Razlika između verzija stranice "Isparavanje"

Pregled historije

[nepregledana izmjena]

← Starija izmjena Novija izmjena →

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

U redovima

Verzija na dan 16 januar 2008 u 18:35

Portal "Fizika"
Odjeljak posvećen isključivo fizici

Fazni prijelaz neke supstance iz tečne u gasovitu fazu naziva se isparavanje. Kondenzacija je obrnut proces (prelazak iz gasovite u tečnu fazu). Fazni prijelaz se dešava na karakterističnoj temperaturi pri određenom pritisku.

Tačka ključanja

Ako se isparavanje dešava u otvorenoj posudi, pritisak para supstance raste. Kada se pritisak para supstance izjednači sa vanjskim pritiskom, isparavanje se dešava i u unutrašnjem dijelu tečne faze što nazivamo ključanjem. Temperatura pri kojoj je pritisak para tečnosti jednak vanjskom pritisku naziva se tačka ključanja. Kada je vanjski pritisak 1 atm, tačka ključanja se naziva normalna tačka ključanja.

Kritična temperatura

Kada se isparavanje dešava u zatvorenoj posudi, pritisak para supstance raste i povećava se gustoća para. Kada je gustoća para jednaka gustoći tečnosti, nestaje granica između faza i ta temperatura se naziva kritična temperatura (T_c).^[1]

Toplota isparavanja

Toplota isparavanja ili entalpija isparavanja je promjena entalpije po molu supstance, kada 1 mol čiste tečnosti na pritisku 1 bar ispari u gas, npr. za vodu toplota isparavanja pri temperaturi 373 K iznosi 40.66 kJ/mol.

Također pogledajte

Fazni dijagram

Reference

^ P.W.Atkins: Physical Chemistry, Fourth Ed., 1990

[1] P.W.Atkins: Physical Chemistry, Fourth Ed., 1990

[1]

@@ Red 1: / Red 1: @@
 {{FizikaPortal}}
+[[Fazni prijelaz]] neke supstance iz tečne u gasovitu fazu naziva se isparavanje. ''Kondenzacija'' je obrnut proces (prelazak iz gasovite u tečnu fazu). Fazni prijelaz se dešava na karakterističnoj [[temperatura|temperaturi]] pri određenom [[pritisak|pritisku]].
-[[Slika:Dead_Sea_Comparative.jpg|mini|rght|250p|Na slici je prikazano isparavanje [[Mrtvo more|Mrtvog mora]]]]
-Proces uklanjanja tečnosti iz neke smjese putem njenog zagrijavanja naziva se '''isparavanje'''. Ovo je takođe i čest proces u prirodi, kada se, npr. [[voće]] ili [[povrće]] ostavi na suncu, ono će se vremenom osušiti. Oguljena [[jabuka]] će požutiti ako je ostavimo na suncu. U [[hemija|hemiji]] se isparavanje koristi kako bi se tečni dio odvojio od čvrstog rastvora. Isparavanje je proces koji obuhvata samo mali procenat ukupne količine tečnosti i događa se prirodno i na temperaturama dosta nižim od tačke ključanja. Ključanje se odvija na 100 i više stepeni Celzijusa a isparavanje je moguće čak i na temperaturama nešto višim od 50-ak stepeni. Do isparavanja dolazi kada najenergetizovaniji molekuli ili [[atom]]i neke tečnosti sa njene površine raskidaju međumolekulske veze sa ostalim molekulima ili atomima, te bivaju otpušteni u okolinu. Pri tom otpuštanju smanjuje se [[temperatura]] tijela koje isparava. Isparavanjem velikih vodenih površina ([[more|mora]] i [[okean]]a) dolazi do kruženja vode u prirodi, i to se dešava svakodnevno. Sve počinje od malih bara i potoka koji se kasnije ulijevaju u manje rijeke koje se spajaju u jednu veću rijeku te se ona ulijeva u more. U toku par dana voda se konstantno isparava i nakon što nastanu oblaci sa dovljno vode, počinje padati kiša, nastala od one iste vode koja teče spomenutim rijekama i morima. Prilikom tuširanja hladnom vodom naše dotada toplo tijelo gubi temperaturu, a hladna voda postaje toplija zbog velike temperature našeg tijela.
-Lahko nam je objasniti osvježenje koje osjećamo nakon kiše. Naime, tokom dana ulica se zagrijava a kada sunce zađe ono se hladi. Sve tečnosti i sva tijela uopće isparavaju, pa se tako može desiti da kiša počne padati tokom dana, dok je sunce još jako, pa kiša hladi užareni asfalt i osjeća se osvježenje. Pri isparavanju tečnosti troši se energija. Ona se oduzima od okoline, ali i od same tečnosti, tj. troši se njena unutrašnja energija, pa se tako smanjuje njena temperatura. Energija koja se utroši za isparavanje 1 kg tečnosti naziva se specifična energija (toplota) isparavanja. Ona zavisi i od trenutne temperature na koj tečnost isparava.
-Specifična energija isparavanja vode na sobnoj temperaturi iznosi oko 2600 kJ/kg, pa je voda tako jedna od supstanci koje se najbrže isparavaju. Ako tokom ljetnih dana ostavimo čašu u kojoj je bilo hladne vode, za par sati ćemo vidjeti kapi vode koje su se formirale na zidovima čaše, a koje sve brže nestaju, jer je došlo do isparavanja.
+==Tačka ključanja==
-== Vanjski linkovi ==
-* [http://www.grow.arizona.edu/Grow--GrowResources.php?ResourceId=208 Isparavanje vode]
+Ako se isparavanje dešava u otvorenoj posudi, [[pritisak]] para supstance raste. Kada se pritisak para supstance izjednači sa vanjskim pritiskom, isparavanje se dešava i u unutrašnjem dijelu tečne faze što nazivamo ''ključanjem''. [[Temperatura]] pri kojoj je [[pritisak]] para tečnosti jednak vanjskom pritisku naziva se tačka ključanja. Kada je vanjski pritisak 1 [[mjere za pritisak|atm]], tačka ključanja se naziva normalna tačka ključanja.
+==Kritična temperatura==
+Kada se isparavanje dešava u zatvorenoj posudi, pritisak para supstance raste i povećava se gustoća para. Kada je gustoća para jednaka [[gustoća|gustoći]] tečnosti, nestaje granica između faza i ta [[temperatura]] se naziva ''kritična temperatura'' (T<sub>c</sub>).<ref>P.W.Atkins: Physical Chemistry, Fourth Ed., 1990</ref>
+==Toplota isparavanja==
+Toplota isparavanja ili [[entalpija]] isparavanja je promjena entalpije po molu supstance, kada 1 mol čiste tečnosti na pritisku 1 bar ispari u gas, npr. za vodu toplota isparavanja pri temperaturi 373 [[kelvin|K]] iznosi 40.66 kJ/mol.
+==Također pogledajte==
+* [[Fazni dijagram]]
+==Reference==
+<div style="font-size:90%"><references/></div>