Badminton

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Igrač badmintona

Badminton je igra slična tenisu i igraju je dva ili četiri igrača. Iako je badminton raširen vid rekreacije, on je ujedno i standardni olimpijski sport.


Odrednice[uredi | uredi izvor]

Igrač - Bilo koja osoba koja igra badminton.

Meč - Osnovna badmintonska utakmica, između po jednoga ili po dvoje igrača sa svake strane.

Pojedinačni meč - Meč u kojem je po jedan igrač na svakoj od suparničkih strana.

Parski meč - Meč u kojem su po dva igrača na svakoj od suparničkih strana.

Servisna strana - Strana koja ima pravo na servis.

Primateljska strana - Strana nasuprotna servisnoj strani.

Poen - Odsječak od jednoga ili više udaraca koji započinje servisom i traje sve dok je loptica u igri.

Kratka historija badmintona[uredi | uredi izvor]

Iako se vjeruje da su neke varijante ove igre stare i 2000 godina, prva pisana pravila potiču iz 19-tog vijeka. 1877 je osnovan prvi badminton klub (Bath Badminton Club u Engleskoj), a 1893, je engleski badminton savez objavio prva prava pravila te igre, koja u osnovnim crtama dosta sliče danas važećim pravilima.

Međunarodna badmintonska federacija ili kraće IBF (od engleskog naziva International Badminton Federation) je osnovana 1934. Ta organizacija i danas određuje pravila i organizira natjecanja.

Badminton je uveden u program Olimpijskih igara na Igrama u Barceloni 1992.

Osnovna pravila i oprema[uredi | uredi izvor]

Loptice za badminton

Badminton se igra reketom i posebnom lopticom. Za razliku od drugih sportova s reketom (kao što je npr. tenis ili stolni tenis) kod kojih se igra okruglom lopticom, ovdje se koristi pernata duguljasta loptica koja je napravljena od 16 guščjih pera zabodenih u pluteni čep. Loptica može dostići brzinu i do 300 km/h, ali samo na djelić sekunde. Danas se često koristi i plastična loptica, koja oblikom oponaša pernatu, S obziorm da na lopticu jako utiče strujanje zraka ili vjetar, natjecateljski mečevi se održavaju isključivo u zatvorenom prostoru.

Moderni reketi za badminton

Osnovni cilj igre je reketom udariti jednom lopticu na način da pređe preko mreže i padne u polje protivnika prije nego li je on stigne vratiti natrag. Zato je potrebno da igrač badmintona precizno udara lopticu reketom, ali istovremeno bude brz kada treba vratiti lopticu upućenu od strane protivnika. Poen se dakle osvaja ako je loptica upućena u protivnikov dio teren a da je on ne uspije vratiti jednim udarcem reketom prije pada, ili ako protivnik uputi lopticu izvan označenog terena. Iako je teren relativno malen, za natjecateljski badminton potrebno je biti tehnički ali i kondiciono vrlo spreman, jer prosječni igrač može tokom jednog meča pretrčati i do 4 kilometara.

Postoje četiri kategorije: singl (pojedinačno, za muške i žene), ženski i muški parovi, mješoviti parovi te ekipno takmičenje.

Svaka strana terena s suprotnih strana mreže je podijeljena uzdužno na dvije polovine. Na svakoj polovini je servisno polje, iz kojeg igrač servira gađajući pritom dijagonalno suprotno polje protivnika. Nakon servisa kojim se mora pogoditi servisno polje, tokom igre je moguće gađati cijeli protivnikov teren. Kod igre parova teren je nešto širi, ali je servisno polje kraće nego kod singlova. Kod pojedinačne igre igrač servira iz svog desnog servisnog polja ako ima paran broj poena, odnosno iz lijevog ako ima neparan broj osvojenih pojena u tom trenutku igre. Prvi servis u setu ima igrač kojeg se odredi ždrijebom, bacanjem novčića ili bacanjem loptice na način da loptica svojim užim krajem pokaže na stranu koja prva servira. Nakon toga uvijek servira strana koja je osvojila prethodni poen. U igri parova igrači se postavljaju na terenu na način da je jedan na lijevoj, a drugi na desnoj uzdužnoj polovini njihovog polja. Nakon što par osvoji poen na servis protivnika, prvi servira igrač u desnom polju. Nakon osvojenog poena na svoj servis parovi mijenjaju mjesta, dok par koji izgubi poen ostaje na pozicijama na kojima jest.

