Eksperimentalna psihologija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Eksperimentalna psihologija, dio psihologije koji znanstvene spoznaje temelji na eksperimentu kojim se točnije od svih drugih znanstvenih postupaka mogu odrediti uzročno-posljedični odnosi među proučavanim pojavama, što je glavni cilj znanstvene spoznaje. Primjena eksperimenta u psihologiji omogućila je brz razvoj te znanosti ne samo u teorijskome nego i u primijenjenim područjima, jer eksperiment podrazumijeva korištenje kvantitativnih metoda i tehnika kao i upotrebu statističkih postupaka u obradbi rezultata. Psihologija je eksperiment preuzela iz prirodnih znanosti, ali ga je morala prilagoditi svojemu predmetu istraživanja i razviti veći broj prikladnih oblika eksperimentalnog istraživanja. Primjena eksperimenta u psihologiji ograničena je zbog problema etičke naravi.[1]

Počeci eksperimentalne psihologije sežu u sredinu XIX. st. primjenom laboratorijskih metoda fiziologije na ispitivanje mišićnog osjeta (Weber, 1846) i mjerenje jednostavnih stanja svijesti (Fechner, 1860). Drži se da je eksperimentalna psihologija utemeljena osnivanjem prvoga psihološkog laboratorija Wilhelma Wundta 1879. u Leipzigu. Najprije se zvala fiziološka psihologija, jer je fiziološkim metodama istraživala osjetilne organe, vrijeme reakcije i asocijacije. Prenesena u Ameriku, obogaćena je novim metodama i obuhvaća sve kompleksnije procese ponašanja i reagiranja. Razvija se gotovo istovremeno, eksperimentalno istraživanje procesa učenja (Ebbinghaus, 1885) i neurologija u proučavanju promjena u živčanim stanicama, uzbuđenja u živčanom sustavu i sl. Savremena eksperimentalna psihologija obuhvaća čitavu problematiku psihologije: senzorne procese, procese učenja, misaone, osjetilne i socijalne procese.[2]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Kragić, Bruno (glavni urednik). "Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje". enciklopedija.hr. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža. ISBN 978-953-268-038-6. Pristupljeno 24. 1. 2023.
  2. ^ Kragić, Bruno (glavni urednik). "Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje". Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža. ISBN 978-953-268-038-6. Pristupljeno 24. 1. 2023.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]