Aja Sofija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Aja Sofija

Aja Sofija (grč.: Ἁγία Σοφία, romanizirano: Hagía Sophía; lat.: Sancta Sophia, osmanlijski turski: آياصوفيۀ كبير جامع شريفى, tur.: Ayasofya-i Kebir Cami-i Şerifi, bos.: sveta mudrost) je kasnoantička bogomolja, koju su dizajnirali u to vrijeme poznati grčki matematičar Antemije iz Trala i arhitekta Izidor iz Mileta.[1] Bila je najveća crkva[2] u Bizantijskom Carstvu, prijašnjem Istočnom Rimskom Carstvu, te središte istočne pravoslavne crkve u kojoj su se krunisali bizantijski carevi. Sagrađena je za vrijeme vladavine cara Justinijana I u Carigradu i jedno je od najvećih graditeljskih dostignuća tog vremena. Prva crkva na tom mjestu, koju je započeo car Konstantin, bila je razrušena tokom Nika pobune 532. godine, kada je Justinijan zamalo izgubio prijestolje. Ali on nastavlja s gradnjom na istom mjestu. Ponovno je izgrađena za samo pet godina (537.)[3][4] i odmah je dostigla svjetsku slavu. Nakon osmanlijske pobjede 1453. crkva je pretvorena u džamiju, a izvana su izgrađena četiri minareta. Mozaici koji su postojali u crkvi su prekrečeni. Aja Sofija je prva kupola na pandantivima, koja je bila izgrađena do tog razmjera, pa je zato od velikog značenja za sve bizantske građevine, kao i kasnije one na zapadu. Aja Sofija je 1935. godine pretvorena u muzej.[1] Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan je 10. jula 2020. godine reklasifikovao Aja Sofiju kao džamiju, a u petak 24. jula 2020. je zakazana prva molitva.

Presjek originalne arhitekture Aja Sofije

Aja Sofija u brojkama[uredi | uredi izvor]

Na njenoj izgradnji radilo je preko 10000 radnika pet godina (532-537). Njena unjutrašnjost je 70 x 75 metara. Četiri ogromna stuba nose kupolu prečnika 32 metra na visini od 65 metara.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b "History of Hagia Sophia". hagiasophiaturkey.com. Pristupljeno 22. 4. 2021.
  2. ^ "Aja Sofija - muzej ili džamija". Al Jazeera Balkans. 21. 12. 2013. Pristupljeno 5. 7. 2018.
  3. ^ "Arheološki portal - Arheologija i legende: Aja Sofija". arheon.org (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 15. 12. 2015. Pristupljeno 5. 7. 2018.
  4. ^ "Hagia Sophia | History, Facts, & Significance". Encyclopedia Britannica (jezik: engleski). Pristupljeno 5. 7. 2018.