Šišman Ibrahim-pašina džamija

Koordinate: 43°08′04″N 17°43′54″E / 43.134375°N 17.731797°E / 43.134375; 17.731797
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Šišman Ibrahim-pašina džamija

Šišman Ibrahim-pašina džamija (također znana kao Hadži-Alijina džamija) izgrađena u 15. vijeku, nalazi se u samom središtu Počitelja. Džamija se odlikuje monumentalnošću i jednostavnošću. Pored munare stoji i drvo ciparis doneseno iz Libana u 15. vijeku.

Džamiju u Počitelju sagradio je hadži Alija Mujezinović, sin Musa-agin 1562/63. Ova džamija je bila remek-djelo arhitekture osmanskog perioda. Ona je pod kupolom i ima visoku kamenu munaru oktogenog oblika ukrašenu stalaktitnim dekorom ispod šerefe. Uz počiteljsku džamiju nema nikakvog groblja kao što je obično kod drugih džamija u Bosni i Hercegovini, jer tvrd i skučen teren nisu dozvolili nastajanje harema. Ulaz u džamiju krase veoma lijepa rezbarena dvokrilna vrata iznad kojih se nalazi veoma dekorisan portal.

O legatoru hadži Aliji ne zna se puno jer u pristupačnim izvorima o njemu nema spomena. U literaturi je pribilježena legenda koja kaže da je džamiju u Počitelju sagradio "Čelo" koji je kao dijete išao u Istanbul i kasnije postao paša. Legenda ovog "Čelu" identifikuje sa Šišman Ibrahim-pašom kome se pripisuju sve zadužbine u Počitelju. Ibrahim-paša je 1664. postao janjičarski aga, slijedeće godine vezir i valija u Sivasu ,a umro je u Misiru 1677. godine. Prema nekim tvrdnjama smatra se da vremenski nije moguće da je džamiju sagradio Šišman Ibrahim-paša. U jednom od turističkih vodića kao i pri Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika BiH navodi se podatak da je ovo džamija Šišman Ibrahim-paše.[1]

Rušenje[uredi | uredi izvor]

Džamija je artiljerijom znatno oštećena 1993. godine od strane srpske vojske, a nedugo zatim je i minirana od strane Hrvatske vojske. Od eksplozije centralna džamijska kupola urušila se u unutrašnjost zdanja, a zidovi su se skoro do polovine obrušili. Vitka munara, od klesanog kamena, srušena je do temelja.[1]

Rekonstrukcija[uredi | uredi izvor]

Programom trajne zaštite historijske cjeline Počitelj predviđena je i rehabilitacija Hadži-Alijine/Šišman Ibrahim-pašine džamije. Vlada Federacije svojim zaključcima od 24. novembra 2000. godine osnovala je ekspertnu grupu koja je utvrdila 5.augusta 2001. godine programske smjernice za rehabilitaciju počiteljske džamije. Rehabilitacija počiteljske džamije se još izvodi prema Projektu revitalizacije, koji je izradio Zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Mostar u maju 2002.[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c "Počitelj, historijsko – gradsko područje". web.archive.org. Arhivirano s originala 27. 9. 2007. Pristupljeno 27. 6. 2021.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

43°08′04″N 17°43′54″E / 43.134375°N 17.731797°E / 43.134375; 17.731797