Urušavanje nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu
| Urušavanje nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu | |
|---|---|
 Mjesto događaja nedugo nakon nesreće | |
| Vrijeme | 11:52 |
| Datum | 1. novembar 2024. |
| Mjesto | Željeznička stanica Novi Sad |
| Koordinate | 45°15′56″N 19°49′46″E / 45.26556°N 19.82944°E |
| Vrsta | Strukturni kvar |
| Broj mrtvih | 15 |
| Broj povrijeđenih | 2 |
Urušavanje nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad jest nesreća koja se dogodila 1. novembra 2024. u 11:52. Poginulo je 14 osoba, uključujući šestogodišnjeg dječaka, dok su tri osobe teško povrijeđene, od kojih je jedna podlegla 16 dana kasnije. Među žrtvama je 14 državljana Srbije i jedna osoba iz Sjeverne Makedonije.
Pozadina
[uredi | uredi izvor]Godine 2021. objavljeni su planovi za obnovu i proširenje stanice u okviru napora vlade Srbije za revitalizaciju i modernizaciju železničke infrastrukture u zemlji, sa uvođenjem brzih vozova.[1] Obnova je uključivala nadogradnju pruga, izgradnju nove platforme i potpunu obnovu glavne zgrade sa dodatnim liftovima za invalide. Radovi su započeli u septembru 2021.[2]
Uslov za obnovu bilo je rušenje Bosko Perosevićevog mosta i rekonstrukcija Željezničkog mosta Žeželj, prema projektu Aleksandra Bojovića, koji je izgradio međunarodni konzorcij JV Azvi – Taddei – Horta Coslada International. Rekonstrukciju željezničke stanice su izvodile kineske kompanije China Railway International i China Communications Construction Company (CCCC) kao dio projekta pruga Budimpešta – Beograd, koji je dio šireg plana za međunarodnu željezničku mrežu.[3]
Renovirana zgrada stanice otvorena je 19. marta 2022. s modernom prugom koja dostiže brzinu do 200 km/h između Beograda i Novog Sada.[4]
Nesreća
[uredi | uredi izvor]Dana 1. novembra 2024, oko 11:50, srušila se nadstrešnica iznad glavnog ulaza željezničke stanice u Novom Sadu. U nesreći je poginulo 14 osoba, uključujući šestogodišnjeg dječaka, dok su tri osobe povrijeđene.[5]
Građevinski inženjer Danijel Dašić je izjavio da je nadstrešnicu srušila dodatna čelična konstrukcija staklenih panela koja je bila postavljena tokom obnove.[6]
Reakcije
[uredi | uredi izvor]Vlada Srbije proglasila je 2. novembar 2024. za dan žalosti, dok je u Novom Sadu proglašena trodnevna žalost.[7] U Republici Srpskoj također je proglašen dan žalosti.[8]
Predsjednik Mađarske Viktor Orbán izrazio je saučešće Srbiji i porodicama žrtava.[9]
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić zatražio je političku i krivičnu odgovornost za nesreću.[10] Kineski konzorcij koji je izvodio radove na obnovi izjavio je da nadstrešnica nije bila dio obnove.[11]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Kako će izgledati željeznička stanica u Novom Sadu i gdje su postignuća radova". Gradnja.rs. 21. decembar 2021. Pristupljeno 1. 11. 2024.
- ^ Igor Conić (14. februar 2022). "Šta se radi na željezničkoj stanici Novi Sad kako bi primila brzi voz". Gradnja.rs. Pristupljeno 23. 9. 2023.
- ^ "Projekat od vitalnog značaja za jugozapadnu Evropu". Insajder. Pristupljeno 1. 11. 2024.
- ^ Igor Conić (18. mart 2022). "Kako izgleda renovirana stanica i odlazak brzog voza iz Novog Sada (video)". Gradnja. Pristupljeno 1. 11. 2024.
- ^ "Dacic o nesreći u Novom Sadu: Akcija spašavanja je završena, 14 mrtvih i tri povrijeđene". Danas. 1. 11. 2024. Pristupljeno 1. 11. 2024.
- ^ "Građevinski inženjer pojasnio kako je došlo do rušenja nadstrešnice u Novom Sadu". Danas. 1. 11. 2024.
- ^ "Vlada Srbije proglasila dan žalosti zbog tragedije u Novom Sadu". RTV. 1. 11. 2024. Pristupljeno 1. 11. 2024.
- ^ "Republika Srpska proglasila dan žalosti". Srpska Info. 1. 11. 2024. Pristupljeno 1. 11. 2024.[mrtav link]
- ^ "Mađarski premijer Orbán izrazio saučešće zbog tragedije u Novom Sadu". Dnevnik. 1. 11. 2024. Pristupljeno 1. 11. 2024.
- ^ "Vučić o tragediji u Novom Sadu: Zatražujem političku i krivičnu odgovornost". N1. 1. 11. 2024.[mrtav link]
- ^ "Kineski konzorcij o željezničkoj stanici u Novom Sadu: Nadstrešnica nije bila predmet obnove". N1. 1. 11. 2024.[mrtav link]