Poznań
Poznań
Posen, Posnania | |
|---|---|
grad | |
Stara pivara, Proserpinina fontana, Gradska vijećnica, Carski dvorac, Arhikatedralna bazilika sv. Petra i Pavla, Veliko pozorište, Światowid na Kaponieru s neboderom Bałtyk u pozadini, Collegium Minus, Trg Slobode, Biblioteka Raczyńskih, trgovačke kuće, Isusovački kolegij | |
| Koordinate: 52°24′30″N 16°56′03″E / 52.40833°N 16.93417°E | |
| Vlada | |
| • Prezident | Jacek Jaśkowiak |
| Površina | |
| • Zemlja | 261,91 km2 |
| • Metro | 2,162 km2 |
| Najveća nadmorska visina | 154 m |
| Najmanja nadmorska visina | 60 m |
| Demonim(i) | poznanianin/poznanianka |
| Vremenska zona | UTC (UTC+1) |
| UTC (UTC+2) | |
| Poštanski broj | 60-001 – 61–890 |
| Pozivni broj | +48 61 |
| Veb-sajt | www |
Poznań (njemački: Posen, latinski: Posnania) je grad s pravima okruga u zapadnoj Poljskoj, smješten u Velikopoljskom jezerskom okrugu, na rijeci Warta, na ušću rijeke Cybina. Historijski glavni grad Velike Poljske, sjedište je vlasti Velikopoljskog vojvodstva i Pozna ńskog okruga od 1999.
Peti najveći grad u Poljskoj po broju stanovnika (536.151 stanovnika zaključno sa 31. decembrom 2024.[1]) i deveti po veličini po površini (261,91 km²).[2] Poznań, zajedno sa Poznańskim okrugom i opštinama Oborniki, Skoki, Szamotuły i Śrem, formira Poznańsku aglomeraciju, u kojoj živi preko milion ljudi. Godine 2018, think tank Globalization and World Cities (GaWC), koji ispituje međusobne odnose između svjetskih gradova u kontekstu globalizacije, prepoznao je Poznań kao globalnu metropolu (Gamma-). Poznań se često rangira među najboljim gradovima sa vrlo visokokvalitetnim obrazovanjem i vrlo visokim životnim standardom.[3] Također visoko kotira u pogledu sigurnosti i kvaliteta zdravstvene zaštite.[4] Grad Poznanj je također više puta osvojio nagradu "Superbrands" za svoj vrlo kvalitetan gradski brend.[5]
Grad je glavna cestovna i željeznička raskrsnica, a u njemu se nalazi i Međunarodni aerodrom Poznań-Ławica. Poznań je centar industrije, trgovine, logistike i turizma. Dom je Međunarodnog sajma u Poznańu – najvećeg i najstarijeg izložbenog centra u Poljskoj.[6] Poznań je akademski, naučni i kulturni centar, sa preko 110.000 studenata upisanih u 25 visokoškolskih ustanova.[7] Poznań se može pohvaliti operom, filharmonijom, baletom, pozorištima, kinima, muzejima, umjetničkim galerijama, orkestrima i folklornim ansamblima.[8] Poznań je svake pete godine domaćin Međunarodnog takmičenja violinista Henryka Wieniawskog – najstarijeg takmičenja violinista na svijetu. Poznań je također dom hora Stuligrosz, Zapadnog instituta i najviše taktičke komande US Army u Evropi, između ostalih.[9] Astrogeodinamička opservatorija u blizini Poznańa jedina je u Poljskoj koja sudjeluje u stvaranju evropskog Galileo sistema lokacije.
Poznań je bio jedan od glavnih i vjerskih centara države Pjasta u 10. i 11. vijeku, a u prošlosti je služio kao sjedište poljskih vladara i bio je i jedna od najrazvijenijih tvrđava u Poljskoj u to vrijeme.[10] Glavni grad Velike Poljske bio je jedan od kraljevskih gradova Krune Kraljevine Poljske i glavni grad Poljske od 1290. do 1296. Jedan je od najstarijih poveljama stečenih gradova u Poljskoj – gradska prava su mu dodijeljena 1253. Grad je imao pravo aktivno učestvovati u činu izbora kralja. Poznańska katedrala sadrži simboličnu grobnicu prvih poljskih vladara – Mješka I i Boleslava I. Ostrvo Tumski je sjedište kurije Poznańske nadbiskupije – najstarije u Poljskoj, a bio je i lokacija drugog najstarijeg univerziteta u Poljskoj. Bio je mjesto održavanja sastanaka izbornih skupština Poznańskog vojvodstva od 16. stoljeća do prve polovine 18. stoljeća. Predstave plemstva Poznańskog vojvodstva Prve Poljske Republike održavale su se u blizini Poznańa. 2008. kompleks najstarijih gradskih četvrti prepoznat je kao historijski spomenik.[11]
Poznań se povezuje s pet Velikopoljskih ustanaka: 1794, 1806, 1846, 1848. i 1918. – 1919. Dva od njih (1806. i 1918. – 1919) završila su potpunom pobjedom Poljaka i računaju se, zajedno sa Sejnskim ustankom iz 1919. i dva Šleska ustanka iz 1920. i 1921, kao pet uspješnih nacionalnih ustanaka u poljskoj historiji. Pobjeda iz 1806. imala je direktan utjecaj na stvaranje Varšavskog vojvodstva. Prema Poznańskom miru potpisanom iste godine, Saksonija je postala kraljevstvo.[12]
14. velikopoljska pješadijska divizija iz Poznańa dobila je odlikovanje Virtuti Militari za svoju službu u Poljsko-sovjetskom ratu.[13] Zahvaljujući radu poznańskih kriptologa, dešifrirana je šifra njemačke šifrirne mašine Enigma.[14] Poznań je također bio mjesto prvog i jedinog ustanka Poljske Narodne Republike (ustanak u Poznańu u junu 1956.), koji je bio glavni uzrok Mađarskog ustanka 1956.[15]
Poznań je jedini grad koji se spominje u riječima poljske himne. Zaštitnici Poznańa su apostoli Petar i Pavao, sveci Katoličke crkve. Gradski praznik, kao dan njegovih svetaca zaštitnika, slavi se 29. juna.[16]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ GUS. "Ludność. Stan i struktura ludności oraz ruch naturalny w przekroju terytorialnym w 2024 r. (stan w dniu 31.12)". stat.gov.pl (jezik: poljski). Pristupljeno 24. 8. 2025.
- ↑ GUS. "Powierzchnia i ludność w przekroju terytorialnym w 2023 roku". stat.gov.pl (jezik: poljski). Pristupljeno 24. 8. 2025.
- ↑ "LIVING STANDARDS: quality of life | Study | Poznan.pl". www.poznan.pl (jezik: engleski). Pristupljeno 24. 8. 2025.
- ↑ "Quality of Life in Poznan". www.numbeo.com. Pristupljeno 24. 8. 2025.
- ↑ "Miasto Poznań z tytułem Business Superbrands". www.poznan.pl (jezik: poljski). Pristupljeno 24. 8. 2025.
- ↑ "O firmie". www.mtp.pl. Pristupljeno 24. 8. 2025.
- ↑ "Poznań 2014. Sytuacja społeczno-gospodarcza | Fakty i liczby | Poznan.pl". www.poznan.pl (jezik: poljski). Pristupljeno 24. 8. 2025.
- ↑ "Kultura Poznań - Wydarzenia Kulturalne, Informacje i Aktualności | Poznan.pl". kultura.poznan.pl (jezik: poljski). Pristupljeno 24. 8. 2025.
- ↑ "Poznań siedzibą najwyższego taktycznego dowództwa US Army w Europie". defence24.pl (jezik: poljski). 4. 10. 2019. Pristupljeno 24. 8. 2025.
- ↑ "Odkrycie palatium Mieszka I". www.poznan.pl. Pristupljeno 24. 8. 2025.
- ↑ "Rozporządzenie Prezydenta Rzeczypospolitej Polskiej z dnia 28 listopada 2008 r. w sprawie uznania za pomnik historii 'Poznań - historyczny zespół miasta'". isap.sejm.gov.pl. Pristupljeno 24. 8. 2025.
- ↑ "Friedens- und Akzessionsvertrag betreffend Friedensschluß und Beitritt Sr. kurfürstlichen Durchlaucht Friedrich August von Sachsen zum Rheinbund ["Posener Vertrag"] (11.12.1806)". www.documentarchiv.de. Pristupljeno 24. 8. 2025.
- ↑ "Wielkopolska: Poznańczycy na kartach historii". samorzad.pap.pl. Pristupljeno 24. 8. 2025.
- ↑ Braniecki, Włodzimierz (14. 1. 2008). "Enigmatyczna bryła (rozmowa z twórcą pomnika)". Głos Wielkopolski (jezik: poljski): 16.
- ↑ "„Polskie miesiące", czyli kryzys(y) w PRL". Instytut Pamięci Narodowej (jezik: poljski). Pristupljeno 24. 8. 2025.
- ↑ "Statut Miasta Poznania :: Biuletyn Informacji Publicznej Urzędu Miasta Poznania". bip.city.poznan.pl (jezik: poljski). Arhivirano s originala, 12. 9. 2010. Pristupljeno 24. 8. 2025.
