Blues

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Blues je vokalni i instrumentalni oblik muzike, koji svoje korijene ima u američkoj muzici 19. vijeka. Prvih desetljeća prošlog vijeka izlazi iz anonimnosti i prodire u šire krugove američke i kasnije svjetske kulture.

Historija[uredi | uredi izvor]

W.C. Handy sa svojim 1918 Memphis Orchestra - Handy je u pozadini s brkovima, drži trubu.

Prvi opisi bluesa mogu se pronaći tek u tekstovima putopisaca, koji su na putovanjima američkim jugom opisivali pjesme Afroamerikanaca, koji su uz tu ritmičku muziku sebi olakšavali rad na plantažama. Među prvim objavljenim blues kompozicijama s fiksiranim tekstom i potpisom autora smatra se kompozicija "Memphis Blues" od Williama Christophera Handyja kojeg su nazivali i "ocem bluesa" iz 1912. godine. Slijedeće godine je ponovno objavljena, u novoj verziji i s novim tekstom bliža tradicijskom obliku bluesa u formi od 12 taktova. Prava na tu pjesmu je prodao za 100 dolara, a iste godine sklada "St. Louis Blues " i zatim "Hesitation Blues". Nakon što je objavio "Beale Street Blues" (1916.) g. seli se u New York gdje se nadao da će imati bolje uvjete za rad i u kojem je otvorio vlastitu izdavačku kuću (Handy Record Company). Godine 1926. objavio je blues antologiju "Blues: An Anthology: Complete Words and Music of 53 Great Songs", vjerovatno prvi pokušaj opsežnog dokumentiranja bluesa. Blues je preko Handyjevih kompozicija stigao i do Evrope i to zahvaljujući američkim vojnim orkestrima, koji su pratili američke vojnike za vrijeme prvih mjeseci Prvog svjetskog rata. Tako se u Evropi počeo razvijati stilizirani blues, a među prvima su ga prihvatili francuski kompozitori Darius Milhaud i Maurice Ravel.


Mamie Smith na omotu gramofonske ploče Complete Recorded Works

Godine 1920. izdana je ploča s Mamie Smith, koja je prvi gramofonski snimak crnog izvođača bluesa. Prve pjesme su postigle relativan uspjeh pa se snimaju i druge dvije "Crazy Blues" i "It's Right Here For You, If You Don't Get It, 'Tain't No Fault of Mine", koje su postigle opći uspjeh i s time započinje era "klasičnog bluesa", karakteristična po pjevačima bluesa koje prate jazz muzičari poput Kinga Olivera, Louisa Armstronga, Sidneyja Becheta, Charliea Greena. Urbani velegradski blues razvija se u crnačkim zajednicama nakon Drugog svjetskog rata kao manje više samostalna blues umjetnost, koja u početku nije imala nikakve veze s jazzom ili zabavnom muzikom i da bi umjesto "Race Records" s vremenom postala "Rhythm and Blues" (RnB) i podloga za novi muzički žanr 1950ih "Rock and roll" (rock 'n' roll).

Poezija bluesa[uredi | uredi izvor]

Bluesom dominira ljubavna tematika pisana u muzičkoj formi od 12 taktova i prema tekstu podijeljenom na strofe od po tri stiha, pri čemu je drugi identičan s prvim poput

Woke up this morning with the blues down in my soul
Woke up this morning with the blues down in my soul
Saying "My baby gone and left me, got a heart as black as coal"


U bluesu se rijetko pjeva o sreći i zadovoljstvu, on je poezija čežnje, rastanaka i očekivanja, osobnih katastrofa i padova. Govori o ljubavi zrelih ljudi, čija je ljubav ili jednostavna privrženost nastala s godinama, ili probuđena strast muškarca i žene. Ženska nevjera u bluesu je vrlo često prihvaćena kao nužnost i neizbježnost o kojoj se uz igru riječi pjeva na sasvim pomirljiv način.

