Austenit

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Fazni dijagram stanja Fe-C, koji pokazuje uslove pod kojima je austenit (γ) stabilan u ugljičnom željezu.

Austenit je metalni nemagnetični intersticijski čvrsti rastvor željeza (gama-željezo) i ugljika. U površinski centriranoj kubičnoj rešetki, austenit postoji iznad kritične eutektoidne temperature od oko 727 °C (1000 K); ostale legure imaju različite eutektoidne temperature. Naziv je dobio po Sir William Chandler Roberts-Austenu (1843.-1902. godine). Njegova površinski centrirana kristalna rešetka ima više slobodnog prostora nego prostorno centrirana kubna rešetka, što mu omogućuje da se više ugljika rastvori u njemu.

Mikrostruktura austenita (bijelo) i cementita (crno)

Stabilizacija[uredi | uredi izvor]

Dodavanjem određenih legirajućih elementa, kao što je magnezijum i nikl, može se stabilizovati austenitna struktura, što olakšava termičku obradu niskolegiranih čelika. U ekstremnim slučajevima austenitnog nehrđajućeg čelika, mnogo veći sadržaj legirajućih elemenata može ovu strukturu učiniti stabilnom čak i na sobnoj temperaturi. Na drugu stranu, takvi elementi, kao što je silicij, molibden i hrom nastoje da destabiliziraju austenit, povisujući eutektoidnu temperaturu.

Transformacija austenita i Kirijeva tačka[uredi | uredi izvor]

U mnogim magnetičnim legurama, Kirijeva tačka, temperatura na kojoj magnetični materijali prestaju biti magnetični, je temperatura jako bliska temperaturi transformacije austenita. Ova pojava se dešava zbog paramagnetične prirode austenita, dok su i martenzit i ferit izrazito feromagnetični.

Termo-optička emisija[uredi | uredi izvor]

Kovač uzrokuje fazne promjene u sistemu Fe-C kako bi klontrolisao mehaničke osobine materijala, koristeći kaljenje, (naglo) hlađenje, kao i procese "umirivanja". U ovom kontekstu, boja svjetla koje se emituje iz obrađivanog komada otprilike odgovara zračenju crnog tijela, sa prelaskom iz crvene u narandžastu oblast, što odgovara transformaciji austenita u srednje- i visokougljičnim čelicima.

Maksimalna rastvoriljivost ugljika u austenitu je 2,03% C na 1420 K (1147 °C).

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  • [1]
  • "Physical Metallurgy Principles". Reed-Hill, Robert. 3rd. Edition. PWS Publishing. Boston. 1991.