Klotjevac
Klotjevac | |
|---|---|
(naselje) | |
  Klotjevac | |
| Koordinate: 43°59′11″N 19°20′39″E / 43.9864°N 19.3442°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Republika Srpska |
| Općina | Srebrenica |
| Nadmorska visina | 300 – 400 m |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 39 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Pozivni broj | (+387) 56 |
| Matični broj | 223573[1] |
| Matični broj općine | 20567 |
Klotjevac je naseljeno mjesto u općini Srebrenica, Bosna i Hercegovina.
Opći podaci[uredi | uredi izvor]
Naselje se nalazi u jugozapadnom dijelu općine Srebrenica, u regiji Osat. Od Srebrenice je udaljeno oko 25 km. Smješteno je u podnožju brda Ovršak (715 m), na lijevoj obali Perućačkog jezera. Nadmorska visina je između 300 i 400 m, a naselje je razbijenog tipa. Površina iznosi oko 8,0 km2, od čega je 27% u privatnom vlasništvu. U zaseoku Petkovići nalazila se četverogodišnja osnovna škola koju su pohađala i djeca iz Prohića. U Klotjevcu se nalazila i džamija u kojoj su vjerske obaveze izvršavali i stanovnici Prohića, Ljeskovika i Urisića. Porušili su je pripadnici VRS u martu 1993.
Historija[uredi | uredi izvor]
Područje Klotjevca bilo je naseljeno u srednjem vijeku, a vjerovatno i ranije. U zaseoku Babajići nalazi se nekropola sa 35 stećaka u obliku ploča, sanduka, sarkofaga i amorfnih blokova. U zaseoku Petkovići nalazila se nekropola sa 54 stećka (18 ploča, 25 sanduka, sedam sljemenjaka i četiri stuba), koja je potopljena akumulacijom vode jezera Perućac. Sjeverozapadno od Klotjevca, na vrhu strme stijene koja se izdiže iznad korita Drine, nalazi se srednjovjekovni grad u čijoj blizini postoji manja nekropola.
Do jula 1995, ubijeno je devet muškaraca iz Klotjevca, prosječne starosti 38,1 godinu. Tokom Srebreničkog genocida ubijen je 51 muškarac iz Klotjevca, uključujući četiri maloljetnika, prosječne starosti 36,8 godina.
Do kraja 2005. u Klotjevac se vratilo 16 domaćinstava sa 50 članova, a obnovljeno je 12 kuća. Većina prognanika živi u Federaciji BiH, od čega 61 u Kantonu Sarajevo, 41 u Tuzlanskom kantonu i šest u Zeničko-dobojskom kantonu.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Za razliku od drugih sela Osata, bošnjačko stanovništvo Klotjevca uglavnom je starosjedilačko.
Na popisu 1879. Klotjevac je imao 171 stanovnika (svi Bošnjaci), 1885. 198 (192 Bošnjaka, tri Srbina i tri ostala), 1895. 210 (200 Bošnjaka i 10 Srba), 1910. 232 (216 Bošnjaka i 16 Srba), 1921. 218 (198 Bošnjaka i 20 Srba), 1948. 322, 1953. 341, a 1961. 362 (299 Bošnjaka, 54 Srbina i devet ostalih).
Rast stanovništva Klotjevca u periodu od 1879. do 1991. iznosio je 80%. Na smanjenje rasta poslije 1961. uticala je hidro-akumulacija Perućačkog jezera koja je prouzrokovala klizišta i oštećenje velikog broja kuća. Od dijela materijalne odštete, stanovnici Klotjevca kupili su kuće i stanove u Srebrenici i Bratuncu. Broj domaćinstava povećao se od 1895. do 1991. za 63%, a prosječna veličina smanjila se sa 5,3 člana na 4,7 članova. Broj kuća porastao je od 1897. do 1991. za 3,6 puta. U naselju je 1991. živjeo 71 privredno aktivan stanovnik, a bavili su se industrijom i rudarstvom (21 osoba), građevinarstvom (18 osoba), poljoprivredom i šumarstvom (po osam osoba), obrazovanjem (četiri osobe), saobraćajem i zanatstvom (po tri osobe), trgovinom (dvije osobe) i ugostiteljstvom (jedna osoba). Na privremenom radu u inostranstvu bile su dvije osobe. Pismenost je 1953. iznosila 29,6%, a 1991. 84,7%. Osnovno obrazovanje završilo je 79 osoba (33 žene), srednje 34 (10 žena), više četiri (jedna žena), a visoko jedna žena.
| Sastav stanovništva – naselje Klotjevac | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[2] | 1991.[3] | 1981.[4] | 1971.[5] | ||||
| Osoba | 39 (100,0%) | 308 (100,0%) | 324 (100,0%) | 318 (100,0%) | |||
| Bošnjaci | 34 (87,18%) | 299 (97,08%)1 | 312 (96,30%)1 | 309 (97,17%)1 | |||
| Srbi | 5 (12,82%) | 9 (2,922%) | 10 (3,086%) | 7 (2,201%) | |||
| Crnogorci | – | – | 2 (0,617%) | – | |||
| Hrvati | – | – | – | 1 (0,314%) | |||
| Ostali | – | – | – | 1 (0,314%) | |||
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Jahić Sead, Kulenović Salih i Suljić Alija (2012). Bošnjačko-muslimanske familije Osata nekad i danas. 150 godina od protjerivanja muslimana iz Kneževine Srbije: Zbornik radova. Orašje: Medžlis IZ Orašje i Muftijstvo tuzlansko.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 31. 12. 2015.
- ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 97)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 31. 12. 2015.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 31. 12. 2015.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 31. 12. 2015.
