Sudoku

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Feather writing.svg Ovaj članak neko je predložio ili odabrao za spašavanje.
Ovaj šablon uklonite jedino ako namjeravate dopuniti članak.
Wiki letter w.svg Ovaj članak je siroče zato što nema ili vrlo malo ima drugih članaka koji linkuju ovamo.
Molimo Vas da postavite linkove prema ovoj stranici sa srodnih članaka(23-02-2012)
Sudoku jedan primjer

Sudoku je jedan oblik magičnog kvadrata u kome je cilj kvadrat sa mrežom 9 x 9 ispuniti brojevima od 1 do 9 i to tako da se u svakom redu, stupcu, kao i kvadratu 3 x 3, pojedini broj nalazi samo jednom. Sudoku je izmislio amerikanac Howard Garns pod imenom NumberPlace 1979. godine, ali je tek u Japanu 1986 pod imenom Sudoku postao popularan. Postoje također i druge razvijenije verzije Sudoku, sa npr. 12 x 12 polja. [1] Sastavljač sudokua daje djelomično ispunjenu mrežu, koja rješavače navodi na jedinstveno rješenje. Na primjer, nijedna brojka ne može se pojaviti dva puta u istom redu, koloni ili na bilo kojem od ukupno devet 3 × 3 kvadratića.

Iako su francuske novine objavile varijacije zagonetke u 19. vijeku, moderni sudoku je postao popularan 1986. kada je japanska kompanija Nikoli, objavila zagonetku pod imenom Sudoku, što znači jedan broj. [2] Službeno je postao priznat u 2005. godini kad je počeo da se pojavljuje u zapadnim medijima i publikacijama.[3]

Historija[uredi | uredi izvor]

Isječak iz novina La France, 6. jula 1895. Uputstva za rješavanje zagonetke glase: "koristiti brojeve od 1 do 9, svaki devet puta da bi se ispunila mreža na takav način da horizontalne, vertikalne i dvije glavne dijagonalne linije imaju isti zbir."

Brojne zagonetke su se pojavile u novinama krajem 19. vijeka, kada su francuski sastavljači počeli eksperimentirati sa uklanjanjem brojeva iz magičnih kvadrata. Le Siècle, pariški dnevni list, objavio je 19 novembra 1892. djelomično ispunjen 9 × 9 magični kvadrat sa 3 × 3 pod-kvadrata. [4] To nije bio pravi Sudoku jer sadržavao dvocifrene brojeve i bile su potrebne aritmetičke operacije a ne logika za rješavanje, ali je postojala zajednička ključna karakteristika: svaki redak, stupac i pod-kvadrat imao je isti zbir.

6. jula 1895. godine rival Le Siècle-a, La France, rafinirao je zagonetku tako da je skoro imao moderni izgled Sudokua. Pojednostavljen je 9 × 9 magični kvadrat, tako da su svaki redak, stupac i razbijene dijagonale sadržavale samo brojke od 1 do 9, ali nisu se ispunjavali pod-kvadrati. Iako se nisu ispunjavali, svaki od 3 × 3 pod-kvadrata ustvari su sačinjavali brojeve 1-9 a slomljene dijagonale dovodile su do samo jednog rješenja. [5] Ove sedmične zagonetke redovno su izlazile u francuskim novinama kao što su L'Echo de Paris i to je trajalo oko deset godina, ali je prestalo sa nastankom Prvog svjetskog rata. [6]

Moderni Sudoku je najvjerovatnije anonimno dizajnirao Howard Garns, 74-godišnji penzionisani arhitekt i samostalni sastavljač zagonetki iz Connersville-a, Indiana, i prvi put je objavljen 1979. godine u magazinu Dell pod nazivom razmjestite brojeve što predstavlja najstariji poznati primjer modernog Sudokua). [1] Garnsovo ime je uvijek prisutno na popisu saradnika kada su u pitanju Dellove zagonetke i igre riječi. [7] Umro je 1989. godine prije nego je imao priliku vidjeti svoju kreaciju kao svjetski fenomen. [7] Nije jasno da li je Garns bio upoznat sa bilo kojim od gore navedenih francuskih novina koje su objavljivale prve verzije Sudokua.

Zagonetka je prvi put uvedena u Japanu od strane izdavačke kuće Nikoli u svom izdanju Mjesečni Nikolist u aprilu 1984. pod nazivom Sūji wa dokushin ni kagiru (数字は独身に限る?) što može biti prevedeno kao "brojka mora biti sama" ili "brojke se pojavljuju samo jednom." Kasnije, Maki Kaji predsjednik Nikolija skratio je ime u Sudoku. Sudoku je registrirani zaštitni znak u Japanu i zagonetka se općenito naziva Number Place (ナンバープレース Nanbāpurēsu?), ili neformalno, spajajući dvije riječi, Num(ber) Pla(ce) (ナンプレ Nanpuré?).

Godine 1986. Nikoli je predstavio dvije inovacije: broj datosti je ograničen na ne više od 32 polja, a zagonetka je postala "simetrična" (što znači datosti su raspoređene u rotacijski simetričnim poljima. Danas se Sudoku objavljuje u glavnim japanskim časopisima, a jedan od njih je Asahi Shimbun . Magazin Times u Londonu počeo je objavljivati Sudoku 2004. [8]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz:

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Grossman, Lev (March 11, 2013). "The Answer Men". Time. Pristupljeno March 4, 2013. 
  2. ^ Hayes, Brian (2006). "Unwed Numbers". American Scientist 94 (1): 12–15. doi:10.1511/2006.57.3475. 
  3. ^ Smith, David (May 15, 2005). "So you thought Sudoku came from the Land of the Rising Sun ...". The Observer. Pristupljeno June 13, 2008. The puzzle gripping the nation actually began at a small New York magazine 
  4. ^ Boyer, Christian (May 2006). "Supplément de l’article " Les ancêtres français du sudoku "" (PDF). Pour la Science (reprint): 1–6. Arhivirano sa original, December 10, 2006. Pristupljeno August 3, 2009. 
  5. ^ Boyer, Christian (2007). "Sudoku's French ancestors". (personal webpage). Arhivirano sa original, October 10, 2007. Pristupljeno August 3, 2009. 
  6. ^ Malvern, Jack (June 3, 2006). "Les fiendish French beat us to Su Doku". Times Online (London). Pristupljeno September 16, 2006. 
  7. ^ a b Pegg, Ed, Jr. (September 15, 2005). "Ed Pegg Jr.'s Math Games: Sudoku Variations". MAA Online. The Mathematical Association of America. Pristupljeno October 3, 2006. 
  8. ^ Devlin, Keith (January 28–29, 2012). "The Numbers Game (book review of Taking Sudoku Seriously by Jason Rosenhouse et al.)". The Wall Street Journal (Weekend Edition). str. C5.