Amfiteatar

Rimski amfiteatar u francuskom gradu Arlesu

Amfiteatar je naziv za rimske javne građevine iz klasičnog perioda namijenjene gladijatorskim borbama i drugim oblicima, često krvoločne zabave. Najpoznatiji amfiteatri su rimski Koloseum, pulska Arena, veronska Arena te amfiteatri u Nimesu i Arlesu, u Francuskoj.

Antički rimski amfiteatri bili su glavna javna mjesta, kružnog ili ovalnog plana, sa nizovima za sjedenje po obodu. Korišteni su za događaje kao što su gladijatorske borbe, lov na životinje i pogubljenja. Oko 230 rimskih amfiteatara pronađeno je širom područja Rimskog Carstva. Njihov tipičan oblik, funkcije i naziv razlikuju ih od rimskih pozorišta koja su manje-više polukružnog oblika.

Najraniji rimski amfiteatri datiraju iz sredine prvog vijeka prije nove ere, ali većina je izgrađena u vrijeme Augustovog perioda (27. p. n. e. – 14. n. e.) i nadalje. Carski amfiteatri su građeni širom Rimskog Carstva; najveći je mogao da primi 40.000–60.000 gledalaca. Najsloženije su bile višespratne, arkadne fasade i bile su detaljno ukrašene mermerom, štukaturama i kipovima. Najpoznatiji antički amfiteatar je Koloseum u Rimu, koji se tačnije naziva Flavijev amfiteatar (Amphitheatrum Flavium), po dinastiji Flavijevaca koja ga je dala izgraditi. Nakon završetka gladijatorskih igara u 5. vijeku i sceniranih lova na životinje u 6. vijeku, većina amfiteatara je propala. Njihovi materijali su minirani ili reciklirani. Neki su srušeni, a drugi pretvoreni u utvrđenja. Nekoliko je nastavilo kao zgodna otvorena mjesta za sastanke; u nekima od njih su bile smještene crkve.

Iako se danas ne čini tako, Rimljani su amfiteatre gradili u velikom broju svojih gradova pa gotovo u svakom italijanskom gradu možemo naći ostatke rimskih amfiteatara. Na području Balkana, amfiteatri se nalaze u Puli, u Saloni, u Burnumu kraj Knina i drugim mjestima.

Također pogledajte

• Stadion

Reference

Nedovršeni članak Amfiteatar koji govori o historiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.