Altaj

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Preferences-system.svg Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Bih-usa.svg Ovaj članak nije preveden ili je djelimično preveden.
Ako smatrate da ste sposobni da ga prevedete, kliknite na link uredi i prevedite ga vodeći računa o enciklopedijskom stilu pisanja i pravopisu bosanskog jezika.
Planinski sistem
Vrh Bjeluha

Altaj (mong. Altain-ula - brda zlata), gorje u srednjoj Aziji, strukture kao Alpe, samo veće; ide od Irtiša do Džungarije na sjeveru do Sajanskoga i Kolivanskoga gorja.

Altajsko gorje je naziv UNESCO-ve svjetske baštine koja se sastoji od planinskog vijenca Altaj, rezervata prirode Katun, Jezera Teleckoje (Озеро Телецкое), Planine Bjeluha (Белуха) i visoravni Ukok u središnjem Sibiru. Ovo područje, veličine 16,175 km2, nalazi se u ruskim republikama Altajska, Tuva i Novosibirsk.

Gelogija[uredi | uredi izvor]

Tek u najkasnijem tercijaru tu se javljaju bore. Rijeke su erodirale doline i otkrile stari temeljni kamen (1.600 — 2.300 m). Veliki Altaj ili Ektag Altaj najjače je razvito gorje s vrhom Bjeluhom (4.540 m), u kome je snježna granica na visini od 2.500 — 3.000 m, a sedla su visoka i teška (Ulau Daban i Čapčan Daban preko 3.000 m); dalje se razgranjuje Narim gorje (3600 m) na vrelu Irtiša i Sajdjule (4.000 m) kao razvedeni lanac. Uz glavnu su kosu poredane neke sporedne kose do 2000 m, tako Kalbin gorje i Kuznecki Alatau. Altaj se za ledenih doba vrlo promijenio, a ostaci ledenjaka sežu do 350 m; na recentnim ledenjacima Čulišman i Bi ja leži glacijalno jezero Telecki; djelovanje ledenjaka pretvorilo je mnoge doline u stepske nizine. Altaj ima posve kontinentalni karakter, u gornjim su dijelovima stepe i pašnjaci, a u donjim je neprekidna šuma, zapravo nastavak Tajge, pa je ruska kolonizacija prodrla samo u niske doline. Urođenici su gorski Kalmuki, ostaci raznih plemena i sibirskih Kozaka, pripadaju turskom jezičnom rodu, kome je upravo u Altaju početak. Na rubnom gorju kopa se zlato, srebro, željezna ruda i ugalj. Drugi je dio Mongolski ili Gobi A. (4.500 m), izgrađen od gnajsa i kremena, strši visoko između Džungarije i Mongolije; iz Džungarije vide se veličanstvene stijene, 3.500 m visine, dok se prema jugu posve snizuju. Sedla su uska i visoka (do 3.500 m) pa vode iz Džungarije u Kobdo. Žitelji su muslimanski Kirgizi, koji pasu svoja stada.

Karta Altaja

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Koordinate: 45°0′S 99°0′I / 45, 99


Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: