Brokula

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Brokula

Brokula (također: brokoli, brokolj i brokulica, lat. bracchium) je povrće iz porodice kupusnjača kojoj još pripadaju prokulica, kupus, koraba, karfiola, kelj i druge. Smatra se izvornim oblikom karfiola, a uzgaja se zbog središnjeg i postranih zelenih cvjetnih izdanaka smještenih na razgranatoj i mekanoj stabljici.


Opis i porijeklo[uredi | uredi izvor]

Brokula sadrži različite biološki aktivne sastojke (fitohemikalije), čija antioksidativna svojstva pozitivno utječu na zdravlje. Za nju se zna više od 2000 godina. U 16. stoljeću brokula je rasla na zapadnim obalama Mediterana, uglavnom u Italiji i Francuskoj. Naziv biljke potječe od italijanske riječi "brocco" što znači izdanak, mladica.

Na područje Bosne i Hercegovine donesena iz Italije, najprije na obalu i neke otoke, a potom i u unutrašnjost Hercegovine, uglavnom u dolinu rijeke Neretve. Danas se u BiH najviše uzgaja u Hercegovini i Dalmaciji.

Energetska i nutritivna vrijednost[uredi | uredi izvor]

Energetska vrijednost svježe brokule iznosi samo 34 kcal na 100 g. U 100 grama svježe brokule nalazi se 89 posto vode, 0,37 g masti, 2,8 g bjelančevina, 6,6 g ugljikohidrata, 1,7 g šećera i 2,6 g dijetalnih vlakana.

Uz makronutrijente, brokula je izuzetno vrijedan izvor vitamina i minerala - vitamina C, provitamina A, vitamina B6, pantotenske kiseline, riboflavina, kalcija, magnezija, željeza, fosfora i kalija.

Brokula je odličan izvor vitamina C (97% od RDA po obroku) koji je topljiv u vodi i djeluje kao snažni antioksidans. Ujedno je dobar izvor folata (14% od RDA po obroku), vitamina A (12% od RDA po obroku), pantotenske kiseline (10% od RDA po obroku), vitamina B6 (12% od RDA po obroku).

Usporedba sadržaja nutrijenata u svježoj i zamrznutoj brokuli (računato na 100 g namirnice) pokazuje određene razlike. Zamrznuta brokula sadrži manje količine luteina i zeaksantina, vitamina (osim vitamina A i E) i veće količine beta-karotena.

Ljekovitost[uredi | uredi izvor]

Osim obilja hranjivih tvari, brokula sadrži i različite biološki aktivne sastojke (fitohemikalije), čija antioksidativna svojstva pozitivno utječu na zdravlje, smanjujući rizik obolijevanja od nekih oblika karcinoma i srčanih bolesti.

Brokula je zahvaljujući svom specifičnom sastavu i svojstvu nutraceutika postala žarištem naučnih istraživanja - sadrži aktivne tvari koje sadrže sumpor - indol karbinol i sulforafan.

Sulforafan potiče prirodne odbrambene mehanizme organizma u borbi protiv nekih vrsta karcinoma (karcinom želuca i debelog crijeva). Isto tako sulforafan uništava bakteriju Helicobacter pylori koja može pridonijeti pojavi čira i karcinoma na želucu čak i kad je otporna na uobičajene antibiotike.

Preliminarna laboratorijska istraživanja pokazala su da indol karbinol koji se prirodno nalazi u brokuli, zelju i prokulicama može napasti Herpes simplex virus i spriječiti faktore koji pomažu reprodukciji virusa.

Kao odličan izvor vitamina C omogućuje zaštitu LDL kolesterola od oksidativnog oštećenja. Vitamin C potreban je za formiranje kolagena, "ljepila" koje jača mnoge dijelove tijela poput mišića i krvnih žila. Ima i važnu ulogu u zacjeljivanju rana te djeluje antialergijski.

Ovaj vitamin potiče formiranje žuči, pomaže u odbrani od virusa i detoksikaciji organizma. Iako vitamin C ima mali utjecaj u prevenciji obične prehlade, on skraćuje trajanje i ublažava simptome prehlade.

Dokazana je veća učinkovitost vitamina C prirodno sadržanog u namirnici od onog uzetog u obliku vitaminskog dodatka (suplementa), što se povezuje s međusobnim zajedničkim djelovanjem vitamina C i drugih sastojaka u namirnici.

Po djelotvornosti u liječenju i preventivi nekih vrsta karcinoma brokula je na prvom mjestu, a za njom slijede klice brokule, kelj, mladi luk i crveni kupus. Budući da potiče stvaranje antitumorskih enzima, preporučuje se konzumirati je radi povećanja otpornosti organizma na tumore te kao pomoć u borbi protiv nekih vrsta tumora.

Dužom pripremom se smanjuje sadržaj dragocjenih sastojaka u brokuli te mijenjaju organoleptička svojstva (izgled, boja i tekstura).

Kupovanje i čuvanje[uredi | uredi izvor]

Rana brokula dostupna je od sredine juna do početka jula, dok je vrh sezone kasne brokule od sredine septembra do sredine oktobra.

Pri odabiru brokulu na tržnici ili u trgovini, glavice treba budu čvrsto i kompaktno povezane, ujednačene tamnozelene boje. Stabljika treba biti svijetlozelena i lako je možete probiti noktom. Izbjegavajte požutjele stapke, otvorene pupoljke te čvrste i suhe stabljike brokule.

Brokulu spremite u plastičnu vrećicu i čuvajte je u hladnjaku 2-4 dana. Možete je zamrznuti ili je kupiti zamrznutu, ali tada sadrži manju količinu nekih mikronutrijenata. Kuhanu brokulu možete čuvati u hladnjaku u čvrsto zatvorenoj posudi 2-3 dana.

Priprema jela s brokulom[uredi | uredi izvor]

Brokula je odličan izvor vitamina C (97% od RDA po obroku) koji je topljiv u vodi i djeluje kao snažni antioksidans. Sirovu brokulu možete kombinirati s ostalim povrćem u salatama ili je poslužite uz relish.

Od brokule možete pripremiti souffle, nabujak ili je gratinirati. Podjednako odgovara uz mesna i riblja jela, tjestenine, a juha od brokule uz dodatak pršuta ili sira posebna je poslastica.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Brokula

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: