Wikipedia:Pravila o anonimnosti

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Ovu verziju Zaštite privatnosti nedavno je odobrio Odbor povjerenika. Rasprava i predlaganje izmjena dobrodošli su na stranici za razgovor na Meti (na engleskom jeziku).

Pregled[uredi | uredi izvor]

Ako samo čitate sadržaj stranica Wikimedijinih projekata, ne sakuplja se više informacija nego što se obično sakuplja u logovima servera na Internet stranicama uopšte.

Ako doprinosite Wikipedia projektima, vi objavljujete svaku riječ svog doprinosa. Ako nešto napišete, pretpostavite da će to biti vječno čuvano. Ovo uključuje članke, korisničke stranice i stranice za razgovor. Neki ograničeni izuzeci opisani su niže.

Objavljivanje na wikiju i javni podaci[uredi | uredi izvor]

Obična posjeta internetskoj stranici ne otkriva vaš identitet javnosti (ali pogledajte povjerljivo bilježenje niže).

Kada izmijenite bilo koju stranicu na wikiju, vi objavljujete dokument. Ovo je javni čin i vi ste identifcirani javno s tom izmjenom kao njezin autor.

Identifikacija autora[uredi | uredi izvor]

Ako objavljujete stranicu na wikiju, možete biti prijavljeni ili neprijavljeni.

Ako ste prijavljeni, bit ćete identificirani po svom korisničkom imenu. Ovo može biti vaše pravo ime ako tako odlučite, ili možete izabrati da objavljujete pod pseudonimom, koje god to korisničko ime bilo kada ste otvarali svoj korisnički račun.

Ako niste prijavljeni, bit ćete identificirani preko svoje mrežne IP adrese. Ovo je niz od četiri broja koji identificira internetsku adresu sa koje pristupate wikiju. Ovisno o vašoj internetskoj konekciji, ovaj se broj može pratiti do internetskog provajdera ili posebno do vaše škole, radnog mjesta ili kuće. Može biti moguće da se porijeklo ove IP adrese koristi u sprezi sa interesima koje izražavate implicitno ili eksplicitno pri mijenjanju članaka, da bi se identificirali čak i privatni pojedinci.

Može biti ili teško ili lahko, motiviranom pojedincu, povezati vašu IP adresu s vašim stvarnim identitetom. Stoga, ako ste jako zabrinuti za svoju privatnost, možete poželjeti prijavljivati se i objavljivati pod pseudonimom. Kada koristite pseudonim, vaša IP adresa neće biti dostupna javnosti, ali će biti uskladištena na wiki serverima tokom relativno kratkog vremena. Stoga će ona biti dostupna softverskim administratorima i određenim korisnicima (check-user) te može biti iskorištena pod određenim okolnostima (vidi niže).

Ako koristite server za poštu (mail server) vaše firme od kuće, ili telekomunicirate i koristite DSL ili kablovsku internetsku vezu, vjerovatno je vašem poslodavcu vrlo lahko identificirati vašu IP adresu i pronaći sve vaše doprinose Wikimedijinim projektima sa te adrese. U tom slučaju, korištenje korisničkog imena bolji je način očuvanja svoje privatnosti. Međutim, nemojte se zaboraviti odjaviti nakon korištenja pseudonima, da biste izbjegli mogućnost da se drugi koriste vašim identitetom.

Kolačići (cookies)[uredi | uredi izvor]

Wiki će svaki put kada posjetite site postaviti privremeni kolačić sesije (PHPSESSID). Ako se ne želite ikada prijaviti, možete odbiti ovaj kolačić, ali se bez njega ne možete prijaviti. On će biti obrisan nakon što zatvorite prozore u vašem internetskom pregledniku.

Da bi se izbjeglo unošenje vašeg korisničkog imena (ili lozinke) prilikom vašeg sljedećeg posjeta, može biti poslano više kolačića kada se prijavite. Oni traju do 30 dana. Ako koristite javni računar i ne želite svoje korisničko ime izložiti budućim korisnicima komkpjutera, možete očistiti kolačiće (u tom slučaju, očistite i cache preglednika).