Blues pjesme govore o ljudima koji se ne mogu zadržati na jednom mjestu, već stalno negdje odlaze, bježe od svega i svačega. Tako su zahvaljujući migracijama crnačkog stanovništva bluesom opjevana putovanja vlakom, cestama, brodovima. Čiste socijalne teme su vrlo rijetke u bluesu, ali i o njima se pjeva kao i o svim sitnim realnostima svakodnevnice. Istaknuti primjer politički vrlo angažiranog bluesa je pjevač J.B. Lenoir, koji je pjevao o nepravdi, rasizmu i vojnicima u vijetnamskom ratu:

I never will go back to Alabama, that is not the place for me (2x)
You know they killed my sister and my brother,
and the whole world let them peoples go down there free

ili deprimirajući Born Dead:

Every black child born in Mississippi,
You know that poor child was born dead.

A njegovu smrt je pak opjevao John Mayall u pjesmi Death of J. B. Lenoir.

Uz sve nevolje koje je blues opisivao i silne neprilike u koje su dolazili njegovi likovi na svojim besciljnim putovanjima, naravno da se razvio i takozvani zatvorski blues. Jailhouse Blues bi se mogao čak smatrati podvrstom bluesa kojeg nalazimo kod mnogih izvođača.

Blues predstavlja neizbježnost i nužnost, on nikada ne gubi vezu sa životom i uvijek govori o pojedinačnom iskustvu ili doživljaju.


Za val oduševljena prema bluesu zaslužni su The Blues Brothers, Rhytm and Blues bend kojeg su vodila dva komičara John Belushi i Dan Aykroyd. Oni su bili članovi originalnog sastava televizijskog NBC šoua Saturday Night Live, na kojem su kasnije i prvi puta nastupili pod imenom Blues Brothersa 1977. godine. Sa svojim konceptom su imali toliko uspjeha i zadovoljstva, da su počeli nastupati i izvan emisije, a na kraju su snimili i istoimeni film. Unatoč imenu, većina pjesama Blues Brothersa su bili soul i R&B klasici.

Rani country blues[uredi | uredi izvor]

  • Barbecue Bob (1902.-1931.)
  • Blind Blake (1893.-1933.)
  • Big Bill Broonzy (1893./1898.-1958.)
  • Ida Cox (1896.-1967.)
  • Gary Davis (1896.-1972.)
  • Sleepy John Estes (1904.-1977.)
  • Blind Boy Fuller (1908.-1941.)
  • Jesse Fuller (1896.-1976.)
  • Son House (1886./1902.-1988.)
  • Alberta Hunter (1895.-1984.)
  • Mississippi John Hurt (1893.-1966.)
  • Skip James (1902.-1969.)
  • Blind Lemon Jefferson (1893.-1929.)
  • Blind Willie Johnson (1902.-1945.)
  • Lonnie Johnson (1894.-1970.)
  • Robert Johnson (1909./1912.-1938)
  • Tommy Johnson (1896.-1956.)
  • Louis Jordan (1908.-1975)
  • Leadbelly (1885.-1949.)
  • Furry Lewis (1899.-1981.)
  • Mance Lipscomb (1895.-1976.)
  • Cripple Clarence Lofton
  • Fred McDowell (1904.-1972.)
  • Brownie McGhee (1915.-1996.)
  • Blind Willie McTell (1901.-1959.)
  • Memphis Blues Band
  • The Memphis Jug Band
  • Big Maceo Merriweather
  • Memphis Minnie (1897.-1973.)
  • Charlie Patton (1893.-1934.)
  • Ma Rainey (1886.-1939)
  • Tampa Red (1904.-1981.)
  • Bessie Smith (1894.-1937.)
  • Mamie Smith (1883.-1946)
  • Victoria Spivey
  • Frank Stokes (1888.-1955.)
  • Sonny Terry (1911-1986.)
  • Bessie Tucker
  • Sippie Wallace (1898-1986)
  • Washboard Sam
  • Peetie Wheatstraw (1902.-1941)
  • Bukka White (1909.-1977.)
  • Josh White (1914. ili 1915.-1969.)
  • Sonny Boy Williamson I (1914.-1948.)