Teren[uredi | uredi izvor]

Igralište za badminton

Badminton se igra na označenom terenu na kojem se na sredini nalazi mreža. Teren je veličine 5,18x13,40 metara (za singl) i 6,1x13,40 m (za parove). Mreža se nalazi na visini od 1,55 m. Badminton je također moguće igrati bez mreže i označena polja, kao zabavu ali je tada nemoguće pratiti bodovanje.

Reket[uredi | uredi izvor]

Okvir reketa ne smije prelaziti 680 mm cijele dužine ni 230 mm cijele širine, a reket se sastoji od glavnih dijelova opisanih u pravilima 4.1.1 do 4.1.5 te prikazanih na crtežu C. Držak je onaj dio reketa čija je namjena da ga igrač drži. Ožičje je onaj dio reketa čija je namjena da njime igrač udara lopticu. Glava obrubljuje ožičje. Vrat spaja držak s glavom (prema pravilu 4.1.5) Rašlje (ako postoje) spajaju vrat s glavom.

Reket ne smije imati nikakvih dodatnih sastavnica ni produžetaka, osim onih koji služe samo i upravo tome da ograniče ili sprječe habanje i deranje, odnosno titranje, odnosno da raspodjele težinu, odnosno da uzicom osiguraju položaj drške u igračevoj šaci, a koji veličinom i smještajem odgovaraju takvoj namjeni; te ne smije imati nikakvu napravu koja bi omogućavala igraču da bitno promijeni oblik reketa.

Mreža[uredi | uredi izvor]

Mreža treba biti ravno i sastavljeno od unakrsno raspoređenih žica koje su ili naizmjenično prepletene ili svezane na mjestima gdje se križaju. Raspored žica treba biti jednolik, tako da su u središtu jednako guste kao i na bilo kojem drugom dijelu; te ožičje ne smije prelaziti 280 mm cijele dužine ni 220 mm cijele širine. Međutim, žice se mogu protegnuti i na prostor koji bi inače pripadao rašljama, pod uvjetom da širina tako protegnutoga ožičja ne prelazi 35 mm i pod uvjetom da cijela dužina ožičja ne prelazi 330 mm.

Način bodovanja[uredi | uredi izvor]

Od jula 2006. godine službeno je prihvaćen način bodovanja kod kojeg se boduje svaka izmjena udaraca. Igra se na dva dobivena seta, dakle u jednom meču maksimalno tri. Set osvaja igrač (ili par) koji prvi dođe do 21 osvojenog poena, ali s barem dva razlike. Kod eventualnog rezultata 20:20 igra se sve dok jedna strane ne osvoji dva poena više od druge (npr. 25:23) ili dok jedna strana ne dođe do 30. Dakle, maksimalni rezultat u jednom setu je 30:29.

Prije se koristio tzv. stari način bodovanja, kod kojeg je momčad mogla osvojiti poen samo na svoj servis. Po tim pravilima igralo se do 15 bodova u setu, odnosno kod žena do 11 bodova. Također se igralo na dva dobivena seta, dakle maksimalno tri u meču.

Loptica[uredi | uredi izvor]

2.1 Loptica može biti sačinjena od prirodnih i/ili umjetnih tvari. Od kakve god tvari da je sačinjena, loptica mora imati opća letna svojstva slična onima koja ima loptica sačinjena od prirodnih pera sa plutenom bazom prekrivenom tankom kožnom presvlakom.

2.2 Loptica treba imati 16 pera učvršćenih u bazu.

2.3 Pera se mjere od vrha baze do kraja pera i svako pero mora biti iste dužine. Ova dužina može biti između 62 mm i 70 mm.

2.4 Vrhovi pera trebaju oblikovati krug promjera 58 mm do 68 mm.2.5 Pera trebaju biti čvrsto vezana koncem ili drugim prikladnim sredstvom.

2.6 Baza treba biti promjera 25 mm do 28 mm te zaobljenoga donjeg dijela.

2.7 Loptica treba težiti od 4,74 g do 5.50 g.

2.8 Loptice koje nisu pernate:

2.8.1 Prirodna pera nadomještena su košuljicom ili umjetnim nadomjestkom pera.

2.8.2 Baza je opisana u pravilu 2.6.

2.8.3 Mjere i težina trebaju biti kao u pravilu 2.3, 2.4, i 2.7. Međutim, zbog razlike u specifičnoj težini i drugim svojstvima umjetnih tvari u usporedbi s perima, prihvatljiva su odstupanja do 10%.

2.9 Pod uvjetom da se ne odstupa od uobičajenoga oblika, brzine i leta loptice, savezi u članstvu IBF-s mogu izvršiti preinake gore navedenih odrednica tamo gdje atmosferski uvjeti bilo zbog nadmorske visine bilo zbog klime, čine standardnu lopticu neprikladnom.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: