Elektronski mikroskop

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Elektronski mikroskop jest uređaj koji pomoću snopa visokoenergetskih elektrona (i popratne elektronike, vakuumske, računarske i druge opreme.) daje ljudskom oku prepoznatljivu slikovnu informaciju o strukturi objekata vrlo malih razmjera. Dobijena informacija registrira se u obliku "slike" s povećanjem od nekoliko desetaka do nekoliko desetaka miliona puta. Posmatrani "objekt" može biti kristalna ili amorfna faza nekog neorganskog materijala ili uzorak organskog tkiva.

Moć razdvajanja mikroskopa jest funkcija talasne dužine upotrijebljene svjetlosti i ograničena je njenom vrijednošću. Mogućnost povećanja moći razdvajanja mikroskopa realizirala se nakon otkrića talasnog svojstva elektrona. Ubrzani elektroni ponašaju se kao snop talasa, kojima su svojstvene refleksija, refrakcija i difrakcija. To svojstvo elektrona iskorišteno je za konstrukciju elektronskog mikroskopa.

Ako slobodni elektroni prolaze ubrzavajući potencijal od 50 kV ili 100 kV, njihova talasna dužina bit će 5 i 4 pm. S takvim talasnim dužinama, koje su mnogo puta manje od talasnih dužina vidljive svjetlosti, elektronski mikroskop može postići razdvajanje približno 105 puta veće od razdvajanja koje postiže optički mikroskop.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]