Lozinke[uredi | uredi izvor]

Mnogi aspekti interakcija u zajednici kod Wikimedijinih projekata ovise o ugledu i poštovanju koji se grade kroz historiju poštovanih doprinosa. Korisničke lozinke jedine su garancije integriteta korisničke historije izmjena. Svi korisnici se potiču da koriste snažne lozinke te da ih nikada ne dijele. Niko neće svjesno izložiti lozinku drugog korisnika javnom uvidu, bilo izravno ili neizravno.

Povjerljivo bilježenje[uredi | uredi izvor]

Svaki put kada posjetite internetsku stranicu, vi šaljete mnogo informacija ka internet serveru. Većina internet servera rutinski održava dnevnik pristupa sa dijelom ovih informacija, koji (dnevnik) može biti korišten da bi se stekla opšta slika o tome koje su stranice popularne, koji sajtovi povezuju ka ovom, kao i koje internetske preglednike ljudi koriste. Namjera Wikimedijinih projekata nije korištenje ove informacije da bi pratila redovne korisnike.

Ovi se dnevnici koriste za izradu stranica sa statistikama sajta; sirovi podaci iz dnevnika ne objavljuju se javno i obično se odbacuju poslije otprilike dvije sedmice.

Primjer: što se bilježi za jedan pregled stranice:

64.164.82.142 - - [21/Oct/2003:02:03:19 +0000]
"GET /wiki/draft_privacy_policy HTTP/1.1" 200 18084
"http://en.wikipedia.org/wiki/Wikimedia_projects:Village_pump"
"Mozilla/5.0 (Macintosh; U; PPC Mac OS X; en-us) AppleWebKit/85.7 (KHTML, like Gecko) Safari/85.5"

Softverski programeri mogu pregledati podatke u dnevniku tokom rješavanja tehničkih problema, pri praćenju bezobraznih web pauka koji zagušuju sajt, ili u rijetkim prilikama da se povežu korisnička imena i mrežne adrese izmjena u istrazi zloupotrebe wikija.

Politika objavljivanja podataka izvedenih iz dnevnika[uredi | uredi izvor]

Politika je Wikimedije da podaci koji identificiraju pojedince, a koji su sakupljeni u dnevnicima servera, neće biti objavljivani od strane administratora koji im imaju pristup, osim u sljedećim slučajevima:

  1. Kao odgovor na valjani sudski poziv ili drugi obvezujući zahtjev organa vlasti.
  2. Uz dopuštenje korisnika na koga se odnose.
  3. Jimbo Walesu, njegovu pravnu zastupniku ili onome koga on odredi, kada je neophodno radi postupanja u istrazi žalbe zbog zloupotrebe.
  4. Ako se podaci odnose na preglede stranica koje je napravio pauk ili bot i njihovo je objavljivanje neophodno da bi se ilustrirali ili razriješili tehnički problemi.
  5. Ako je korisnik vandalizirao članke ili se uporno ponašao na destruktivan način, podaci se mogu objaviti da bi se pomoglo u ciljanju IP blokova ili da bi se pomoglo u uobličavanju žalbe odgovarajućim dobavljačima internetskih usluga (Internet Service Providers)
  6. Kad je opravdano neophodno zaštititi prava, imovinu ili sigurnost Zadužbine Wikimedija, njezinih korisnika ili javnosti.

Politika Wikimedije ne dopušta javnu distribuciju takvih informacija ni pod kojim okolnostima, osim onih navedenih.

Dijeljenje informacija sa trećim stranama[uredi | uredi izvor]

Osim gdje je drugačije navedeno, sav tekst predan Wikimediji dostupan je za daljnju upotrebu pod uvjetima GNU-ove LSD, osim kod Wikivijesti, gdje je tekst dostupan pod Creative Commons licencom.

Wikimedija neće prodavati niti dijeliti privatne informacije, kao što su adrese e-pošte, sa trećim osobama, osim ako se vi složite da se te informacije objave ili ako zakon zahtijeva objavljivanje tih informacija.

Sigurnost informacija[uredi | uredi izvor]

Zadužbina Wikimedija ne daje garanciju protiv neovlaštenog pristupa bilo kojim informacijama koje date. Ove će informacije biti dostupne svim developerima sa pristupom administratora.

