Hanibal Lucić

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Hanibal Lucić
Rođenje 1485.
Hvar, Hrvatska
Smrt 14. decembar 1553.
Venecija, Italija

Hanibal Lucić (Hvar, oko 1485. - Venecija, 14. decembar 1553.), hrvatski renesansni pjesnik i dramatik.

Život i djelo[uredi | uredi izvor]

Porijeklom je hvarski vlastelin (imao je posjede na Hvaru i Visu). O njegovu obrazovanju nisu sačuvani nikakvi dokumenti. Bio je sudac i odvjetnik hvarske gradske općine. U vrijeme pučko-seljačke Ivanićeve pobune (1510-1514) sklonio se, najvjerovatnije, u Split i Trogir. Lucić nije mario za narod i gajio je uobičajene plemićke predrasude, te tako kaže da je narod “mnoštvo koje razuma nema”. Stoga je ironično da se oženio pučankom i sve svoje imanje ostavio vanbračnome sinu Antunu (koji će posthumno objaviti očeva djela).

Prepjevao je Ovidijeve 16. heroide (kod Lucića: "Pariž Eleni", prije 1519), koju je "iz latinske odiće svukavši u našu harvacku priobukal". Ovidije je možda najpoznatiji rimski pjesnik ljubavne poezije, i nije slučajno što ga Lucić prevodi, koji se i sam bavio ljubavnom tematikom. Divio se ljepoti žene, a proslavljena njegova pjesma "Jur nijedna na svit vila" postala je kultnom umjetninom koju je proslavio Hrvatski narodni preporod, mahsuz Ljudevit Gaj i Stanko Vraz.

Lucićeva pjesnička zbirka "Skladanja izvarsnih pisam razlicih", izašla posmrtno u Mletcima (1556), sadrži dvadeset jednu ljubavnu pjesmu, jedan alegoričan sastav, dramu "Robinja", pjesmu "U pohvalu grada Dubrovnika", osam pjesničkih poslanica, dva epitafa i prijevod Ovidijeve heroide. Zbirka se odlikuje pjesničkim skladom.

Lucićeva drama "Robinja" (osim u ovoj zbirci štampana još jednom, također u Mletcima, 1638) nije prva hrvatska svjetovna drama, ali je zato do nedavna bila prvo takvo djelo koje nam je bilo poznato. To je drama o scenskoj torturi robinje, njenom himenu i iskušavanju vjernosti, djelo koje se ističe dugim, lirski obojenim monolozima. Glavni su likovi dramskog teksta izmišljeni, ali ih je Lucić oblikovao kao potomke hrvatskih velikaških rodova (Derenčina i Majer-Podmanickih).

Djela (izdanja)[uredi | uredi izvor]

  • Skladanje izvarsnih pisam razlicih počtovanoga gospodina Hanibala Lucia vlastelina hvarskoga (Venecija, 1556)
  • Robinja gospodina Anibala Lucia hvarskoga vlastelina (Venecija, 1638)
  • Hanibal Lucić, Skladanje izvarsnih pisan razlicih, Petar Hektorović, Ribanje i ribarsko prigovaranje i razlike stvari ine, prir. M. Franičević, Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj. 7, Zagreb, 1968.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]