Žuta groznica

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Žuta groznica
YellowFeverVirus.jpg
A TEM mikrograf na slici virusa žute groznice (uvećanje 234,000X)
Klasifikacija i vanjski resursi
ICD-10 A95.
ICD-9 060
DiseasesDB 14203
MedlinePlus 001365
eMedicine med/2432 emerg/645
MeSH D015004

Erste hilfe.svg Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje u vezi s temama o zdravlju (medicini).

Žuta groznica, historijski poznata kao žuti čovjek ili žuta kuga,[1] akutna je virusna bolest.[2] U većini slučajeva, simptomi uključuju groznicu, zimicu, gubitak apetita, mučninu, bolove u mišićima, naročito u leđima, i glavobolje.[2] Simptomi se obično umire u roku od pet dana.[2] Kod nekih ljudi, nakon umirenja simptoma groznica se ipak vrati, javlja se bol u stomaku i oštećenje jetre počinje da uzrokuje žuta koža.[2] U tom slučaju, rizik od krvarenja i problema s bubrezima također je povećan.[2]

Uzrok i dijagnoza[uredi | uredi izvor]

Bolest je uzrokovana virusom žute groznice i širi se ugrizom ženke komarca.[2] Inficira samo ljude, druge primate i nekoliko vrsta komaraca.[2] U gradovima, primarno je prenose komarci vrste Aedesaegypti.[2] Virus je tip RNA virusa iz roda Flavivirusa.[3][4] Bolest se može teško razlikovati od drugih bolesti, posebno u ranim stadijima.[2] Za potvrdu mogućeg slučaja, potrebno je testiranje uzorka krvi pomoću lančane reakcije polimeraze.[5]

Prevencija, liječenje i prognoza[uredi | uredi izvor]

Sigurno i učinkovito cjepivo protiv žute groznice postoji i neke zemlje zahtijevaju cijepljenja putnika.[2] Drugi napori kako bi se spriječila infekcija uključuju smanjenje populacije komaraca prijenosnika.[2] U područjima gdje je žuta groznica česta, a cijepljenje neuobičajeno, rana dijagnoza slučajeva i cijepljenje velikih dijelova stanovništva je važno kako bi se spriječilo izbijanje zaraze.[2] Kad jednom dođe do zaraze, tretiranje bolesnika je simptomatično bez ikakvih konkretnih mjera učinkovitih protiv virusa.[2] U onih s teškim oboljenjem, smrt se javlja kod otprilike polovice ljudi koji nisu liječeni.[2][6]

Epidemiologija i historija[uredi | uredi izvor]

Žuta groznica uzrokuje 200.000 infekcija i 30.000 smrtnih slučajeva svake godine,[2] a gotovo 90% od toga javlja se u Africi.[5] Gotovo milijardu ljudi živi u području svijeta u kojem je bolest česta.[2] To je uobičajeno u tropskim područjima Južne Amerike i Afrike, ali ne i u Aziji.[7][2] Od 1980-ih, broj slučajeva žute groznice je u porastu[8][2] Vjeruje se da je to zbog toga što su ljudi manje imuni, sve više ih živi u gradovima, učestalije se kreću, te zbog mijenjanja klime.[2] Bolest je nastala u Africi, odakle se proširila na Južnu Ameriku preko trgovine robljem u 17. stoljeću.[1] Od 17. stoljeća, došlo je do nekoliko većih zaraza bolesti u Americi, Africi i Evropi.[1] U 18. i 19. stoljeću, žuta groznica ustanovljena je kao jedna od najopasnijih zaraznih bolesti.[1] Virus žute groznice je bio prvi otkriveni ljudski virus.[5]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c d Oldstone, Michael (2009). Viruses, Plagues, and History: Past, Present and Future. Oxford University Press. str. 102–4. ISBN 9780199758494. 
  2. ^ a b c d e f g h i j k l m n o p q r s "Yellow fever Fact sheet N°100". World Health Organization. maj 2013. Pristupljeno 23. 2. 2014. 
  3. ^ Lindenbach, B. D. (2007). "Flaviviridae: The Viruses and Their Replication". u Knipe, D. M. and P. M. Howley. (eds.). Fields Virology (5th iz.). Philadelphia, PA: Lippincott Williams & Wilkins. str. 1101. ISBN 0-7817606-0-7. 
  4. ^ Sfakianos, Jeffrey; Heymann, Alan Hecht ; consulting editor, Hilary Babcock ; foreword by David (2009). West Nile virus (2nd iz.). New York: Chelsea House. str. 17. ISBN 9781604132540. 
  5. ^ a b c Tolle MA (april 2009). "Mosquito-borne diseases". Curr Probl Pediatr Adolesc Health Care 39 (4): 97–140. PMID 19327647. doi:10.1016/j.cppeds.2009.01.001. 
  6. ^ "Frequently Asked Questions About Yellow Fever". CDC. 21. 8. 2015. Pristupljeno 18. 3. 2016. 
  7. ^ "CDC Yellow Fever". Pristupljeno 12. 12. 2012. 
  8. ^ Barrett AD, Higgs S (2007). "Yellow fever: a disease that has yet to be conquered". Annu. Rev. Entomol. 52: 209–29. PMID 16913829. doi:10.1146/annurev.ento.52.110405.091454.