Radovčići (Srebrenica)

Koordinate: 44°00′36″N 19°28′50″E / 44.01°N 19.4806°E / 44.01; 19.4806
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Radovčići
(naselje)
Radovčići nalazi se u Bosna i Hercegovina
Radovčići
Radovčići
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°00′36″N 19°28′50″E / 44.01°N 19.4806°E / 44.01; 19.4806
Država Bosna i Hercegovina
EntitetRepublika Srpska
OpćinaSrebrenica
Nadmorska visinaoko 600 m
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto90
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj(+387) 56
Matični broj223972[1]
Matični broj općine20567

Radovčići su naseljeno mjesto u općini Srebrenica, Bosna i Hercegovina.

Opći podaci[uredi | uredi izvor]

Naselje je smješteno u jugoistočnom dijelu općine Srebrenica, u regiji Osat. Od grada Srebrenice udaljeno je 31,7 kilometara. Drumskog je tipa i ima tri zaseoka: Jezero, Radovčići i Trubari. Veći dio Radovčića smješten je u srednjem dijelu sliva Tokoljačke rijeke, na jugozapadnoj padini kose Žilići i sjeverozapadnoj padini brda Skorač (735 m). Zaseok Trubari nalazi se na južnoj padina kose Gradina (870 m). Površina katastarske općine iznosi 4,9 km2, od čega je 40,5% u privatnom vlasništvu. Djeca iz Radovčića pohađala su osnovnu školu u Krnjićima. Vjerske obaveze izvršavane su u džamiji koju su 1993. porušili pripadnici VRS.

Historija[uredi | uredi izvor]

Područje Radovčića bilo je naseljeno u srednjem vijeku, što potvrđuje manja nekropola sa pet stećaka u obliku sljemenjaka u blizini Trubara.

Do jula 1995, ubijeno je 20 osoba iz Radovčića, uključujući tri žene i četiri maloljetne osobe, prosječne starosti 29,5 godina. Tokom Srebreničkog genocida, ubijeno je 111 muškaraca iz Radovčića, uključujući pet maloljetnika, prosječne starosti 38,6 godina.

Do kraja 2005. u Radovčiće se vratilo 13 domaćinstava sa 17 članova, a obnovljeno je 26 kuća. Većina prognanika živi na području Federacije BiH, od čega 205 u Tuzlanskom kantonu, 66 u Kantonu Sarajevo i pet u Zeničko-dobojskom kantonu.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Bošnjačko stanovništvo uglavnom čine potomci muhadžira protjeranih iz zapadne Srbije tokom 18. i 19. vijeka.

Na popisu 1879. u Radovčićima je živio 171 stanovnik, 1885. 216, 1895. 226, 1910. 268, 1921. 233, 1948. 424, 1953. 469, a 1961. 465 (445 Bošnjaka, 18 ostalih i dva Srbina). U svim popisima prije Drugog svjetskog rata, cjelokupno stanovništvo činili su Bošnjaci.

U periodu od 1879. do 1991. stanovništvo Radovčića poraslo je za 276%, a broj kuća 5,8 puta. Od 1895. do 1991. broj domaćinstava povećao se za 268%, a prosječna veličina smanjila se sa 6,6 članova na 5 članova. Od 231 privredno aktivnog stanovnika 1991, 98 osoba se bavilo poljoprivredom, 35 rudarstvom i industrijom, 13 građevinarstvom, sedam zanatstvom, po četiri obrazovanjem, saobraćajem i ugostiteljstvom, po dvije trgovinom i komunalnim djelatnosima i jedna šumarskom djelatnošću. Pismenost je 1953. iznosila 20%, a 1991. 84,9%. Osnovno obrazovanje završilo je 158 osoba (50 žena), srednje 43 (pet žena), a više tri (dvije žene).

Sastav stanovništva – naselje Radovčići
2013.[2]1991.[3]1981.[4]1971.[5]
Osoba90 (100,0%)643 (100,0%)610 (100,0%)530 (100,0%)
Bošnjaci89 (98,89%)568 (88,34%)1610 (100,0%)1530 (100,0%)1
Nepoznato1 (1,111%)
Ostali65 (10,11%)
Srbi10 (1,555%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Jahić Sead, Kulenović Salih i Suljić Alija (2012). Bošnjačko-muslimanske familije Osata nekad i danas. 150 godina od protjerivanja muslimana iz Kneževine Srbije: Zbornik radova. Orašje: Medžlis IZ Orašje i Muftijstvo tuzlansko.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 2. 1. 2016.
  2. ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
  3. ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 98)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 2. 1. 2016.
  4. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 2. 1. 2016.
  5. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 2. 1. 2016.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]