Razlika između verzija stranice "Patologija"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
m r2.6.4) (robot dodaje: si:ව්යාධි වේදය |
m r2.7.1) (robot dodaje: arz:باثولوجى |
||
Red 14: | Red 14: | ||
[[af:Patologie]] |
[[af:Patologie]] |
||
[[ar:علم الأمراض]] |
[[ar:علم الأمراض]] |
||
[[arz:باثولوجى]] |
|||
[[ast:Patoloxía]] |
[[ast:Patoloxía]] |
||
[[be:Паталогія]] |
[[be:Паталогія]] |
Verzija na dan 14 juli 2011 u 00:31
Patologija (porijeklom iz grčkih riječi πάθος - pathos: bol, patnja, osjećaj i λόγος - logos:riječ, misao, nauka) je dio medicinske znanosti koji i kroz teoriju, a i u praksi proučava bolesti, mane, abnormalnosti i disfunkcije koje mogu pogoditi jedan zdravi organizam. Kao dio medicinske prakse, patologija se bavi proučavanjem i dijagnozom stukturnih i funkcionalnih promjena na ćelijama, tkivima i organima koji su zahvaćeni izvjesnim vrstama bolesti.
Jedini metod otkrivanja uzroka smrti u počecima, je bila autopsija, koja je u srednjevjekovnom dobu bila strogo zabranjena od strane Crkve.Tek polovinom XVIII vijeka se pojavljuju prvi radovi na temu izolovanih organa i njihovih disfunkcija uzrokavanih bolestima.Nešto kasnije, njemački patolog Rudolf Virchow svojim aforizmom "omnis cellula ex cellula" postavlja novu teoriju, po kojoj se uzrok raznih oboljenja nalazi nešto dublje, u osnovnim jedinicama organizma - ćelijama.
Moderne dijagnostičke metode i oprema pomognuta kompjuterima uveliko olakšavaju utvrđivanje uzroka i prepoznavanje bolesti.Pored toga, patologija se služi anamnestičkim podacima koje tretiraju specijalisti iz Histologije (->Histopatologija), Mikrobiologije, Citologije (->Citopatologija), Molekularne biologije, Imunologije, Kliničke biohemije, Radiologije i drugih medicinskih grana.