Rani urbani blues[uredi | uredi izvor]

  • Gladys Bentley (1907.-1960.)
  • Lucille Bogan (1897.-1948.)
  • Thomas A. Dorsey (1899.-2099.)
  • Lil Green (1919.-1954.)
  • Lucille Hegamin (1894.-1970.)
  • Alberta Hunter (1895.-1984.)
  • Ma Rainey (1886.-1939.)
  • Clara Smith (1894.-1935.)
  • Mamie Smith (1883.-1946)
  • Bessie Smith (1894.-1937.)
  • Ethel Waters (1896-1977.)

Jazz blues prije Drugog svjetskog rata[uredi | uredi izvor]

  • Albert Ammons (1907.-1949.)
  • Louis Armstrong (1901.-1971.)
  • Sidney Bechet (1897.-1959.)
  • Leroy Carr (1905.-1935.)
  • Floyd Dixon
  • Johnny Dodds (1892.-1940.)
  • Champion Jack Dupree (1909.-1992.)
  • Ivory Joe Hunter
  • St. Louis Jimmy Oden (1903.-1977)
  • Little Brother Montgomery (1906.-1985.)
  • Joe McCoy (1905.-1950.)
  • Papa Charlie McCoy (1909.-1950.)
  • Jay McShann
  • Jelly Roll Morton (1890.-1941.)
  • Jimmy Rushing (1902.-1972.)
  • Roosevelt Sykes (1906.-1983.)
  • Big Joe Turner (1911.-1985.)
  • Sam Taylor
  • T-bone Walker (1910.-1975.)

Moderni blues nakon 1950-e godine[uredi | uredi izvor]

  • Lonnie Brooks
  • Clarence Gatemouth Brown (1924.-2005.)
  • Eric Clapton (rođen 1945.)
  • Albert Collins (1932.-1993.)
  • Robert Cray (rođen 1953.)
  • Fabulous Thunderbirds
  • Ted Hawkins
  • John Lee Hooker (1917.-2001.)
  • Colin James (rođen 1964.)
  • Etta James (rođena 1938.)
  • B. B. King (rođen 1925.)
  • Freddie King (1934.-1976.)
  • John Mayall (rođen 1933.)
  • Keb' Mo' (rođen 1951.)
  • Rufus Thomas (1917.-2001.)
  • Stevie Ray Vaughan (1954.-1990.)
  • Kazumi Watanabe (rođen 1953.)
  • Johnny Winter (rođen 1944.)

Blues u rock muzici kasnih 1960-ih[uredi | uredi izvor]

Blues od 1990-e[uredi | uredi izvor]

  • Ana Popovic (rođena 1976.)
  • Tab Benoit (rođen 1967.)
  • Deanna Bogart (rođena 1960.)
  • Kenny Brown
  • R. L. Burnside (1926.-2005.)
  • Tommy Castro (rođen 1959.)
  • Joanna Connor (rođena 1962.)
  • Chris Duarte (rođen 1964.)
  • Ronnie Earl (rođen 1953.)
  • Tinsley Ellis (rođen 1957.)
  • Sue Foley (rođena 1968.)
  • Anson Funderburgh (rođen 1954.)
  • Anthony Gomes (rođen 1975.)
  • Alvin Youngblood Hart (rođen 1965.)
  • Jeff Healey (1966.-2008.)
  • Colin James
  • Gene Kelton
  • Junior Kimbrough (1930.-1998.)
  • Chris Thomas King (rođen 1964.)
  • Jonny Lang (rođen 1981.)
  • Harry Manx
  • Keb Mo' (rođen 1951.)
  • Coco Montoya
  • Kenny Neal (rođen 1957.)
  • North Mississippi All Stars
  • Asie Payton (1937.-1997.)
  • Kelly Joe Phelps
  • Kenny Wayne Shepherd (rođen 1976.)
  • Susan Tedeschi (rođena 1970.)
  • Jimmy Thackery (rođen 1953.)
  • Joe Louis Walker (rođen 1949.)
  • William Elliott Whitmore
  • Seal

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Gnome-speakernotes.svg Muzički portal
Odjeljak isključivo posvećen muzici
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: