QBasic

Prozor QBasica

QBasic (skraćenica od QuickBasic, puni naziv Basica je Beginner's All-purpose Simbolic Instruction Code) je programski jezik opće namjene za početnike. Ovaj programski jezik se može jednostavno naučiti i koristiti pri rješavanju različitih problema uz pomoć računara. Qbasic je jedna od verzija programskog jezika Basic. Basic je nastao 1963. godine na koledžu Darmouth. Njegovi autori su Tom Kurtz i John Kemeny. Postoji više verzija Basica, ali se one razlikuju samo u nekim elementima.

Primjer programiranja u QBasicu

Komande u QBasicu

Osnovne komande u QBasicu;

• Komandom CLS ćemo svaki put kad pozovemo izvršenje programa, na ekranu će se ispisati rezultati samo zadnjeg izvršenja.

• Komanda INPUT služi za unošenje podataka pomoću tastature u memoriju računara. Podaci koje unosimo dodjeljuju se promjenljivim onako kako su navedene u ovoj komandi.

• Komandom PRINT možemo štampati tekst naveden između znakova navodai brojeve. Naredbom PRINT može se štampati veći broj podataka, ali se oni u naredbi moraju međusobno odvojiti tačka-zarezom (;)

• Komanda REM ne predstavlja izvršni dio programa, već služi da pojasni program korisniku i ne odnosi se na računar.

Kratice

• Ctrl+Break ili Ctrl+C

blokira pokretanje programa

• F5

nastavljanje sa programom ako ste ga prije toga zaustavili jer je bio blokiran

• Shift+F5

povratak u prozor QBasic-a u kojem možete dalje uređivati program

• F1

pomoć

6.2.1. Pogramski alat QBASIC

Naravno, da bi se u potpunosti ovladalo korištenjem nekog programskog proizvoda, potrebno je konzultirati popratnu literaturu, te ako je moguće prućiti jednostavnije primjere. Svaka programska potpora uz sebe obično ima više ili manje uspješnu pomoć (Help), koja je itekako dobrodošla u radu. Nekad su to male enciklopedije. Za učenje programiranja, za početak najpogodniji je QBASIC (Quick Beginner's All-Purpose Symbolic Instruction Code).

Uvodni ekran pomoći programske potpore QBasica sastoji se od tri dijela:

Index (Abecedni popis i link-ovi prema naredbama i funkcijama) Contents (Sadržaj Help-a po poglavljima) Using Help (način uporabe Help-a) Prvo treba proučiti način uporabe Help-a, odnosno uputu kako Help prikaze dohvatiti i koristiti. Link-ovi 'Contents' i 'Contents' prisustni su na svakom prikazu. Uvodni 'Contents' prikaz izgleda prema narednoj slici.

Slika 6.2.3 Uvodni ekran sadržaja 'Content' prozora pomoći.

Cjelina 'Orientation' sadži upute kako koristi prikaze pomoći, te kako koristiti komande samog alata Qbasic. To je u suštini 'toolbar' po windows terminologiji preko kojeg se dolazi do pojedinih komandi programske potpore QBasic unutar pripadnih padajućih izbornika, kao što je otvaranje i spremanje datoteka (unutar FILE izbornika) ili uređivanje programskih linija u editoru QBasic-a (unutar EDIT izbornika). Iz literature ili iz programske potpore pomoći samog alata, najvažnije je prvo upoznati SINTAKSU jezičkog procesora. Sintaksa je skup pravila potrebnih da se ispravno napišu i poslože naredbe i funkcije koje jezički procesor koristi. Na narednoj slici prikazan je opis koji korisnika upućuje kako da rastumači upute koje slijede uz svaku KLUČNU RIJEČ jezičkog procesora.

Slika 6.2.4 Upoznavanje s pravilima tumačenja sitakse QBasic-a.

