Avijacija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Preferences-system.svg Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Mil Mi-12: najveći helikopter svijeta

Avijacija podrazumjeva sve ljudske aktivnosti koje se tiču mehaničkog leta i industrije koja proizvodi avione i opremu. Pojam avijacija uključuje letjelice sa fiksnim i rotacionim krilom; čvrste i mekane konstrukcije; teže i lakše od zraka. Avijacija možemo grubo da podijelimo na:

Historija[uredi | uredi izvor]

Wright Model H front view in flight, Simms Station near Dayton, Ohio, 1914 (10486 A.S.).jpg

Prošlo je više od 100 godina kada su 17. decembra 1903. braća Wright uspjeli uzletjeti sa svojim Flayerom. I prije tog historijskog događaja čovjek je letio uz pomoć balona, prepušten sili vjetra i zračnim strujama. Među prvim jugoslavenskim avijatičarima bio je Dragutin Novak koji je sa uzletišta u Črnomercu u Zagrebu 22. i 23. juna 1910. godine uzletio avionom konstruktora Slavoljuba Penkale. Od tih vremena čovjek nije osvojio samo zračni prostor nego se i otisnuo u svemir. Avion je približio svaku tačku na Zemlji a Avionski promet postao je najsigurniji i najbrži način prijevoza.

Civilna avijacija[uredi | uredi izvor]

1er vol de l' A380.jpg

Civilna avijacija uključuje redovni zračni promet i generalnu avijaciju.

Redovni zračni promet[uredi | uredi izvor]

Isprva su kompanije bile isključivo nacionalne, pod zaštitom vlade u pojedinoj zemlji i bez konkurencije. Otvaranje tržišta i ugovori o zračnim slobodama uvedena je konkurencija i mogućnost izbora korisnika što je na kraju dovelo i do pada cijena usluga prevozioca. Terorizam, povišenje cijena goriva razne krizne situacije prisilile su mnoge male i velike kompanije na ujedinjenje. Sve spomenuto utjecalo je i na proizvođače aviona. Danas vodeću ulogu imaju:

Generalna avijacija[uredi | uredi izvor]

Cessna.210.centurion.d-ebws.arp.jpg
U najvećem broju pod generalna avijacija podrazumijevaju se manji avioni. Ipak, u tu kategoriju spadaju svi ne vojni letovi i letovi izvan redovnog prometa. To mogu biti od rekreativnog leta paraglidera do neredovitog cargo-leta nekog širokotrupnog aviona. Tu spadaju poslovni, privatni, školski, protivpožarni letovi, jedriličarstvo, padobranstvo paragliding, zaprašivanje, policijske patrole, kontrola cestovnog prometa ... Među najpoznatije proizvođače manjih aviona spadaju: Cessna, Cirrus Design, Diamond, Mooney, Piper, itd.
Sve popularnije postaju ultralake letjelice kao i letjelice kućne izrade za rekreativno letenje.

Vojna avijacija[uredi | uredi izvor]

Lovac F-16
Lovac-bombarder F-111
Bombarder B-52
Izviđački Boeing E-3

Vojni avioni su tehnički najsavršeniji. Pomoću njih se ubojita sredstva mogu usmjeriti na bilo koju tačku na Zemlji i u vazduhu. Tokom vremena svi vojni avioni toliko su napredovali da danas zadovoljavaju sve postavljene zahtjeve. Kupca zato mogu privući jedino cijena, karakteristike leta i brzina isporuke.

Podjela[uredi | uredi izvor]

  • Lovački avioni namijenjeni su i opremljeni za presretanje i uništavanje protivničkih aviona. Upotrebljavaju se i kao pratnja i zaštita vlastitih aviona. Zahtjevi koje moraju zadovoljiti su: što veća brzina kao i što veći raspon između minimalne i maksimalne brzine, što viša maksimalna visina leta, izvrsne karakteristike leta i velike manevarske sposobnosti. Na sebi nose snažno streljačko i raketno naoružanje.
  • Lovci-bombarderi su avioni nešto većeg doleta namijenjeni za dublji ulazak u neprijateljski teritorij radi odbacivanja tereta. U povratku moraju biti sposobni sami se odbraniti od napada neprijateljskih aviona. Od naoružanja mogu nositi klasične bombe, nenavođene i navođene bombe kao i rakete većeg dometa. U opremi obavezno imaju protiv-elektronska sredstva.
  • Bombarderi su svoju glavnu ulogu odigrali krajem Drugog svjetskog rata. Jedan od najpoznatijih bombardera bio je B-29 koji je s dvije atomske bombe brzinom od 641 km/h na visini od 7,5 km preletio 8.549 km. Uvođenjem raketa velikog dometa bombarderi su izgubili na važnosti. Današnji bombarderi su manji i brži. Radi upotrebe kompozitnih materijala teško su uočljivi, za radare gotovo nevidljivi.
  • Izviđački avioni služe za promatranje zračnog prostora. Opremljeni su najmodernijom elektronskom opremom. Za izviđanje može se koristiti bilo koji avion ugradnjom dodatne elektronske opreme.

Kontrola leta[uredi | uredi izvor]

Kontrolni toranj

Zadatak kontrole leta je upravljanje i nadzor nad cjelokupnim zračnim prometom u određenom zračnom prostoru. Jedan od osnovnih zahtjeva je razdvajanje aviona po visini, razmaku i kutu prolaska određenih tačaka. Avion se prati od plana leta, starta motora, rulanja po tlu, uzlijetanja, penjanja, leta, spuštanja, slijetanja, ponovnog rulanja do pozicije za parkiranje na platformi sve do gašenja motora. Kontrolori leta prateći avione paze da svaki od njih bude na određenoj visini i u određenoj točki zračnog prostora na sigurnoj udaljenosti od ostalih letjelica. Posebnu pažnju daju avionima koji lete bez vanjske vidljivosti (IFR) kada pilot ne može pravovremeno ugledati drugi avion ili neku prepreku na svom putu. Od pilota se tada zahtjeva da u potpunosti slijedi upute kontrole leta. Kontrolu leta možemo podijeliti na:

  • Kontrolni toranj koji kontroliše avione u udaljenosti od 10-15 km od horizontalno i 1.000 m vertikalno aerodroma. Uz to kontroliše daje odobrenja za pokretanje motora, kretanje po manevarskim površinama, prvenstvima prolaza i prilaza uzletno sletnoj stazi.
  • Kontrola leta aerodroma koja vrši kontrolu na većoj udaljenosti, od 50-80 km oko zračne luke.
  • Oblasna kontrola koja kontroliše letove između zračnih luka.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: