Aida Buturović

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Aida Buturović (25. decembar 1959. – 25. august 1992.) je bila istaknuta bibliotekarka u Nacionalnoj biblioteci u sarajevskoj Vijećnici.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Aida Buturović je rođena 1959. godine u Sarajevu. Rat u Bosni i Hercegovini je dočekala radeći kao bibliotekarka zadužena za međunarodnu razmjenu u Nacionalnoj biliblioteci u Sarajevu, a simultano je radila i na doktorskoj disertaciji na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, odsjek za Opštu književnost i filozofiju.

U noći sa 25. na 26. august 1992. godine, Vijećnica je zapaljena. Procjenjuje se da je u požaru izgorjelo oko 90% knjižnog fonda i dokumenata koji svjedoče o historiji Bosne i Hercegovine. Zajedno sa kolegama i građanima Aida je pokušala spasiti neke od rijetkih primjeraka rukopisa iz knjižnog fonda.[1] Pri povratku kući, pogođena je gelerom.

Andras Riedlmayer, bibliotekar sa Harvarda, je 1994. godine inicirao projekat pod nazivom Manuscript Ingathering Project s ciljem prikupljanja mikrofilmova na kojima se nalaze rukopisi izgorjeli u Vijećnici tokom požara, u čemu je znatno pomogla i Aidina sestra, Amila Buturović. Jednom prilikom Riedelmayer je izjavio "Ljudi me ponekad pitaju zašto se toliko brinem oko knjiga kad je toliko ljudi ubijeno. Moj odgovor je da ukažem na slučaj Aide Buturović jer su sudbine knjiga i ljudi neraskidive."[2]

Vidi takode[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Ivić, Gorica (2021). 100 žena - 100 ulica po ženama. Sarajevo - Bijeljina - Tuzla: Forum ZFD - Fondacija "Lara" Bijeljina - Udruženje "HO HORIZONTI" Tuzla. str. 17. ISBN 978-9926-8431-1-3.
  2. ^ Da se ne zaboravi: Aida Buturović poginula je spašavajući knjige iz zapaljene Vijećnice