnose za krivična djela propisana zakonima BiH, a to su, između ostalog, djela ratnih zločina, organiziranog i privrednog kriminala, te korupcije. Pod određenim, zakonom preciziranim uslovima, Sud BiH je nadležan i za krivična djela propisana zakonima entiteta i Brčko Distrikta BiH.

Upravna nadležnost podrazumijeva da Sud BiH odlučuje po tužbama protiv konačnih upravnih akata koja u vršenju javnih ovlaštenja donose institucije BiH. Sud BiH odlučuje o zahtjevima za zaštitu sloboda i prava građana zagarantiranih Ustavom BiH, kada su ta prava i slobode povrijeđeni konačnim pojedinačnim aktom institucija BiH, pod uslovom da nije osigurana druga sudska zaštita. Također, Sud BiH rješava imovinske sporove između države BiH, entiteta i Brčko Distrikta BiH, imovinske sporove između institucija BiH koje vrše javna ovlaštenja, imovinske sporove proistekle iz štete koja je nastala pri vršenju poslova organa uprave i drugih institucija BiH i službenih lica tih organa i institucija, kao i druge imovinske sporove kad je nadležnost Suda utvrđena zakonima BiH ili međunarodnim ugovorom.

U okviru svoje apelacione nadležnosti Sud BiH odlučuje po žalbama protiv odluka donesenih u okviru Krivičnog odjeljenja i Upravnog odjeljenja i odlučuje po prigovorima koji se odnose na kršenje izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

Međutim, Sud BiH nije tijelo koje rješava žalbe na presude entitetskih sudova.

U okviru Suda BiH postoje tri sudska odjeljenja: Krivično, Upravno i Apelaciono.

Krivično odjeljenje ima: Odjel I - Odjel za ratne zločine; Odjel II - Odjel za organizirani, privredni kriminal i korupciju i Odjel III - Odjel za opći kriminal.

Odgovarajući odjeli Apelacionog odjeljenja odlučuju po žalbama protiv odluka donesenih u okviru Krivičnog i Upravnog odjeljenja i odlučuju po prigovorima koji se odnose na kršenje izbornog zakona.

U okviru Suda BiH postoje i odjeljenja nadležna za obavljanje opštih administrativno-tehničkih i pravnih poslova, materijalno-finansijskih poslova i poslova pravne podrške sudijama, dakle svih onih poslova koji su neophodni za zakonito, blagovremeno i efikasno funkcioniranje sudskih odjela i Suda u cjelini.. To su Zajednički sekretarijat i Ured registrara.

Zajednički sekretarijat pruža podršku Upravnom odjeljenju i odjelima za opšti kriminal Krivičnog i Apelacionog odjeljenja.

Ured registrara pruža podršku Odjelu za ratne zločine i Odjelu za organizirani, privredni kriminal i korupciju Krivičnog i Apelacionog odjeljenja Suda.

U Sudu BiH ukupno ima 53 sudije. Domaćih sudija je 48, a stranih sudija je 5.


== Historijat ==
== Historijat ==
[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini]] je 12. novembra 2000. godine proglasio Zakon o Sudu Bosne i Hercegovine a [[Parlament]] Bosne i Hercegovine ga usvojio 3. jula 2002.godine.
[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini]] je 12. novembra 2000. godine proglasio Zakon o Sudu Bosne i Hercegovine a [[Parlament]] Bosne i Hercegovine ga usvojio 3. jula 2002. godine.

Sud je formalno osnovan Odlukom Visokog predstavnika od 08.maja 2002. godine, kojom je imenovano i prvih sedam sudija Suda i ovaj dan se obilježava kao Dan Suda BiH.


Sjedište Suda BiH se nalazi u Sarajevu u Ulici Kraljice Jelene br. 88.


== Također pogledajte ==
== Također pogledajte ==

Verzija na dan 9 novembar 2010 u 14:06

Sud Bosne i Hercegovine je osnovan da bi se osiguralo efikasno ostvarivanje nadležnosti države Bosne i Hercegovine, poštovanje ljudskih prava i vladavine zakona na njenoj teritoriji.


Nadležnost

Sud Bosne i Hercegovine je nadležan za krivična djela utvrđena zakonom države Bosne i Hercegovine kad se tim zakonom određuje nadležnost Suda za ta krivična djela[1].


Historijat

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini je 12. novembra 2000. godine proglasio Zakon o Sudu Bosne i Hercegovine a Parlament Bosne i Hercegovine ga usvojio 3. jula 2002. godine.


Također pogledajte


Reference

  1. ^ Zakon o Sudu BiH, član 13/1