Prusac

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Prusac
(naselje)
Prusac
Prusac
Prusac nalazi se u Bosna i Hercegovina
Prusac
Prusac
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°05′39″N 17°22′42″E / 44.094056°N 17.378364°E / 44.094056; 17.378364Koordinate: 44°05′39″N 17°22′42″E / 44.094056°N 17.378364°E / 44.094056; 17.378364
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
Kanton Srednjobosanski
OpćinaDonji Vakuf
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto1.281
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj(+387) 30
Matični broj113263[1]
Matični broj općine10294

Prusac je naseljeno mjesto u općini Donji Vakuf, Bosna i Hercegovina.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Naselje Prusac se nalazi u gornjem toku rijeke Vrbas između Bugojna i Donjeg Vakufa. Stari grad u Pruscu je jedan od najstarijih gradova u Skopaljskoj dolini. U blizini Prusca je i najveće dovište muslimana u Evropi, Ajvatovica.

Historija[uredi | uredi izvor]

Prusac je bio poznato stjecište srednjovjekovnih bosanskih intelektualaca. Prusac je osnovan kao naselje pod turskim nazivom Akhisar, bosanski "Bijeli Grad" ili "Biograd". Za vrijeme osmanlijske vladavine Bosnom, Prusac je jedno vrijeme bio ponovo kulturni i vjerski centar Bosanskog pašaluka i predpostavlja se da je u Pruscu nastalo bosansko pismo koje je koristilo arapske pismene znakove, ali je fonetski prilagođeno bosanskom govoru i izgovoru, poznato kao arebica ili alhimiado. Na području Prusca, prije njegovog osnivanja, postojala su naselja, a prvi stanovnici su bili Iliri, zatim Rimljani, Ugari, Osmanlije, te Bošnjaci.

Nacionalni spomenici[uredi | uredi izvor]

Na teritorija naselja nalaze se tri nacionalna spomenika Bosne i Hercegovine.

a) levha izrezbarena u drvetu,

b) kamena ploča - natpis o obnovi sultan Bajazidove džamije.[3]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naselje Prusac
2013.[5]1991.[6]1981.[7]1971.[8]
Osoba1 281 (100,0%)1 756 (100,0%)1 681 (100,0%)1 731 (100,0%)
Bošnjaci1 267 (98,91%)1 733 (98,69%)11 667 (99,17%)11 674 (96,71%)1
Muslimani4 (0,312%)
Nisu se izjasnili4 (0,312%)
Bosanci3 (0,234%)
Ostali2 (0,156%)15 (0,854%)3 (0,173%)
Srbi1 (0,078%)1 (0,057%)7 (0,416%)29 (1,675%)
Hrvati6 (0,342%)6 (0,357%)25 (1,444%)
Jugoslaveni1 (0,057%)1 (0,059%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 15. 2. 2016.
  2. ^ "Handanija džamija". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 9. 2016.
  3. ^ "Pruščakova džamija". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 9. 2016.
  4. ^ "Prusačka tvrđava". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 9. 2016.
  5. ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
  6. ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 39)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 15. 2. 2016.
  7. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 2. 2016.
  8. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 2. 2016.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Enciklopedija Jugoslavije, Zagreb 1987

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]