Ajnalikavački sporazum
| Vrsta | Mirovni sporazum |
|---|---|
| Potpisan | 10. mart 1779. |
| Lokacija | Istanbul, Osmanlijsko Carstvo |
| Potpisnici |
Ajnalikavački sporazum potpisan je 10. marta 1779. između Osmanlijskog Carstva i Ruske Imperije. Aynalikavak je palača u Istanbulu u kojoj je potpisan.
Pozadina[uredi | uredi izvor]
Osmanlijsko Carstvo izgubilo je Krimski Kanat, koji je bio zavisan od Osmanlija od 1478, te prema odredbama Kučukkajnardžijskog mira iz 1774. Krimski kan Devlet IV apelovao je na osmanlijsku Portu da obnovi zavisnost regije, što je prijedlog koji nije bio moguć pod uvjetima Kučukkajnardžijskog mira. Ruska vlada prisilila je Devleta IV da abdicira nakon što je čula za njegove molbe Osmanlijama i zamijenila ga je kanom kojim su mogli bolje upravljati, Šahinom Girajem. Osmanlije su proglasile rusku intervenciju na Krimu protivnom odredbama Kučukkajnardžijskog mira.
Sporazum[uredi | uredi izvor]
Uz francuskog ambasadora, koji je djelovao kao posrednik, dva carstva potpisala su Ajnalikavački sporazum kako bi riješili tekuće tenzije na Krimu. Uvjeti sporazuma bili su:[1][2]
- ratificiranje odredbi Kučukkajnardžijskog mira;
- obje imperije obećale su da se neće miješati u politiku Krima;
- Rusi su obećali da će povući svoje trupe iz kanata za tri mjeseca i 20 dana;
- Osmanlijsko Carstvo priznalo je Šahina Giraja za kana;
- Ruskim trgovačkim brodovima dato je pravo slobodnog prolaza Sredozemnim morem.
Posljedice[uredi | uredi izvor]
Ruska carica Katarina II planirala je aneksiju Krima, ali je bila svjesna mogućih posljedica. Ušla je u pregovore sa Švedskom koji su osigurali da Švedska neće ući u savez s Osmanlijama u slučaju ruske aneksije Krima. Rusija je konačno anektirala Krim 1783.
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Prof.Yaşar Yücel-Prof Ali Sevim:Türkiye tarihi vol.IV, AKDTYKTTK Yayınları, 1991, str. 69
- ^ Nicolae Jorga: Geschichte des Osmanischen Reiches V, (trans. by Nilüfer Epçeli),İstanbul 2009, ISBN 975-6480-17-3 str. 33
