Razlika između verzija stranice "Agresija"

[nepregledana izmjena]

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

U redovima

Verzija na dan 7 februar 2007 u 17:29

Agresija je ponašanje (emocionalna reakcija) kojemu je u osnovi namjera da se nanese šteta, da se netko fizički ili psihički povrijedi.

Postoje aktivna i pasivna agresija:

aktivna agresija su fizički i verbalni napadi
pasivna agresija uzrokuje štetne posljedice namjernim ne poduzimanjem akcije (ne pomoći nekome zbog osjećaja mržnje i neprijateljstva).

Izvori agresije: osnova agresivnog poriva je unutrašnje tjelesno i psihičko stanje; pojavljuje se uz osjećaj srdžbe i neprijateljstva; u frustrirajučim situacijama (u kojima je agresija samo jedan oblik reagiranja); kad osjećamo fizičku ili verbalnu prijetnju ili mogući napad (u ovakvim slučajevima agresija je izazvana agresijom).

Agresija može biti:

direktna - usmjerena prema osobi koja je izazvala frustraciju;
indirektna - "pomaknuta agresija" - usmjerena prema nekom tko je slabiji pa je laka meta.

U razvoju psihoanalize posvečivalo joj se malo pažnje, ali nakon teorije libida Freud se usmjerio da je postavi, u svojim djelima, kao cjelovit i nezavisan instinktni poriv. Putem dualne teorije nagona smjestio ju je u postojeću psihoanalitičku teoriju. Objašnjava je kao težnju za samouništenjem inspirisan depresivnim stanjima i samoubistvima, koja se kasnije usmjerava prema drugim ljudima.Pojavljuje u nastranostima, ne može se pratiti kroz uzastopne faze, ulazi u super ego, tjera čovjeka da kontroliše svoju prirodu, nekad se sjedinjuje sa libidom.

@@ Red 1: / Red 1: @@
+'''Agresija''' je ponašanje ([[Emocije|emocionalna]] reakcija) kojemu je u osnovi namjera da se nanese šteta, da se netko fizički ili [[psiha|psihički]] povrijedi.
-U  razvoju psihoanalize posvečivalo joj se  malo pažnje, ali nakon teorije libida [[Frojd]] se usmjerio da je postavi, u svojim djelima, kao cjelovit i nezavisan instinktni poriv. Putem dualne teorije nagona smjestio  ju je u postojeću psihoanalitičku teoriju. Objašnjava je  kao težnju za [[samouništenje]]m inspirisan depresivnim stanjima i samoubistvima, koja se kasnije usmjerava prema drugim ljudima.Pojavljuje  u [[nastranost]]ima, ne može se pratiti kroz uzastopne faze, ulazi u super ego, tjera čovjeka da kontroliše svoju prirodu, nekad se sjedinjuje sa libidom.
+Postoje aktivna i pasivna agresija:
+*aktivna agresija su fizički i verbalni napadi
+*pasivna agresija uzrokuje štetne posljedice namjernim ne poduzimanjem akcije (ne pomoći nekome zbog osjećaja [[mržnja|mržnje]] i neprijateljstva).
+Izvori agresije: osnova agresivnog poriva je unutrašnje tjelesno i psihičko stanje; pojavljuje se uz [[Osjećaji|osjećaj]] srdžbe i neprijateljstva; u frustrirajučim situacijama (u kojima je agresija samo jedan oblik reagiranja); kad osjećamo fizičku ili verbalnu prijetnju ili mogući napad (u ovakvim slučajevima agresija je izazvana agresijom).
+Agresija može biti:
+*direktna - usmjerena prema osobi koja je izazvala [[Frustracija|frustraciju]];
+*indirektna - "pomaknuta agresija" - usmjerena prema nekom tko je slabiji pa je laka meta.
+U  razvoju psihoanalize posvečivalo joj se  malo pažnje, ali nakon teorije libida [[Sigmund Freud|Freud]] se usmjerio da je postavi, u svojim djelima, kao cjelovit i nezavisan instinktni poriv. Putem dualne teorije nagona smjestio ju je u postojeću psihoanalitičku teoriju. Objašnjava je  kao težnju za [[samouništenje]]m inspirisan depresivnim stanjima i samoubistvima, koja se kasnije usmjerava prema drugim ljudima.Pojavljuje  u [[nastranost]]ima, ne može se pratiti kroz uzastopne faze, ulazi u super ego, tjera čovjeka da kontroliše svoju prirodu, nekad se sjedinjuje sa libidom.
 [[Kategorija:Psihoanaliza]]