Idi na sadržaj

Agnosticizam

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Agnosticizam (od grč. ἀγνωστός = nespoznatljiv) je filozofsko, idealističko učenje, koje poriče mogućnost spoznaje objektivno postojećeg svijeta. To je stav ili uvjerenje da je postojanje Boga, božanskog ili natprirodnog ili nepoznato u principu ili nepoznato u stvarnosti.[1][2][3] Također može značiti apatiju prema takvom religijskom uvjerenju i odnositi se na lična ograničenja, a ne na svjetonazor.[2][4][5] Druga definicija je stav da "ljudski razum nije sposoban pružiti dovoljno racionalnih osnova da opravda ili vjerovanje da Bog postoji ili vjerovanje da Bog ne postoji."[6]

Agnosticizam za razliku od ateizma ne kaže da Boga ili Smisla nema, već da on možda i postoji, ali ga na ovom stepenu razvoja ne možemo dokučiti. Agnosticizam je negdje na pola puta između deizma i ateizma: s jedne strane nije opterećen vjerskim dogmama, a s druge strane nije ograničen isključivošću ateizma pošto dopušta mogućnost da ipak postoji neki viši entitet nego što je to čovjek. Zbog gore navedenoga smatra se glavnim takmacem deizma i ateizma.

Pojam uveo je engleski biolog Thomas Henry Huxley rekao je da je prvobitno skovao riječ agnostik 1869. "kako bi označio ljude koji, poput [njega], priznaju da su beznadežno neupućeni u raznim pitanjima [uključujući i pitanje Božjeg postojanja], o kojima metafizičari i teolozi, i ortodoksni i heterodoksni, dogmatiziraju s najvećim povjerenjem."[5] Raniji mislioci pisali su djela koja su promovirala agnostička gledišta, poput Sanjaya Belatthiputte, indijskog filozofa iz 5. stoljeća p. n. e. koji je izražavao agnosticizam o bilo kakvom zagrobnom životu;[7][8][9] i Protagore, grčkog filozofa iz 5. stoljeća p. n. e. koji je izražavao agnosticizam o postojanju "bogova".[10][11][12] Pojam je kasnije poprimio značenje "nemoguće spoznaje". Spoznati se mogu samo podaci neposrednog iskustva ali ne i metafizička stvarnost (npr. bitak stvari, besmrtnost duše, moralni zakoni, opstojnost Božija...). Pojam je sličan ali i različit od skepticizama, naime agnosticizam je više "odustajanje od" nego negacija mogućnosti spoznaje, kao kod skepticizma.

