Glukoneogeneza

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Glukoneogeneza je proces stvaranja glukoze iz nekarbohidratnih prekursora. Glukoneogeneza se odvija u svim životinjama, biljkama, gljivama i mikroorganizmima. Reakcije su skoro iste u svim bićima. Prekursori za stvaranje glukoze su laktat, piruvat, glicerol kao i neke aminokiseline. Kod sisara, glukoneogeneza se odvija uglavnom u jetri a u manjoj mjeri u bubrežnoj srži i u epitelnim ćelijama tankog crijeva. [1]

Glukoneogeneza nije prosti obrat procesa glikolize. Prosti obrat nije moguć zbog ireverzibilnih reakcija koje se odvijaju tokom glikolize, i te reakcije su katalizirane: heksokinazom, fosfofruktokinazom-1 i piruvat kinazom. Reakcije su istovjetne glikolizi osim kod irreverzibilnih procesa, gdje nastupaju zaobilazne reakcije i to:

  • Prevođenje piruvata u fosfoenolpiruvat enzimima piruvat-karboksilaza i fosfoenolpiruvat-karboksikinaza
  • Prevođenje 1,6-bisfosfat u fruktoza 6-fosfat enzimom fruktoza 1,6-bisfosfataza
  • Prevođenje glukoza 6-fosfata u glukozu pomoću enzima glukoza 6-fosfataza[2]

Sumarna jednačina reakcijskog niza glukoneogeneze je:

U fiziološkim uslovima vrijednost ΔG° je -15 kJ/mol.

Kratki pregled glukoneogeneze

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Nelson, David L., Michael M. Cox, and Albert L. Lehninger. "Gluconeogenesis." Lehninger Principles of Biochemistry. New York: W.H. Freeman, 2013. N. pag. Print.
  2. ^ Lieberman, M., & Marks, A. (2008). Glukoneogeneza. In Marksove osnove medicinske biohemije: Klinički pristup. Beograd: Data status.