E-pošta, liste slanja i IRC[uredi | uredi izvor]

E-pošta[uredi | uredi izvor]

U vašim postavkama možete upisati i svoju adresu e-pošte. To omogućava drugim prijavljenim korisnicima da vam kroz wiki šalju e-pisma (osim ako to ne onemogućite u svojim postavkama). Vaša adresa neće im biti otkrivena, osim ako im odgovorite ili neki server odbije (bounce) to e-pismo. Adrese e-pošte Zadužbine Wikimedija može iskoristiti za komunikaciju sa korisnicima u širem razmjeru.

Ako ne pružite svoju adresu e-pošte, nećete biti u mogućnosti ponovno postaviti svoju lozinku ako je zaboravite. Možete međutim kontaktirati nekog od Wikimedijinih softverskih developera da u vaše postavke unese novu adresu e-pošte.

Ako želite spriječiti da se ona upotrebljava, u svakom trenutku možete ukloniti svoju adresu e-pošte iz vaših postava.

Liste slanja (mailing lists)[uredi | uredi izvor]

Ako se prijavite na neku od lista slanja projekta, vaša će adresa biti izložena ostalim prijavljenima. Arhivi većine Wikimedijinih lista slanja javni su i vaša se adresa može naći navedena u poruci. Arhivi su također arhivirani i na Gmaneu. Pisma se obično ne brišu i ne mijenjaju, ali se u ekstremnim slučajevima i to može dogoditi.

Adrese e-pošte za informacije[uredi | uredi izvor]

Neke adrese e-pošte (vidite niže) prosljeđuju poštu timu dobrovoljaca kojima je zajednica povjerila upotrebu sistema karata (ticket system) OTRS da pregleda zahtjeve i odgovara na njih. Pismo poslano sistemu nije javno vidljivo, ali je vidljivo ovoj grupi Wikimedijinih urednika. Slanjem pisma na jednu od ovih adresa vaša adresa može postati javna unutar ove grupe. OTRS tim može raspravljati o sadržaju vašeg pisma sa drugim korisnicima, ne bi li što bolje odgovorio na vaš upit.

Adrese koje su usmjerene na OTRS sistem jesu:

  • info-de@wikipedia.org
  • info-en@wikipedia.org

Pisma na adresu Odbora board@wikimedia.org ili na privatne adrese članova odbora također mogu biti proslijeđene OTRS timu.

IRC[uredi | uredi izvor]

IRC kanali službeno nisu dio Zadužbine Wikimedija. Vašim prisustvom na IRC kanalu vaša će IP adresa biti izložena ostalima koji su prisutni. Različiti kanali imaju različite politike o tome mogu li se njihovi dnevnici (zapisi, logs) objavljivati.

Podaci o korisnicima[uredi | uredi izvor]

Podaci o korisnicima kao što su vremena u koja su uređivali i broj izmjena koje su načinili javno su dostupni u popisu „doprinosi korisnika“, a povremeno i u zbirnom obliku koje objavljuju drugi korisnici.

Brisanje korisničkih imena[uredi | uredi izvor]

Jednom napravljeno korisničko ime ne može se izbrisati. Birokrati mogu izmijeniti korisničko ime, ali za to morate sami podnijeti zahtjev. Fondacija Wikimedija ne garantuje da će korisničko ime biti promijenjeno na zahtjev. Za više detalja, pogledajte članak na Meti Right to vanish.

Hoće li se određeni podaci o korisniku obrisati, ovisi o politici brisanja projekta koji sadrži te informacije.

Brisanje sadržaja[uredi | uredi izvor]

Brisanje teksta sa Wikimedijinih projekata zapravo ga ne uklanja. U običnim člancima bilo ko može pogledati raniju verziju i vidjeti što je tamo bilo napisano. Ako se članak „obriše“, bilo koji administrator (znači svako kome se vjeruje da neće zloupotrijebiti svoju sposobnost brisanja) može vidjeti što je bilo obrisano. Jedino softverski developeri mogu trajno obrisati informacije iz Wikimedijinih projekata, a za ovo, osim kada je u pitanju odgovor na pravne radnje, nema garancije.