Usmena književnost

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Preferences-system.svg Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Gnome-edit-clear.svg Ovaj članak zahtijeva čišćenje.
Molimo Vas da pomognete u poboljšavanju članka pišući ili ispravljajući ga u enciklopedijskom stilu.

Usmena književnost predstavlja najstariji oblik književnoumjetničkog rada. Na različitim prostorima razvijali su se različiti rodovi usmene književnosti. Osnovna podjela usmene književnosti na rodove i vrste može izgledati ovako:

-Poezija: lirska pjesma - sevdalinke, obredne, dodolske, kraljičke...; epska pjesma: - epovi i krajišnice; epsko-lirska pjesma: - balade i romanse.[1]

-Proza: bajke, pripovijetke, priče, legende, predaje: - predaje o građevinama, grebljima, turbetima; predaje o evlijama i kerameti-sahibijama; predaje o značajnim historijskim događajima; predaje o značajnim historijskim ličnostima...

-Dramski radovi (djela)

NASTANAK NAŠE USMENE KNJIŽEVNOSTI:

-KOLEKTIVISTIČKA - ta teorija zastupa mišljenje da je naša usmena književnost plod kolektivnog(zajedničkog) stvaranja našeg naroda.

-INDIVIDUALISTIČKA - ta teorija zastupa stajalište po kojem je naša usmena književnost plod našeg(osobnog) stvaralačkog rada.

-KOMBINIRANA - ta teorija stoji između prve dvije. Istraživanja su pokazala da je naša usmena književnost nastala po principu "Najprije je bio događaj,pa oko njega je stvoren sažetak."

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Usmena književnost Bošnjaka" (jezik: bs-ba). Pristupljeno 2017-06-09.