Slobodan Praljak

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Bih-usa.svg Ovaj članak nije preveden ili je djelimično preveden.
Ako smatrate da ste sposobni da ga prevedete, kliknite na link uredi i prevedite ga vodeći računa o enciklopedijskom stilu pisanja i pravopisu bosanskog jezika.
Crystal Clear action spellcheck.png Moguće je da ovaj članak ne poštuje standarde Wikipedije na bosanskom jeziku
kao što su upotreba afrikata, pravopis, pisanje riječi u skladu sa standardima, te način pisanja članaka.
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Slobodan Praljak
Biografske informacije
Datum rođenja 2. januar 1945.
Mjesto rođenja Čapljina, Bosna i Hercegovina.
Nacionalnost Hrvat
Karijera
Godine u službi 1991. - 1995.
Čin General bojnik.jpg General bojnik
Ratovi Domovinski rat
Rat u Bosni i Hercegovini
Važnije bitke Odbrana Čapljine
Bošnjačko-hrvatski sukob
Vojska Hrvatska vojska
Hrvatsko vijeće odbrane
Rod vojske Pješadija
Zapovijedao HVO Čapljina

Slobodan Praljak (Čapljina, 2. januara 1945.), bosanskohercegovački i hrvatski general te penzionisani general major Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća odbrane.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Slobodan Praljak je završio tri fakulteta. Godine 1970. diplomirao je kao inženjer elektrotehnike na Fakultetu elektrotehnike u Zagrebu s prosjekom ocjena 4,5. Napisao je svoju tezu o korekciji hromatske slike električnog signala za televizijski rad. Godine 1971. diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, filozofiju i sociologiju. Godine 1972. je diplomirao na Akademiji za pozorište, film i televiziju (danas Akademija dramske umjetnosti) u Zagrebu. Predavao je filozofiju i sociologiju. Tokom sedamdesetih i osamdesetih bio je pozorišni režiser u Zagrebu, Osijeku i Mostaru. Režirao je televizijsku seriju "Blesan i tulipan", tv-drame "Novela od Stanca" i "Sargaško more", dokumentarni film "Smrt psa" (1980.), film "Povratak Katarine Kožul" (1989.) te dokumentarne video radove "Sandžak" i "Duhan" (oba 1990.).

Zajedno s Jadrankom Prlićem, Milivojom Petkovićem, Brunom Stojićem, Valentinom Ćorićem i Berislavom Pušićem, optužen je od strane tužilaštva Haškog suda po tačkama optužnice koje uključuju zločine protiv čovječnosti po Ženevskoj konvenciji kršenja prava ratovanja. Optužnica ih tereti za učešće u udruženom zločinačkom pothvatu koji je počeo 18. novembra 1991. godine osnivanjem Hrvatske zajednice Herceg-Bosna i trajao do marta 1994. godine kada je Washingtonskim sporazumom prekinut Bošnjačko-hrvatski sukob i potpisano osnivanje Federacije Bosne i Hercegovine. U svom prvom iskazu pred Haškim sudom, 6. aprila 2004. godine izjasnio se da po svim tačkama optužnice nije kriv.