Raif Dizdarević

Raif Dizdarević
Raif Dizdarević
Predsjednik Predsjedništva SFR Jugoslavije
	Vrijeme na vlasti; 15. maj 1988 – 15. maj 1989.
Prethodnik	Lazar Mojsov
Nasljednik	Janez Drnovšek
Predsjednik SR Bosne i Hercegovine
	Vrijeme na vlasti; april 1978 – april 1982.
Prethodnik	Rato Dugonjić
Nasljednik	Branko Mikulić
Rođenje	9. decembar 1926 (97 godina); Fojnica, Kraljevina SHS
Politička stranka	SKJ (1943–1991)

Raif Dizdarević (rođen 9. decembra 1926) je bosanskohercegovački političar. Bio je učesnik NOB-a od 1943. godine. Bivši je član SKJ od 1943, a od 1945. do 1951. je bio u službi Upravi državne bezbjednosti. 1951. godine stupa u diplomatsku službu SFRJ i obavlja različite uloge u ambasadama SFRJ u Bugarskoj, SSSR-u i Čehoslovačkoj. Obavlja dužnost predsjednika Predsjedništva SR BiH od 1978. do 1982,^[1] te predsjednik Savezne skupštine (1982–1983). Od 15. maja 1984. do 30. decembra 1987. je bio Savezni sekretar za inostrane poslove a član Predsjedništva SFRJ od 30. decembra 1987. do 15. maja 1989. Nakon ostavke Hamdije Pozderca iz predsjedništva SFRJ, Dizdarević obavlja dužnost predsjednika Predsjedništva SFRJ od 15. maja 1988. do 15. maja 1989.

Objavio je memoarsku knjigu "Od smrti Tita do smrti Jugoslavije" (ISBN 978-9958-10275-2) i knjigu uspomena na događaje i ličnosti "Vrijeme koje se pamti" (ISBN 9958-703-81-5).

Hronologija[uredi | uredi izvor]

1972. postaje pomoćnik saveznog sekretara za inostrane poslove.
1978–1982. Predsjednik Predsjedništva SR BiH
1982–1983. Predsjednik Skupštine SFRJ
1984–1987. Savezni Sekretar za inostrane poslove
1987–1989. Član Predsjedništva SFRJ
1988–1989. Predsjednik Predsjedništva SFRJ

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

^ "Evidencija osoba koje su obnašale vodeće partijske i državne dužnosti na različitim razinama u posljednih trideset godina". Hrčak (jezik: hrvatski). Portal znanstvenih i društvenih časopisa. 2007.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Raif Dizdarević na Wikimedia Commonsu

[1] "Evidencija osoba koje su obnašale vodeće partijske i državne dužnosti na različitim razinama u posljednih trideset godina". Hrčak (jezik: hrvatski). Portal znanstvenih i društvenih časopisa. 2007.

[1]

p r u Predsjednici Skupštine Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije
Predsjednik Savezne skupštine Ustavotvorne skupštine	Lazar Sokolov (1945–1946)
Predsjednik Saveznog vijeća Narodne skupštine FNRJ	Vladimir Simić (1946–1953)
Predsjednik Savezne narodne skupštine	Milovan Đilas (1953–1954) Moša Pijade (1954–1957) Petar Stambolić (1957–1963)
Predsjednik Savezne skupštine	Edvard Kardelj (1963–1967) Milentije Popović (1967–1971) Mijalko Todorović (1971–1974)
Predsjednik Skupštine SFRJ	Kiro Gligorov (1974–1978) Dragoslav Marković (1978–1982) Raif Dizdarević (1982–1983) Vojo Srzentić (1983–1984) Dušan Alimpić (1984–1985) Ilaz Kurteshi (1985–1986) Ivo Vrandecić (1986–1987) Marjan Rožič (1987–1988) Dušan Popovski (1988–1989) Slobodan Gligorijević (1989–1992)

p r u Predsjednici NR Bosne i Hercegovine i SR Bosne i Hercegovine
Nazivi funkcija po razdobljima: predsjednik Prezidijuma Narodne skupštine (1945–1953), predsjednik Skupštine (1953–1974) i predsjednik Predsjedništva (1974–1990)
1945–1953.	Vojislav Kecmanović (1943–1946) Đuro Pucar (1946–1948) Vlado Šegrt (1948–1953)
1953–1974.	Đuro Pucar (1953–1963) Ratomir Dugonjić (1963–1967) Džemal Bijedić (1967–1971) Hamdija Pozderac (1971–1974)
1974–1990.	Ratomir Dugonjić (1974–1978) Raif Dizdarević (1978–1982) Branko Mikulić (1982–1983) Milanko Renovica (1983–1985) Munir Mesihović (1985–1987) Mato Andrić (1987–1988) Nikola Filipović (1988–1989) Obrad Piljak (1989–1990) Alija Izetbegović (1990)