Dojenje

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Beba pri dojenju

Dojenje je proces u kojem žena hrani novorođenče ili bebu mlijekom iz svojih grudi. Tek rođene bebe odmah u samom početku imaju refleks sisanja i gutanja.

Mehanizam nastanka mlijeka[uredi | uredi izvor]

Već prije same trudnoće započinje prprema organizma trudnice na proces dojenja. Kod većine trudnica na samom početku trudnoće dolazi do povećanja grudi, širenja mliječnih žlijezda što je najčešće praćeno bolnošću na dodir i osjećajem nelagode kod trudnica. Mammilae odnosno bradavice postaju tamnije, a areole se šire. U posljednjim mjesecima trudnoće u grudima majki se stvara takozvano predmlijeko. Izgled i količina mlijeka se mijenja u prvom mjesecu. Prvih nekoliko dana je gusto i žuto - bogato bjelančevinama. To mlijeko se naziva kolostrum. Poslije njega slijedi prijelazno mlijeko tokom dvije sedmice, a potom zrelo mlijeko krajem prvog mjeseca. U punoj laktaciji žena može "proizvesti" dnevno od oko 800 ml, pa do 1000 ml, najviše 1200 ml mlijeka.

Međutim, unatoč tome što su tokom trudnoće prisutni svi hormoni potrebni za laktaciju, a mliječne žlijezde potpuno razvijene, u trudnoći ne dolazi do laktacije. Razlog za to su visoke koncentracije hormona estrogena i progesterona, koji sprječavaju učinak prolaktina na žljezdano tkivo dojke. Prolaktin je polipeptidni hormon kojeg luči hipofiza i koji učestvuje u nizu biohemijskih događanja u trudnoći,a također je najvažniji hormon za biosintezu mlijeka. On omogućava sintezu primarnog proteina - kazeina, neophodnog za produkciju mlijeka . Maksimalna vrijednost prolaktina u organizmu je u trudnoći,a iznosi oko 6000 ng/ml. Izlaskom placente dolazi do naglog sniženja koncentracije estrogena i progesterona te počinje neometano laktogeno djelovanje prolaktina. Laktacija počinje dva do tri dana nakon poroda. Ako žena ne doji, traje najmanje sedam dana, a nivo prolaktina u tom slučaju pada na normalu za oko dvije do tri sedmice. Prolaktin na kraju trudnoće ima gotovo deset puta veću koncentaciju nego prije same trudnoće. Ipak, pored prolaktina, za laktaciju su neophodni i drugi hormoni, kao što su inzulin, progesteron, estrogeni kortizol. Humani placentarni laktogen također ima laktogeno djelovanje.

Podražaj za produkciju prolaktina je dojenje. Dojenjem se nervni podražaji prenose u hipotalamus, gdje se smanjuje produkcija dopamina, koji ima ulogu kočenja lučenja prolaktina. Koncentracija prolaktina postaje normalna tri do četiri mjeseca po porodu, ali se dojenjem održava laktacija jer dojenje stimulira lučenje i oksitocina, hormona koji potiče kontrakciju glatkih mišića u dojkama te tako pomaže istiskivanju mlijeka pri dojenju. Zahvaljujući ovim mehanizmima, količina novostvorenog mlijeka u dojkama je ekvivalentan podojenom mlijeku. Ako se dojka ne prazni, sekrecija mlijeka počinje opadati već nakon 48 sati.

Ishrana dojilje[uredi | uredi izvor]

Prema preporukama američkog National Research Councila dojilja treba dodatnih 500 kcal za stvaranje mlijeka. Također treba u prosjeku 50% više kalcijuma, željeza i folne kiseline, a 10 do 25% više proteina, magnezijuma, joda, cinka, selena, vitamina C i vitamina E, B-1 i B-2 u odnosu na potrebe žena koje nisu trudne. Također, u vrijeme dojenja povećana je potreba za tečnošću.

Važnost dojenja[uredi | uredi izvor]

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO),American Academy of Pediatrics (AAP) i mnoge druge zdravstene organizacije preporučuju dojenje. Majčino mlijeko je prirodna prehrana svakog novorođenčeta i dojenčeta. Dojenjem se djetetu osigurava ne samo hrana nego i toplina, zaštita. Prirodna prehrana utiče na zdravlje djeteta,jer predstavlja optimalnu hranu koja je nabolje probavljiva i utiče na sazrijevanje djetetovog probavnog trakta, štiti novorođenče od infekcije, spriječava razvoj alergijskih bolesti, dijete preko mlijeka dobija antitijela majke čime se jača otpornost, Dojenjem se između majke i djeteta uspostavlja čvrsta emotivna veza.

Isključivo dojenje[uredi | uredi izvor]

Isključivo dojenje tokom prvih šest mjeseci djetotovog života preporuka je Svjetske Zdravstvene Organizacije ali i drugih organizacija koje se bave pitanjima zdravlja najmlađih. [1] Termin isključivo dojenje znači prehranu djeteta isključivo majčinim mlijekom tokom prvih šest mjeseci života djeteta, bez ikakve druge dodatne hrane ili tekućine, sa izuzetkom vitaminskih kapi ili lijekova. Istraživanja pokazuju da dojena djeca manje obolijevaju od gastroenterokolitisa, ekcema, pretilosti, hipokalcijemije i hipermatrijemije. Također, prema podacima UNICEF-a "isključivo dojenje” u prvih šest mjeseci života može smanjiti smrtnost do pete godine na 13 posto u zemljama u razvoju, te može smanjiti broj smrti uzrokovanih akutnom respiratornom infekcijom i dijarejom, što su inače dva glavna uzroka smrti novorođenčadi, kao i ostalih infektivnih bolesti.[2]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ [1]– Svjetska Zdravstvena organizacija o dojenju
  2. ^ [2]– Isključivo dojenje