Balajos

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Balajosov novčić

Balajos (Ballaios) je bio Ilirski vladar sa kraja II stoljeća p. n. e. (oko 190-175/168. godine p. n. e.). Historijski dokumenti o njemu i njegovoj vladavini su veoma oskudni. Raniji kralj Ilirije, Gencije, koji je u stvari bio i posljednji kralj Ilirije, je poražen od strane Rimljana 168. godine i odveden u Rim. Iako uloga koju je Balajos imao u Iliriji poslije Gencija nije jasna, treba vjerovati da je podržavao rimske interese u regiji. Pronađen je veliki broj metalnih novčića, najviše bronzanih i nekoliko srebrnih, koji je Balajos dao iskovati što upućuje na pretpostavku da je bio veoma utjecajna ličnost. Kovanje novca ukazuje na ekonomsku i političku stabilnost Balajosove vladavine.

Gencijeva prestonica Skadar je pretvorena u sjedište nove rimske provincije Ilirikum a Balajos je vladao sa Hvara u Jadranskom moru ili Rhizona (Risan u Crnoj Gori, bivšeg utočišta ilirske kraljice Teute, gdje se ona sklonila nakon poraza u prvom rimsko-ilirskom ratu oko 228. godine p. n. e.).

O Genciju postoji nešto više podataka vjerovatno zbog njegovog udjela u historiji Rima na području Ilirije. Ali, u usporedbi sa Balajosom, pronađeno je mnogo manje novčića koje je Gencije dao iskovati.

Balajosovi novčići su, izmađu ostalog, pronađeni na Hvaru i u Risnu. Možda je u oba ova mjesta je Balajos imao kovnice novca. Novčići sa Hvara nemaju natpis sa titulom kralja za razliku od onih iz Risna. I u dolini rijeke Neretve koje je naseljavalo ilirsko pleme Daorsi, u njihovom gradu Daorson, otkrivena je kovnica sa alatom i 39 različitih novčića. Dvadeset devet od njih nosi lik kralja Balajosa. [1] Nekoliko primjeraka je nađeno i u Italiji; na Tremitima i Apuliji.

Uprkos Balajasovoj aktivnosti vezanoj za novac, nema drugih dokaza koji bi potvrdili njegovu ulogu koju je imao u ilirskim krajevima. Na nekoliko pronađenih primjeraka novčića nalazi se utisnut štit na jednoj strani te leteći konj Pegaz, mitološko biće, i slova "B", "A" i "L", s druge strane. U datom vremenu i području, pojedini gradovi kovali su svoj novac u Makedoniji. Tako je i Gencije kovao svoj novac tamo. Međutim, navedena tri slova se ne mogu povezati ni sa jednim gradom, vladarem, plemenom ili narodom osim imena Balajos. Drugi primjerci novčića nose puno ime Balajosa i njegov lik.

U junu 2010. na lokalitetu Carine u Risnu, otkriveno je 4600 metalnih novčića kralja Balajosa, smještenih u posudi sličnoj loncu.[2]

Referenca[uredi | uredi izvor]

  1. ^ http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac245.nsf/AllWebDocs/dio: I upravo ilirski vladari kao Gencije, Ballaios te vladari lokalnih naroda Daorsa, Labeata na našim prostorima počinju stavljati svoje likove na novac. (Preuzeto 17.04.2009)
  2. ^ Radio Kotor, 10.6.2010 Otkriven novac kralja Balajosa

Izvori i vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]