Slobodan Praljak
 |
Ovaj članak nije preveden ili je djelimično preveden. Ako smatrate da ste sposobni da ga prevedete, kliknite na link uredi i prevedite ga vodeći računa o enciklopedijskom stilu pisanja i pravopisu bosanskog jezika. |
 |
Moguće je da ovaj članak ne poštuje standarde Wikipedije na bosanskom jeziku kao što su upotreba afrikata, pravopis, pisanje riječi u skladu sa standardima, te način pisanja članaka. |
 |
Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori). Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
| Slobodan Praljak | |
| Biografske informacije | |
|---|---|
| Datum rođenja | 2. januar 1945. |
| Mjesto rođenja | Čapljina, Bosna i Hercegovina. |
| Nacionalnost | Hrvat |
| Karijera | |
| Godine u službi | 1991. - 1995. |
| Čin |  General bojnik |
| Ratovi | Domovinski rat Rat u Bosni i Hercegovini |
| Važnije bitke | Odbrana Čapljine Bošnjačko-hrvatski sukob |
| Vojska | Hrvatska vojska Hrvatsko vijeće odbrane |
| Rod vojske | Pješadija |
| Zapovijedao | HVO Čapljina |
Slobodan Praljak (Čapljina, 2. januara 1945.), bosanskohercegovački i hrvatski general te penzionisani general major Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća odbrane.
Biografija [uredi]
Slobodan Praljak je završio tri fakulteta. Godine 1970. diplomirao je kao inženjer elektrotehnike na Fakultetu elektrotehnike u Zagrebu s prosjekom ocjena 4,5. Napisao je svoju tezu o korekciji hromatske slike električnog signala za televizijski rad. Godine 1971. diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, filozofiju i sociologiju. Godine 1972. je diplomirao na Akademiji za pozorište, film i televiziju (danas Akademija dramske umjetnosti) u Zagrebu. Predavao je filozofiju i sociologiju. Tokom sedamdesetih i osamdesetih bio je pozorišni režiser u Zagrebu, Osijeku i Mostaru. Režirao je televizijsku seriju "Blesan i tulipan", tv-drame "Novela od Stanca" i "Sargaško more", dokumentarni film "Smrt psa" (1980.), film "Povratak Katarine Kožul" (1989.) te dokumentarne video radove "Sandžak" i "Duhan" (oba 1990.).
Zajedno s Jadrankom Prlićem, Milivojom Petkovićem, Brunom Stojićem, Valentinom Ćorićem i Berislavom Pušićem, optužen je od strane tužilaštva Haškog suda po tačkama optužnice koje uključuju zločine protiv čovječnosti po Ženevskoj konvenciji kršenja prava ratovanja. Optužnica ih tereti za učešće u udruženom zločinačkom pothvatu koji je počeo 18. novembra 1991. godine osnivanjem Hrvatske zajednice Herceg-Bosna i trajao do marta 1994. godine kada je Washingtonskim sporazumom prekinut Bošnjačko-hrvatski sukob i potpisano osnivanje Federacije Bosne i Hercegovine. U svom prvom iskazu pred Haškim sudom, 6. aprila 2004. godine izjasnio se da po svim tačkama optužnice nije kriv.
