Elektronska mikroskopija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Preferences-system.svg Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.

Elektronski mikroskop je uređaj koji pomoću snopa visokoenergetskih elektrona (i popratne elektronike, vakuumske, računarske i druge opreme...) daje ljudskom oku prepoznatljivu slikovnu informaciju o strukturi objekata vrlo malih razmjera. Dobivena informacija registruje se u obliku "slike" s povećanjem od nekoliko desetina do nekoliko desetina miliona puta. Promatrani "objekt" može biti kristalna ili amorfna faza nekog neorganskog materijala, ili uzorak organskog tkiva. Moć razdvajanja mikroskopa je funkcija talasne dužine upotrijebljene svjetlosti i ograničena je njenom vrijednošću. Mogućnost povećanja moći razdvajanja mikroskopa, realizovala se poslije otkrića talasnog svojstva elektrona. Ubrzani elektroni se ponašaju kao snop talasa, kojima je svojstvana refleksija, refrakcija i difrakcija. To svojstvo elektrona iskorišteno je za konstrukciju elektronskog mikroskopa. Ako slobodni elektroni prolaze ubrzavajući potencijal od 50 kV ili 100 kV, njihova talasna dužina biće 5 i 4 pm. Sa takvim talasnim dužinama, koje su mnogo puta manje od talasnih dužina vidljive svjetlosti, elektronski mikroskop može postići razdvanjanje oko 105 puta veće od optičkog mikroskopa.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: