Formoski jezici
{{{ime}}} {{{izvorno_ime}}} | |
---|---|
Jezička porodica |
|
Jezički kod | |
ISO 639-5 | fox |
Također pogledajte: Jezik | Jezičke porodice | Spisak jezika |
Formoški jezici su jezici autohtonih naroda Tajvana, koji su svi austronezijski . Tajvanski autohtoni narodi, koje je vlada priznala, čine oko 2,3% stanovništva ostrva. Međutim, samo 35% govori svoj jezik predaka zbog vjekovne promjene jezika .[1] Od približno 26 jezika tajvanskih autohtonih naroda, najmanje deset je izumrlo, još četiri (možda pet) umiru,[2][3] a svi ostali su u određenoj mjeri ugroženi.
Tajvanski domorodački jezici imaju veliki značaj u povijesnoj lingvistici, jer je Tajvan, najvjerovatnije, mjesto porijekla cijele austronezijske jezičke porodice. Prema lingvistu Robertu Blustu, formoški jezici čine devet od deset glavnih grana porodice,[4] dok jedna preostala glavna grana sadrži gotovo 1.200 malajsko-polinezijskih jezika pronađenih izvan Tajvana.[5] Iako se neki drugi lingvisti ne slažu s nekim detaljima Blustove analize, široki se konsenzus složio oko zaključka da austronezijski jezici potječu iz Tajvana, a teorija je ojačana nedavnim istraživanjima genetike ljudske populacije.[6]
Nedavna istorija
[uredi | uredi izvor]Svi formoški jezici polako se zamjenjuju kulturno dominantnim tajvanskim mandarinskim. Posljednjih decenija tajvanska vlada pokrenula je program ponovnog uvažavanja starosjedilaca koji je uključivao ponovno uvođenje formoškog jezika u tajvanske škole. Međutim, rezultati ove inicijative su razočaravajući.[7]
2005. godine, kako bi pomoglo u očuvanju jezika autohtonih naroda Tajvana, vijeće je uspostavilo romanizirani sistem pisanja za sve tajvanske domorodačke jezike. Vijeće je također pomoglo u nastavi i programima certificiranja jezika za članove autohtone zajednice i Tajvance koji nisu članovi autohtonih zajednica kako bi pomogli pokretu zaštite.[8]
Klasifikacija
[uredi | uredi izvor]Formoški jezici čine devet različitih grana austronezijske porodice jezika (sa svim ostalim malajsko-polinezijskim jezicima koji čine desetu granu austronezijske porodice).
Spisak jezika
[uredi | uredi izvor]Često je teško odlučiti gdje povući granicu između jezika i dijalekta, što uzrokuje neko manje neslaganje među učenjacima u vezi s popisom formoških jezika. Još je više neizvjesnosti u pogledu mogućih izumrlih ili asimiliranih formozanskih naroda. Često citirani primjeri formoških jezika dati su u nastavku ali popis ne treba smatrati iscrpnim.
Živi jezici
[uredi | uredi izvor]Jezik | Kod | Br </br> dijalekti |
Dijalekti | Napomene |
---|---|---|---|---|
Amis | ami | 5 | 'Amisay a Pangcah, Siwkolan, Pasawalian, Farangaw, Palidaw | |
Atayal | tay | 6 | Squliq, Skikun, Ts'ole ', Ci'uli, Mayrinax, Plngawan | velika dijalekatska raznolikost, koja se ponekad smatra zasebnim jezicima |
Bunun | 26460 | 5 | Takitudu, Takibakha, Takivatan, Takbanuaz, Isbukun | velika dijalekatska raznolikost |
Kanakanabu | xnb | 1 | moribund | |
Kavalan | ckv | 1 | naveden u nekim izvorima [2] kao mrtvi, mada dalja analiza može pokazati drugačije [9] | |
Paiwan | pwn | 4 | Istočna, sjeverna, centralna, južna | |
Puyuma | pyu | 4 | Puyuma, Katratripul, Ulivelivek, Kasavakan | |
Rukai | dru | 6 | Ngudradrekay, Taromak Drekay, Teldreka, Thakongadavane, 'Oponoho | |
Saaroa | sxr | 1 | moribund | |
Saisiyat | xsy | 1 | ||
Sakizaya | szy | 1 | ||
Seediq | trv | 3 | Tgdaya, Toda, (Truku) | |
Thao | ssf | 1 | moribund | |
Truku | 1 | |||
Tsou | tsu | 1 | ||
Yami / Tao | tao | 1 | zvano Tao. Nije član "formozanskih jezika", već malajsko-polinezijskog jezika. |
- Iako je Yami zemljopisno na Tajvanu, u lingvistici nije smatram formoškim.
