Idi na sadržaj

907.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa 907)
Godine:

◄◄ | | 903. | 904. | 905. | 906. | 907. | 908. | 909. | 910. | 911. |  | ►►

Decenije:

| 870-e | 880-e | 890-e | 900-e | 910-e | 920-e | 930-e |

Vijekovi:

| 9. vijek | 10. vijek | 11. vijek |

907. u drugim kalendarima
Gregorijanski kalendar907
CMVII
Ab Urbe condita1660
Asirski kalendar5657
Bengalski kalendar314
Berberski kalendar1857
Budistički kalendar1451
Burmanski kalendar269
Bizantijski kalendar6415–6416
Kineski kalendar丙寅(Vatreni Tigar)
3603 ili 3543
     do 
丁卯年 (Vatreni Zec)
3604 ili 3544
Koptski kalendar623–624
Diskordijanski kalendar2073
Etiopijski kalendar899–900
Hebrejski kalendar4667–4668
Hindski kalendari
 - Vikram Samvat963–964
 - Šaka Samvat829–830
 - Kali Juga4008–4009
Holocenski kalendar10907
Iranski kalendar285–286
Islamski kalendar294–295
Julijanski kalendar907
CMVII
Korejski kalendar3240
Minguo kalendar1005 prije Tajvana
民前1005年
Seleukidska era1218/1219 AG
Tajlandski solarni kalendar1449–1450

Godina 907. (CMVII) bila je redovna godina koja počinje u četvrtak u julijanskom kalendaru. Oznaka 907. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

Događaji

[uredi | uredi izvor]

Bizantijsko carstvo

[uredi | uredi izvor]
  • Rusko-bizantijski rat: Varjaški princ Oleg iz Novgoroda predvodi Kijevsku Rusiju u pohodu na Konstantinopol. On opsjeda bizantsku prijestolnicu sa oko 2.000 brodova (zemaljskih čamaca) i osigurava trgovačka prava od tada vodećeg svjetskog trgovinskog centra.

Evropa

[uredi | uredi izvor]
  • 4.–6. juli – Bitka kod Pressburga: Kod „Brezalauspurca“ (vjerovatno današnja Bratislava u Slovačkoj), napredujuću vojsku Istočne Franačke (60.000 ljudi) uništavaju Mađari predvođeni velikim knezom Arpadom. Vojvoda Luitpold i nadbiskup Ditmar I su ubijeni, zajedno sa 19 vojvoda, 2 biskupa i 3 opata. Kraljevina Istočne Franačke gubi kontrolu nad oblasti Panonije.
  • ljeto – Mađari napadaju Bavarsku, uzrokuju velika razaranja, zauzimaju mnoge gradove i, na povratku kući, pobjeđuju bavarsku vojsku kod Lengenfelda. Mađarsko-bavarska granica je postavljena na rijeci Enns [1].

Britanija

[uredi | uredi izvor]
  • Lady Æthelflæd od Mersije pojačava Chester protiv napada Vikinga. Kralj Edvard Stariji osniva opatiju Romsey (Hempšir).

Arapsko carstvo

[uredi | uredi izvor]
  • Emir Isma'il ibn Ahmad umire nakon 15-godišnje vladavine u kojoj je proširio svoje granice na Tabaristan i Horasan. On uspostavlja nezavisnost u cijelom istočnom dijelu svog carstva od svog glavnog grada u Buhari. Ismaila nasljeđuje njegov sin Ahmad Samani kao vladar Samanidskog carstva.
  • U Mongoliji, Yelü Abaoji je izabran za kagana. Uspio je da ujedini kitanska (protomongolska) plemena i proglasio se za cara 916 [2].
  • Period pet dinastija i deset kraljevstava počinje u Kini.
    • 27. februar – Abaoji, vladar (kagan) konfederacije Kitana, proglašava se carem i uspostavlja dinastiju Liao, ubivši većinu drugih kitanskih poglavara. On zauzima teritorije duž kineske sjeverne granice, uključujući dijelove provincija Hebei i Shanxi.
    • 12. maja
      • Kratkotrajno Qi kraljevstvo je osnovao vojskovođa Li Maozhen (princ od Qi-ja). Najmoćniji je u provinciji Shaanxi, u sjeverozapadnoj Kini. Dinastiji Tang dolazi kraj nakon 289 godina kada je car Ai bio prisiljen da abdicira od strane kancelara Zhu Quanzhonga.
      • Kratkotrajno kraljevstvo Wu osnovao je Yang Wo (princ od Hongnonga) u Jiangduu (južna centralna Kina). On odbija da prizna vladavinu Zhu Quanzhonga [3].
    • 1. juni – Zhu Quanzhong (Zhu Wen) uzurpira tron i proglašava se prvim carem kasnog Lianga. Kinu kontrolišu uzastopna kratkotrajna kraljevstva (do 960. godine).
    • 8. juni – Kraljevstvo Chu je osnovao vojskovođa Ma Yin (Princ od Chua) u Čangši. Današnje provincije Hunan i Guangxi (južna Kina) su pod njegovom kontrolom [4].
    • 3. novembar – Bivšu Shu kraljevinu je osnovao vojskovođa Vang Jian (princ od Šua) u Čengduu. Najmoćniji je u provinciji Sečuan, u jugozapadnoj Kini.
    • 1. decembar – Kraljevstvo Wuyue osnovao je vojskovođa Qian Liu u Hangzhouu. On se proglašava kraljem, njegova moć je usredsređena u provinciji Jiangsu (Istočna Kina).

907. u temama

[uredi | uredi izvor]

Religija

[uredi | uredi izvor]
  • 1. februar – Nikola I Mystikos je svrgnut sa mjesta patrijarha Konstantinopola, (svađajući se sa bizantijskim carem Leom VI), a zamijenjen je Eutimijem I Sinkelom. Bizantijski car Leo VI Mudri ženi se četvrti put krunisanom Zoom Karbonopsinom, što je izazvalo sukob sa konstantinopolskim patrijarhom Nikolom Mistikom i Aretom od Patre, arhiepiskopom Cezareje. Nikola odbija priznati brak i legitimitet djeteta. Zatvara caru vrata Aja Sofije. Optužen za saučesništvo u zavjeri Andronika Dukasa, mora odstupiti sa položaja. Zamjenjuje ga monah Eutimije. Brak je potom legitimisan [5].
  • 26. novembar – Rudesind, galicijski biskup († 977.)
  • Berta od Švapske, franačka kraljica (približan datum)
  • Parantaka I, vladar kraljevstva Čola (Indija)
  • Robert od Vermandoisa, franački plemić (približan datum)
  • Wenceslaus I, vojvoda od Češke (približan datum)
  • 2. maj – Boris I, vladar (knez) bugarskog carstva
  • 4. juli
    • Dietmar I, nadbiskup Salzburga
    • Luitpold, markgrof Bavarske
  • Alan I, vojvoda ('kralj') od Bretanje
  • Árpád, veliki knez Mađara (približan datum)
  • Herbert I, franački plemić
  • Isma'il ibn Ahmad, emir Samanidskog carstva
  • Radelchis II, langobardski princ
  • Rudesind I, biskup Dumija (Španija)

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. Aventius, Johannes. Annalium Boiorum Libri Septem, 1554 pp. 481-482 (in Latin). Retrieved 2015-06-26.
  2. Pierre Marsone Histoire de l’Extrême-Orient prémoderne, p. 388-392, Annuaire de l'École pratique des hautes études
  3. Mote, F.W. (1999). Imperial China 900–1800. Harvard University Press. p. 14.
  4. New History of the Five Dynasties, vol. 66 "新五代史 考 世家 附錄".
  5. Louis Bréhier, Vie et mort de Byzance, Paris, Albin Michel, 1946, 596 p.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]