Zimzelene biljke

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Četinar - Pančićeva omorika

Zimzelene biljke predstavljaju dominantno šumski biom rasprostranjen po cijeloj Zemlji uglavnom u primorskim i priobalnim pojasevima, ali i u kontinentalnim dijelovima u uslovima umjerene klime sa hladnim zimskim periodom i toplim ljetom.

Zimzeleno lišće ovih biljaka traje dvije, četiri (lovor) ili šest do deset godina ([[tisa]]). U ovu vrstu spada i najveći broj četinara, s tim da postoje izuzeci kao što je npr. ariš; ali također i određeni broj drugih biljaka.

Zimzelene šume[uredi | uredi izvor]

Geografski, biom četinarskih šuma umjerenih predjela ograničen je na sjevernu Zemljinu poluloptu — na priobalne predjele sa blagom klimom i na planinske oblasti. Najzastupljenije vrste drveća su borovi, jele, smrče, kedrovi, čempresi, duglazije, tisa.

Većina šumskih (klimazonalnih) ekosistema u ovom biomu sačinjena je od zimzelenog četinarskog drveća, ponekad pomiješanog sa širokolisnim zimzelenim vrstama. Spratovnost šume je nedovoljno izražena. Gustina krošnje kod četinara, kao i kod zimzelenih lišćara, uglavnom je srazmjerna trajnosti lista. Zato je krošnja sjenovite tise daleko gušća i bogatija lišćem.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]