Izumrli jezici
[uredi | uredi izvor]Jezik | Kod | Br </br> dijalekti |
Dijalekti | Datum izumiranja i napomene |
---|---|---|---|---|
Basay | byq | 1 | Sredina 20. vijeka | |
Ketagalan | kae | 1 | ||
Babuza | bzg | 3? | Babuza, Takoas, Favorlang (? ). | Krajem 19. vijeka. Stalni napori za oživljavanjem. |
Papora-Hoanya | ppu | 2? | Papora, Hoanya (? ). | |
Taivoan | tvx | 1 | Krajem 19. vijeka. Stalni napori za oživljavanjem. | |
Kulon-Pazeh | uun | 1 | 2010. | |
Siraya | fos | 2? | Siraya, Makatao (? ). | Krajem 19. vijeka. Stalni napori za oživljavanjem. |
Makatao | (fos) | 2? | Siraya, Makatao (? ). | Krajem 19. vijeka. Stalni napori za oživljavanjem. |
Osnovni redoslijed riječi
[uredi | uredi izvor]Većina formoških jezika prikazuje glagolsko-početni redoslijed riječi (VSO (glagol-subjekt-objekt) ili VOS (glagol-objekt-subjekt)), s izuzetkom nekih sjevernoformoških jezika, kao što su Thao, Saisiyat i Pazih, što je moguće zbog utjecaja Kineski.
Li (1998) navodi redoslijed riječi nekoliko formoških jezika.[10]
- Rukai: VSO, VOS
- Tsou: VOS
- Bunun: VSO
- Atayal: VSO, VOS
- Saisiyat: VS, SVO
- Pazih: VOS, SVO
- Thao: VSO, SVO
- Amis: VOS, VSO
- Kavalan: VOS
- Puyuma: VSO
- Paiwan: VSO, VOS
Glasovne promjene
[uredi | uredi izvor]Tanan Rukai je formoški jezik s najvećim brojem fonema sa 23 suglasnika i 4 samoglasnika koji sadrže kontrast dužine, dok Kanakanabu i Saaroa imaju najmanje fonema sa 13 suglasnika i 4 samoglasnika.
Wolff
[uredi | uredi izvor]U tabelama u nastavku navedeni su protoaustronezijski refleksi pojedinih jezika koje je dao Wolff (2010).[11]
Protoaustronezijski | Pazih | Saisiat | Thao | Atayalic |
---|---|---|---|---|
* str | str | str | str | str |
* t | t, s | t, s, ʃ | t, θ | t, c (s) |
c | z [dz] | h | t | x, h |
* k | k | k | k | k |
* q | Ø | ʔ | q | q, ʔ |
b | b | b | f | b- |
d | d | r | s | r |
j | d | r | s | r |
* g | k-, -z- [dz], -t | k-, -z- [đ], -z [đ] | k-, -ð-, -ð | k- [12] |
* ɣ | x | l [ḷ] (> Ø u jeziku Tonghœʔ) | ɬ | ɣ, r, Ø |
* m | m | m | m | m |
* n | n | n | n | n |
* ŋ | ŋ | ŋ | n | ŋ |
* s | s | ʃ | ʃ | s |
* h | h | h | Ø | h |
* l | r | l [ḷ] (> Ø u jeziku Tonghœʔ) | r | l |
* ɬ | l | ɬ | ð | l |
* w | w | w | w | w |
* god | g | g | g | g |
protoaustronezijski | Saaroa | Kanakanavu | Rukai | Bunun | Amis | Kavalan | Puyuma | Paiwan |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|
*p | p | p | p | p | p | p | p | p |
*t | t, c | t, c | t, c | t | t | t | t, ʈ | tj [č], ts [c] |
*c | s, Ø | c | θ, s, Ø | c ([s] in Central & South) | c | s | s | t |
*k | k | k | k | k | k | k, q | k | k |
*q | Ø | ʔ | Ø | q (x in Ishbukun) | ɦ | Ø | ɦ | q |
*b | v | v [β] | b | b | f | b | v [β] | v |
*d | s | c | ḍ | d | r | z | d, z | dj [j], z |
*j | s | c | d | d | r | z | d, z | dj [j], z |
*g | k-, -ɬ- | k-, -l-, -l | g | k-, -Ø-, -Ø | k-, -n-, -n | k-, -n-, -n | h-, -d-, -d | g-, -d-, -d |
