Razlika između verzija stranice "Patologija"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.2) (Bot dodaje: war:Patolohiya
m Bot: Migrating 72 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q7208 (translate me)
Red 12: Red 12:


[[Kategorija:Medicina]]
[[Kategorija:Medicina]]

[[af:Patologie]]
[[ar:علم الأمراض]]
[[arz:باثولوجى]]
[[ast:Patoloxía]]
[[be:Паталогія]]
[[be-x-old:Паталёгія]]
[[bg:Патология]]
[[bn:রোগনিরূপণবিদ্যা]]
[[br:Patologiezh]]
[[ca:Patologia]]
[[cs:Patologie]]
[[cy:Patholeg]]
[[da:Patologi]]
[[de:Pathologie]]
[[en:Pathology]]
[[eo:Patologio]]
[[es:Patología]]
[[et:Patoloogia]]
[[fa:آسیب‌شناسی]]
[[fi:Patologia]]
[[fr:Pathologie]]
[[ga:Paiteolaíocht]]
[[gl:Patoloxía]]
[[he:פתולוגיה]]
[[hi:विकृतिविज्ञान]]
[[hr:Patologija]]
[[hu:Patológia]]
[[hy:Ախտաֆիզիոլոգիա]]
[[id:Patologi]]
[[io:Patologio]]
[[is:Meinafræði]]
[[it:Patologia]]
[[ja:病理学]]
[[jv:Patologi]]
[[kk:Пигменттену]]
[[ko:병리학]]
[[ky:Патология]]
[[lt:Patologija]]
[[lv:Patoloģija]]
[[mk:Патологија]]
[[mr:विकृतिविज्ञान]]
[[ms:Patologi]]
[[my:ရောဂါဗေဒ]]
[[ne:रोगशास्त्र]]
[[nl:Pathologie]]
[[nn:Patologi]]
[[no:Patologi]]
[[pl:Patologia]]
[[ps:رنځپوهنه]]
[[pt:Patologia]]
[[ro:Patologie]]
[[ru:Патология]]
[[scn:Patuluggìa]]
[[sh:Patologija]]
[[si:ව්‍යාධි විද්‍යාව]]
[[simple:Pathology]]
[[sk:Patológia]]
[[sl:Patologija]]
[[sq:Patologjia]]
[[sr:Патологија]]
[[su:Patologi]]
[[sv:Patologi]]
[[ta:நோயியல்]]
[[te:రోగ నిర్ణయ శాస్త్రము]]
[[th:พยาธิวิทยา]]
[[tl:Patolohiya]]
[[tr:Patoloji]]
[[uk:Патологія]]
[[ur:امراضیات]]
[[vi:Bệnh lý học]]
[[war:Patolohiya]]
[[zh:病理学]]

Verzija na dan 9 mart 2013 u 19:48

Patologija (porijeklom iz grčkih riječi πάθος - pathos: bol, patnja, osjećaj i λόγος - logos:riječ, misao, nauka) je dio medicinske znanosti koji i kroz teoriju, a i u praksi proučava bolesti, mane, abnormalnosti i disfunkcije koje mogu pogoditi jedan zdravi organizam. Kao dio medicinske prakse, patologija se bavi proučavanjem i dijagnozom stukturnih i funkcionalnih promjena na ćelijama, tkivima i organima koji su zahvaćeni izvjesnim vrstama bolesti.
Jedini metod otkrivanja uzroka smrti u počecima, je bila autopsija, koja je u srednjevjekovnom dobu bila strogo zabranjena od strane Crkve.Tek polovinom XVIII vijeka se pojavljuju prvi radovi na temu izolovanih organa i njihovih disfunkcija uzrokavanih bolestima.Nešto kasnije, njemački patolog Rudolf Virchow svojim aforizmom "omnis cellula ex cellula" postavlja novu teoriju, po kojoj se uzrok raznih oboljenja nalazi nešto dublje, u osnovnim jedinicama organizma - ćelijama.


Moderne dijagnostičke metode i oprema pomognuta kompjuterima uveliko olakšavaju utvrđivanje uzroka i prepoznavanje bolesti.Pored toga, patologija se služi anamnestičkim podacima koje tretiraju specijalisti iz Histologije (->Histopatologija), Mikrobiologije, Citologije (->Citopatologija), Molekularne biologije, Imunologije, Kliničke biohemije, Radiologije i drugih medicinskih grana.

Istaknuti naučnici - patolozi