Agnosticizam

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Agnosticizam (od grč. ἀγνωστός = nespoznatljiv) je filozofsko, idealističko učenje, koje poriče mogućnost spoznaje objektivno postojećeg svijeta.

Agnosticizam za razliku od ateizma ne kaže da Boga ili Smisla nema, već da on možda i postoji, ali ga na ovom stepenu razvoja ne možemo dokučiti. Agnosticizam je negdje na pola puta između deizma i ateizma: s jedne strane nije opterećen vjerskim dogmama, a s druge strane nije ograničen isključivošću ateizma pošto dopušta mogućnost da ipak postoji neki viši entitet nego što je to čovjek. Zbog gore navedenoga smatra se glavnim takmacem deizma i ateizma.

Pojam je uveo Thomas Henry Huxley 1869. u značenju "ne znati ništa" o nekom nerješivom problemu. Pojam je kasnije poprimio značenje "nemoguće spoznaje". Spoznati se mogu samo podaci neposrednog iskustva ali ne i metafizička stvarnost (npr. bitak stvari, besmrtnost duše, moralni zakoni, opstojnost Božija...). Pojam je sličan ali i različit od skepticizama, naime agnosticizam je više "odustajanje od" nego negacija mogućnosti spoznaje, kao kod skepticizma.

Predstavnici[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]


Nedovršeni članak Agnosticizam koji govori o filozofiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.