*ɣ | r | r | r, Ø | l | l [ḷ] | ɣ | r | Ø |
*m | m | m | m | m | m | m | m | m |
*n | n | n | n | n | n | n | n | n |
*ŋ | ŋ | ŋ | ŋ | ŋ | ŋ | ŋ | ŋ | ŋ |
*s | Ø | s | s | s | s | Ø | Ø | s |
*h | Ø | Ø | Ø | Ø | h | Ø | Ø | Ø |
*l | Ø | Ø, l | ñ | h-, -Ø-, -Ø | l [ḷ] | r, ɣ | l [ḷ] | l |
*ɬ | ɬ | n | ɬ | n | ɬ | n | ɬ | ɬ |
*w | Ø | Ø | v | v | w | w | w | w |
*y | ɬ | l | ð | ð | y | y | y | y |
Protoaustronezijski | Tagalog | Chamorro | Malajski | Stari javanski |
---|---|---|---|---|
* str | str | f | str | str |
* t | t | t | t | t |
c | s | s | s | s |
* k | k | h | k | k |
* q | ʔ | ʔ | h | h |
b | b | str | b, -str | b, w |
d | d-, -l-, -d | h | d, -t | ḍ, r |
j | d-, -l-, -d | gl | j, -t | d |
* g | k-, -l-, -d | Ø | d-, -r-, -r | g-, -r-, -r |
* ɣ | g | g | r | Ø |
* m | m | m | m | m |
* n | n | n | n | n |
* ŋ | ŋ | ŋ | ŋ | ŋ |
* s | h | Ø | h | h |
* h | Ø | Ø | Ø | Ø |
* l | l | l | l | l |
* ɬ | n | ñ, n, l | l- / ñ-, -ñ - / - n-, -n | n |
* w | w | w | Ø, w | w |
* god | g | g | g | g |
Blust
[uredi | uredi izvor]U sledećoj tabeli su refleksi protoaustronezijskog *j u raznim Formosan jezika (Blust 2009. godine: 572).
Jezik | Refleks |
---|---|
Tsou | Ø |
Kanakanabu | l |
Saaroa | ɬ (-ɬ- samo) |
Puyuma | d |
Paiwan | d |
Bunun | Ø |
Atayal | r (u Squliqu), g (sporadično), s (sporadično) |
Sediq | y (-y- samo), c (samo -c) |
Pazeh | z ([dz]) (samo -z-), d (samo -d) |
Saisiyat | z ([ð]) |
Thao | z ([ð]) |
Amis | n |
Kavalan | n |
Siraya | n |
Sljedeća tabela navodi reflekse protoaustronezijskog * ʀ u različitim formozanskim jezicima (Blust 2009: 582).
Jezik | Refleks |
---|---|
Paiwan | Ø |
Bunun | l |
Kavalan | ʀ (kontrastivni uvularni rhotic) |
Basay | l |
Amis | l |
Atayal | g; r (prije / i /) |
Sediq | r |
Pazeh | x |
Taokas | l |
Thao | lh (bezvučni bočni) |
Saisiyat | L (retroflex poklopac) |
Bashiic (izvan formozana) | g |
Uzorci legije uključuju (Blust 2009: 604-605):
- * b, * d u protoaustronezijskom
- * b> f, * d> c, r u Tsou
- * b> v, * d> d u Puyumi
- * b> v, * d> d, r u Paiwan
- * b> b, * d> r u Saisiyat-u
- * b> f, * d> s u Thao-u
- * b> v, * d> r u Yami-u (izvan formosana)
Raspostranjenost
[uredi | uredi izvor]Informacije
[uredi | uredi izvor]Li (2001) navodi geografske domovine za sljedeće formoške jezike.[13]
- Tsou : jugozapadni dijelovi središnjeg Tajvana; Yushan (usmene tradicije)
- Saisiyat i Kulon : negdje između rijeke Tatu i rijeke Tachia nedaleko od obale
- Thao : rijeka Choshui
- Qauqaut: srednji tok rijeke Takiri (Liwuhsi na kineskom)
- Siraya : ravnice Chianan
- Makatau: Pingtung
- Bunun : Hsinyi (信義 鄉) u okrugu Nantou
- Paiwan : Rijeka Ailiao, blizu podnožja planina
Reference
[uredi | uredi izvor]Navodi
[uredi | uredi izvor]- ^ Sui, Cindy (14. 7. 2010). "Taiwan seeks to save indigenous languages". BBC News.
- ^ a b Zeitoun, Elizabeth; Yu, Ching-Hua (2005). "The Formosan Language Archive: Linguistic Analysis and Language Processing". International Journal of Computational Linguistics and Chinese Language Processing. 10 (2): 167–200. doi:10.30019/ijclclp.200507.0002.
- ^ Li, Paul Jen-kuei; Tsuchida, Shigeru (2006). Kavalan Dictionary (jezik: English i Chinese). Taipei: Institute of Linguistics, Academia Sinica. ISBN 9789860069938.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link) CS1 održavanje: ref=harv (link)
- ^ Blust, Robert (1999). Zeitoun, Elizabeth; Li, Jen-kuei (ured.). "Subgrouping, circularity and extinction: some issues in Austronesian comparative linguistics". Selected Papers from the Eighth International Conference on Austronesian Linguistics. Taipei: Academia Sinica. ISBN 9789576716324.CS1 održavanje: ref=harv (link)
- ^ Diamond, Jared M. (2000). "Taiwan's Gift to the World". Nature. 403 (6771): 709–710. doi:10.1038/35001685. PMID 10693781.
- ^ Trejaut, Jean A; Kivisild, Toomas; Loo, Jun Hun; et al. (2005). "Traces of Archaic Mitochondrial Lineages Persist in Austronesian-Speaking Formosan Populations". PLOS Biology. 3 (8): e247. doi:10.1371/journal.pbio.0030247. PMC 1166350. PMID 15984912.
- ^ Huteson, Greg. (2003). Sociolinguistic survey report for the Tona and Maga dialects of the Rukai Language. Arhivirano 26. 3. 2009. na Wayback Machine SIL Electronic Survey Reports 2003-012, Dallas, TX: SIL International.
- ^ Hsu, Jenny W. (06/07/2010). "Aboriginal Language Classes Open to Public". Focus Taiwan. Arhivirano s originala, 29. 11. 2014 – preko galdu.org. Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|date=
(pomoć) - ^ Li i Tsuchida (2006).
- ^ Li, Paul Jen-kuei. 1998. "台灣南島語言 [The Austronesian Languages of Taiwan]." In Li, Paul Jen-kuei. 2004. Selected Papers on Formosan Languages. Taipei, Taiwan: Institute of Linguistics, Academia Sinica.
- ^ Wolff, John U. 2010. Proto-Austronesian phonology with glossary. Ithaca, NY: Cornell Southeast Asia Program Publications.
- ^ There are several outcomes of *g as onset or coda of the final syllable.
- ^ Li, Paul Jen-kuei (2001). "The Dispersal of the Formosan Aborigines in Taiwan" (PDF). Languages and Linguistics. 2 (1): 271–278. Arhivirano s originala (PDF), 8. 8. 2020. Pristupljeno 20. 11. 2020.
Izvori
[uredi | uredi izvor]Dalje čitanje
[uredi | uredi izvor]- Blundell, David (2009), Austronezijski Tajvan: lingvistika, istorija, etnologija, prapovijest . Tajpej, Tajvan: SMC Publishing
- Happart, G., i Hedhurst, WH (1840). Rečnik omiljenog dijalekta formoškog jezika . Batavia: štampano na Parapattanu.
- Li, Paul Jen-kuei (2004.). "Osnovni rječnik za formoške jezike i dijalekte." U Li, Paul Jen-kuei. Odabrani radovi o formosanskim jezicima, vol. 2. Taipei, Tajvan: Institut za lingvistiku, Academia Sinica.
- Mackay, G. L. (1893). Chinese Romanized Dictionary of the Formosan Vernacular. Shanghai: Presbyterian Mission Press. OCLC 47246037.
- Tsuchida, S. (2003). Tekstovi Kanakanavu (austronezijski Formosan) . [Osaka ?: Ugroženi jezici pacifičkog oboda].
- Zeitoun, E. (2002). Nominalizacija u formoškim jezicima . Taipei: Institut za lingvistiku (Pripremni ured), Academia Sinica.