Eufemizam

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Eufemizam (grč. εὐφημıσμός: ublaživanje), riječ, izraz ili (u retorici) stilska figura koja nastaje kada se umjesto pravog izraza za nešto neugodno, nepristojno, loše, nepovoljno ili zlokobno upotrijebi koja druga riječ ili izraz, čak i posve suprotna značenja, kojima je funkcija da ublaže i/ili uljepšaju pojavu o kojoj je riječ, odn. da riječ ili izraz učine manje izravnim, manje neugodnim ili manje uvrjedljivim. Tako se npr. umjesto umrijeti kaže preminuti, otići/preseliti se na drugi svijet, poći Bogu na istinu i sl. Eufemizmi se upotrebljavaju i onda kada se želi izbjeći riječ ili izraz kojima se (posebno u društvu) označuje kakav tabu ili umjesto riječi i izraza koji se smatraju vulgarnima, npr. stražnjica, nježnik, imati ljubavnu avanturu i sl. Kada je riječ o eufemizmu u kojem se radi ublaživanja rabe riječi i izrazi suprotna značenja, obično se govori o antifrazi. Tako su npr. Grci Crno more, koje je zbog čestih i žestokih oluja bilo izrazito negostoljubivo, nazivali Gostoljubivim morem (grč. Πόντος εὔξεıνος).[1]

Primjeri[uredi | uredi izvor]

U svakodnevnom govoru:

  • Malo je veseo. (pijan je)
  • Uvijek obilazi istinu. (laže)

Posebno su česti eufemizmi za smrt:

  • On nas je zauvijek napustio.
  • Otišao u vječna lovišta.
  • Otišao na onaj svijet.
  • Izdahnuo je.
  • Usnuo je vječan san.
  • Otišao je na bolje mjesto.
  • Nema ga više.

Eufemizmi u poeziji[uredi | uredi izvor]

A njega nema, i nema, i nema,
I nema ga više...

Ipak ima izvjestan red, neki:
jest bijedno živjeti i trudno
čovjeku na ovoj zemlji,
al konačno dođe svakom njegovo
dobro popodne.

Disfemizam[uredi | uredi izvor]

Disfemizam (grč. dys = ne, pheme = govor) ili kakofemizam (grč. kakós = loš) namjerno je korištenje ružnijeg, oštrijeg izraza ili riječi umjesto normalnog ili eufemizma.

  • On je hrana crvima. (umjesto nekog od navedenih eufemizama ili neutralne obavijesti o smrti)

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Kragić, Bruno (glavni urednik). "Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje". Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža. ISBN 978-953-268-038-6. Pristupljeno 24. 1. 2023.