Aja Sofija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Aja Sofija

Aja Sofija (Sveta Sofija) je bila najveća crkva[1] u bizantskom carstvu, prijašnjem Istočnom Rimskom Carstvu. Sagrađena u doba cara Justinijana u Carigradu. Aja Sofija je jedno od najvećih graditeljskih dostignuća tog vremena. Prva crkva na tom mjestu, koju je započeo car Konstantin, bila je razrušena usred pobune 532. godine, kada je Justinijan zamalo izgubio prijestolje. Ali on nastavlja s gradnjom na istom mjestu. Ponovno je izgrađena za samo pet godina (537.)[2][3] i odmah je dostigla svjetsku slavu. Gradili su je Antemije iz Trala i Izidor iz Mileta. Nakon osmanlijske pobjede 1453. crkva je pretvorena u džamiju, a izvana su izgrađena četiri minareta. Mozaici koji su postojali u crkvi su prekrečeni. Aja Sofija je prva kupola na pandantivima, koja je bila izgrađena do tog razmjera, pa je zato od velikog značenja za sve bizantske građevine, kao i kasnije one na zapadu. Aja Sofija je 1935. godine pretvorena u muzej.

Presjek originalne arhitekture Aja Sofije

Aja Sofija u brojkama[uredi | uredi izvor]

Na njenoj izgradnji radilo je preko 10000 radnika pet godina (532-537). Njena unjutrašnjost je 70 x 75 metara. Četiri ogromna stuba nose kupolu prečnika 32 metra na visini od 65 metara.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Aja Sofija - muzej ili džamija". Al Jazeera Balkans (jezik: bosanski). 2013-12-21. Pristupljeno 2018-07-05. 
  2. ^ "Arheološki portal - Arheologija i legende: Aja Sofija". arheon.org (jezik: en-US). Pristupljeno 2018-07-05. 
  3. ^ "Hagia Sophia | History, Facts, & Significance". Encyclopedia Britannica (jezik: engleski). Pristupljeno 2018-07-05.