Program je u suštini smišljeni skup naredbi koje se slijedno izvršavaju prema dijagramu toka odnosno redoslijed akcija nanizanih jedna za drugom. Svaka naredba može se sastojati od:

Ključne riječi (keyword) Objekta ili objekata djelovanja ključne riječi (placeholders) Dodatnih naputaka ključnoj riječi (optional item) Isključivo jednog izbora od ponuđenih (choice x) Obrade više pojmova u slijedu (items) Strukture od više ključnih riječi (block) Ključna riječ je nalog-naredba interpreteru da izvrši programski kod unutar jezičkog procesora koji pripada toj riječi (na primjer ABS, BEEP itd.) uz poštivanje svih dodataka koji su toj ključnoj riječi pridruženi. Kako su te rezervirane riječi upravo pozivi prema pojedinom programskim rutinama (izvršivi kod) ne smiju se te riječi uporabiti kao imena varijabli, konstanti ili funkcija prilikom pisanja programskih linija da prilikom njihovog interpretiranja ne bi došlo do zbrke. Nije dobro nazvati ni funkciju imenom 'absolutno' jer to ime u sebi sadrži ključnu riječ ABS što može opet biti uzrok zbrci prilikom interpretiranja naredbi.

Svakoj ključnoj riječi pripada opis na koga se njeno djelovanje odnosi (placeholder). To može biti ime datoteke koju treba otvoriti ili zatvoriti, varijable (kao 'ime_osobe' i-ili prezime_osobe), uređaja (rezolucija ekrana na primjer) i slično. No ne mora biti ništa definirano, ali se tada izvršava podrazumna akcija (default) ako ključna riječ ustanovi da nema ovog opisa.

Dodatni naputak - opcija (optional) pobliže definirana ponašanje ključne riječi i kako nije obvezan izvršit će se podrazumni. Ovaj dodatni nalog u prikazu ispravnog pisanja naredbe postavlja se u uglate zagrade. Dakle može se dopisati, ali ne mora i može ih biti više.

U vitičastim zagradama su pojmovi (item) koji mogu biti, na primjer unutar opcija, i koji kažu da se može uporabiti samo jedan od njih unutar vitičastih zagrada. Dakle, to je opis uporabe isključivo jednog izbora od ponuđenih.

Pojmovi u slijedu odnose se najčešće na skup zapisa koji se moraju upisati u polje( tablicu) ili u datoteku, ili se iz njih pročitati, kao na primjer ime1, prezime1, ime2, prezime2 itd. Najčešće su pojmovi vezani uz naredbe koje se nalaze unutar nekakve strukture.

Struktura je više naredbenih linija koje započinju i završavaju početnom i završnom ključnom riječi struture. Dakle pojam s najmanje dvije ključne riječi. Unutar strukture mogu biti neke druge naredbene linije koje ne sadrže ključne riječi strukture. Moguće je da se unutar jeden strukture nalazi još jedna struktura, ali tada treba paziti da se ne 'ukrižaju'. Naime početak i kraj jedne strukture (unutarnje) mora biti omeđen ključnim riječima druge strukture (vanjske). Unutar strukture obično se nalazi naredba koja u određenim okolnostima daje nalog za napuštanje strukture.

Ključnih riječi ima popriličan broj. Stoga je od velike pomoći abecedni popis ključnih riječi (indeks) preko kojeg se dolazi do opisa naredbe kako se koristi ključna riječ. Početni dio indeksa prikazan je na narednoj slici.

Slika 6.2.5 Abecedni popis naredbi i funkcija QBasic-a

Pri odabiru željene ključne riječi, po opisu naredbe kako se koristi, kod složenijih naredbi slijedi i jednostavan primjer kako se koristi odabrana naredba ili struktura (example), te link-ovi prema ključnim riječima i strukturama (see also) koji pripadaju uz odabranu ključnu riječ ili su srodne po načinu izvršavanja. Uputa od tri točke u vrhu slike vrlo jednostavno opisuje kako doći do željene ključne riječi.

Kako ima oko 240 ključnih riječi jasno je da ih treba pomno proučiti kako bi se znale ispravno uporabiti. Jedan te isti skup naredbi može se izvršiti s različitom brzinom, ovisno o tome kako su uporabljene pojedine ključne riječi ili koje su strukture uporabljene za istu zadaću. Stoga je potrebno uz njihovo poznavanje znati u mogućnosti koje QBasic nudi glede uporabe računalni resursa. Jasno je da treba poštovati minimalne zahtjeve za računalnu opremu koje proizvođač QBasic-a ili Delphi-ja traži za ispravan i učinkovit rad njihovog proizvoda.

Također pogledajte

• FreeBASIC
• GW-BASIC
• Visual Basic

Vanjski linkovi

• QBasic.com (en)
• QBasic/QuickBasic (en)
• Pete's QB Site (en)
• qbasicjedi.tk (en)
• Matthew's QB Site (en)
• QBasic New Zealand (en)