Predstavnici

[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ↑ Hepburn, Ronald W. (2005) [1967]. "Agnosticism". u Donald M. Borchert (ured.). The Encyclopedia of Philosophy. 1 (2nd izd.). MacMillan Reference USA (Gale). str. 92. ISBN 0-02-865780-2. U najopštijoj upotrebi termina, agnosticizam je stav da ne znamo da li postoji Bog ili ne. (str, 56. u izdanju iz 1967).
  2. 1 2 "agnostic, agnosticism". OED Online, 3rd ed. Oxford University Press. septembar 2012. agnostik. : imenica]. :# Osoba koja vjeruje da se ništa ne zna niti se može znati o nematerijalnim stvarima, posebno o postojanju ili prirodi Boga. :# U proširenoj upotrebi: osoba koja nije uvjerena ili posvećena određenom gledištu; skeptik. Također: osoba neodređene ideologije ili uvjerenja; onaj koji se dvoumi. : B. pridjev. :# Odnosi se na uvjerenje da je postojanje bilo čega izvan i iza materijalnih pojava nepoznato i (koliko se može procijeniti) nepoznato. Također: pridržavanje ovog uvjerenja. :# a. U proširenoj upotrebi: nije posvećen ili uvjeren u određeno gledište; skeptičan. Također: politički ili ideološki nesvrstan; nestranački, dvosmislen. (Izvorni "Bog" bio je plemenska do ranija kasta kroz drevne priče koje su se prenosile kroz vijekove). agnosticizam imenica Doktrina ili načela agnostika u vezi s postojanjem bilo čega izvan i iza materijalnih pojava ili sa znanjem o Prvom uzroku ili Bogu.
  3. ↑ Draper, Paul (2022), "Atheism and Agnosticism", u Zalta, Edward N. (ured.), The Stanford Encyclopedia of Philosophy (Summer 2022 izd.), Metaphysics Research Lab, Stanford University, pristupljeno 30. 5. 2024"Kada se koristi u ovom epistemološkom smislu, termin "agnosticizam" se vrlo prirodno može proširiti izvan pitanja šta je ili šta se može znati, kako bi obuhvatio veliku porodicu stavova, ovisno o tome o kakvom se "pozitivnom epistemičkom statusu" radi. Na primjer, mogao bi se poistovjetiti s bilo kojim od sljedećih stavova: da ni teističko ni ateističko vjerovanje nije opravdano, da ni teističko ni ateističko vjerovanje nije racionalno potrebno, da nijedno vjerovanje nije racionalno dozvoljeno, da nijedno nema opravdanje, da nijedno nije razumno ili da nijedno nije vjerovatno."
  4. ↑ Poidevin, Robin (2010). Agnosticism: A Very Short Introduction. Oxford University Press. ISBN 978-0-19-957526-8. Izgleda da to predstavlja nedostatak vjerovanja ili predanosti, neodlučnost, neangažman.
  5. 1 2 Draper, Paul (2. 8. 2017). "Stanford Encyclopedia of Philosophy". Pristupljeno 23. 5. 2024. Termine „agnostik“ i „agnosticizam“ skovao je krajem devetnaestog stoljeća engleski biolog T. H. Huxley. Rekao je da je on prvobitno izmislio riječ „agnostik“ kako bi označio ljude koji, poput [njegovog], priznaju da su beznadežno neupućeni u raznim pitanjima [uključujući, naravno, i pitanje Božjeg postojanja], o kojima metafizičari i teolozi, i ortodoksni i heterodoksni, dogmatiziraju s najvećim povjerenjem. (1884)
  6. ↑ Rowe, William L. (1998). "Agnosticism". u Edward Craig (ured.). Routledge Encyclopedia of Philosophy. Taylor & Francis. ISBN 978-0-415-07310-3. U popularnom smislu, agnostik je neko ko niti vjeruje niti ne vjeruje u Boga, dok ateista ne vjeruje u Boga. Međutim, u strogom smislu, agnosticizam je stav da ljudski razum nije u stanju da pruži dovoljno racionalnih osnova da opravda ili vjerovanje da Bog postoji ili vjerovanje da Bog ne postoji. Ukoliko se smatra da su naša vjerovanja racionalna samo ako su dovoljno podržana ljudskim razumom, osoba koja prihvata filozofski stav agnosticizma smatrat će da ni vjerovanje da Bog postoji ni vjerovanje da Bog ne postoji nije racionalno.
  7. ↑ "Samaññaphala Sutta: The Fruits of the Contemplative Life". Digha Nikaya. Prevod: Bhikkhu, Thanissaro. 1997. Arhivirano s originala, 9. 2. 2014. Ako me pitate da li postoji drugi svijet (nakon smrti), ... Ne mislim tako. Ne razmišljam na taj način. Ne mislim drugačije. Ne mislim da ne. Ne mislim da ne, ne.
  8. ↑ Bhaskar (1972).
  9. ↑ Lloyd Ridgeon (13. 3. 2003). Major World Religions: From Their Origins To The Present. Taylor & Francis. str. 63–. ISBN 978-0-203-42313-4.
  10. ↑ The Internet Encyclopedia of Philosophy – Protagoras (c. 490 – c. 420 BCE). Arhivirano s originala, 10. 2. 2014. Pristupljeno 22. 7. 2013. Iako su pobožni možda željeli tražiti od bogova apsolutno moralno vodstvo u relativističkom univerzumu sofističkog prosvjetiteljstva, tu sigurnost su također doveli u pitanje filozofski i sofistički mislioci, koji su ukazivali na apsurdnost i nemoralnost konvencionalnih epskih prikaza bogova. Protagorin prozni traktat o bogovima počinjao je riječima: "Što se tiče bogova, nemam načina da saznam postoje li ili ne, niti kakvi su. Mnoge stvari sprječavaju znanje, uključujući nejasnoću teme i kratkoću ljudskog života."
  11. ↑ Patri, Umesh and Prativa Devi (februar 1990). "Progress of Atheism in India: A Historical Perspective". Atheist Centre 1940–1990 Golden Jubilee. Arhivirano s originala, 25. 9. 2013. Pristupljeno 29. 6. 2014.
  12. ↑ Trevor Treharne (2012). How to Prove God Does Not Exist: The Complete Guide to Validating Atheism. Universal-Publishers. str. 34 ff. ISBN 978-1-61233-118-8.


Nedovršeni članak Agnosticizam koji govori o filozofiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Agnosticizam&oldid=3811560"